ZAGREB, 28. rujna (Hina) - Uhićenje i suđenje kardinalu Stepincu 1946., koje su provele komunističke vlasti bivše Jugoslavije, odmah je u čitavom svijetu izazvalo rasprave i oštre osude. U tadašnjem tisku objavljeno je mnoštvo
novinskih napisa. Raspravljalo se o tome u britanskome Donjem domu, prosvjedovao je irski parlament u Dublinu, a naročito oštro su reagirali europski intelektualci i književnici, predsjednici udruga, katolički biskupi, pastori itd. Čitava ta dokumentacija objelodanjena je u Zborniku uspomena, svjedočanstava i dokumenata "Stepinac mu je ime", koji je izdala Kršćanska sadašnjost 1991.
ZAGREB, 28. rujna (Hina) - Uhićenje i suđenje kardinalu Stepincu
1946., koje su provele komunističke vlasti bivše Jugoslavije,
odmah je u čitavom svijetu izazvalo rasprave i oštre osude. U
tadašnjem tisku objavljeno je mnoštvo novinskih napisa.
Raspravljalo se o tome u britanskome Donjem domu, prosvjedovao je
irski parlament u Dublinu, a naročito oštro su reagirali europski
intelektualci i književnici, predsjednici udruga, katolički
biskupi, pastori itd. Čitava ta dokumentacija objelodanjena je u
Zborniku uspomena, svjedočanstava i dokumenata "Stepinac mu je
ime", koji je izdala Kršćanska sadašnjost 1991. #L#
Winston Churchill u Parlamentu je 1. studenoga 1946. izjavio kako
su "okolnosti sudskoga procesa i osude zagrebačkog Nadbiskupa
stvorile na daleko i široko rasprostranjenu tugu".
Član Francuske akademije, književnik Francois Mauriac u Le Figarou
2. studenoga 1946. napisao kako su "krive tvrdnje, da je on
surađivao s ustašama i da ih je pomagao. Suprotno tomu, nije
prestajao suprostavljati im se. Javno u Katedrali se suprostavio
ubijanju talaca i progonu Židova", pisao je poznati nobelovac
Mauriac.
"Optuživali su ga, da je odgovoran za 'zlodjela', a naprotiv
postojali su dokazi, da je spasio mnoge živote. Njegovi odnosi s
Pavelićem bili su tumačeni svakojako i samovoljno, i zahvaljujući
komunistima, prevagnula su najgora tumačenja istih na procesu",
napisao je poznati povjesničar Arnold J. Toynbee u monografiji "The
Realignment of Europe" (1953/54.)
Predsjednik američkoih Židova, Louis S. Breir, i ravnatelj
programa "Američkoga židovskog komiteta" 13. listopada 1946. za
Stepinca je kazao: "Ovaj veliki čovjek Crkve bio je optužen, da je
bio kolaborator nacista. Mi Židovi to poričemo. Mi znamo iz njegove
prošlosti, počevši od godine 1934., pa dalje, da je on bio istinski
prijatelj Židovima, koji su u ona vremena stenjali pod Hitlerovim
progonima i progonima njegovih slugana. On je bio jedan od rijetkih
ljudi u Europi, koji su se digli protiv nacističke tiranije, u doba
kad je to bilo opasno...Taj čovjek, sada žrtva sramotnog suđenja,
za čitavo vrijeme nacističkog režima govorio je otvoreno i
neustrašivo protiv rasnih nuernberških zakona i njegova opozicija
nacističkom teroru nije nikada popustila. Iza Nj. Sv. pape Pija
XII., nadbiskup Stepinac bio je najbolji zastupnik progonjenih
Židova u Europi", izjavio je Louis Breier.
"Kad su nacisti okupirali Hrvatsku, nadbiskup Stepinac je izložio
svoj život, da pomogne Židovima. Njemu je uspjelo, da je bio ukinut
nalog, da Židovi moraju nositi žutu oznaku. Osudio je nacistički
rasni zakon. Surađivao je s međunarodnim Crvenim križem za
spašavanje Židova u drugim zemljama. On je pod svojim krovom
sakrivao Židove, a to isto su činili i mnogi njegovi svećenici",
tako je 12. listopada 1946. pisao njujorški The New Leader.
The New York Times ocijenio je kako je proces nadbiskupu Stepincu
bio "čisto politički proces s unaprijed određenom osudom".
"Nadbiskup Stepinac je bio osuđen i bit će utamničen kao dio
kampanje protiv njegove Crkve, koja je kriva, što je neprijateljska
prema komunizmu", pisao je The New York Times 13. listopada 1946.
Dr. Ante Šumanović za Neue Zuericher Zeitung 20. studenoga 1947.
izjavio je kako je 1941. od ustaške policije bio zajedno zatvoren s
srpsko-pravoslavnim mitropolitom Dositejem, koji mu je kazao da se
nadbiskup Stepinac za njega zauzeo više no što bi to mogao rođeni
brat. "Rekao mi je da ima zahvaliti samo energičnom nastupu
nadbiskupa Stepinca, da ustaše nisu, kako su htjeli, spalili i
srušili pravoslavnu crkvu u Zagrebu. Rekao je da će biti prebačen u
Srbiju i da to ima zahvaliti Stepincu. Za tri dana doista je
prebačen u Srbiju", kazao je dr. Šumanović, koji je kasnije bio
prebačen u koncentracijski logor "Danicu".
Marc Petrović 17. veljače 1955. pisao je u La Croix kako je sigurno
da je Stepinac "otvoreno i jasno osuđivao ustaše i njihove ispade".
"Jaka osoba, on je uvijek jasno iznosio svoju misao i svoje kritike,
jednako prema Paveliću kao i prema Titu, ili prema samu Kralju",
iznio je Petrović.
(Hina) mc
281036 MET sep 98