FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SCHROEDER, KANCELAR ZAGOVORNIK USPJEŠNOSTI I PRAVDE

posebni izvjestitelj iz Bonna Slavoljub LEKO BONN, 24. rujna (Hina) - Obećavajući suvremeno gospodarstvo i pravedno društvo, moderni i pragmatični socijaldemokratski kandidat Gerhard Schroeder (Šreder) pobijedio je na njemačkim općim izborima.
posebni izvjestitelj iz Bonna Slavoljub LEKO BONN, 24. rujna (Hina) - Obećavajući suvremeno gospodarstvo i pravedno društvo, moderni i pragmatični socijaldemokratski kandidat Gerhard Schroeder (Šreder) pobijedio je na njemačkim općim izborima. #L# Schroeder, političar kojega voli kamera i koji voli kameru, svjež i energičan uspio je u svojoj amerikaniziranoj predizbornoj kampanji uvjeriti Nijemce da Njemačka nakon 16 godina vlasti Helmuta Kohla treba novoga kancelara i da je to on. Njegova politička uvjerenja on sam kratko označava kao "novi centar", pragmatičnu kombinaciju uspješnog, modernog gospodarstva i pravednog društva . On rado ističe svoje dobre veze i sa svijetom businessa i sa sindikatima. Schroeder, 54, borbeni političar u najboljim godinama, s pravom može reći da je sam uspio u životu. Rođen je 7. travnja 1944 u Mossenbergu kod Detmolda u Donjoj Saskoj. Oca, koji je poginuo u Rumunjskoj u II svjetskom ratu, nikada nije vidio. Podigla ga je, zajedno s još petero djece, samohrana majka čistačica. "Bili smo siromašni doslovce kao crkveni miševi," opisuje Schroeder svoje dječaštvo u Mossenbergu. Radio je kratko kao prodavač, a potom se vratio školovanju da bi, sa 32 godine, diplomirao pravo na Sveučilištu Goettingen. "Kada si izborite put prema gore startajući tako skromno nikada vas ne napusti pomisao da vam to netko hoće oduzeti," rekao je Schroeder. Oženjen po četvrti put sa skoro dva puta mlađom novinarkom Doris Koepf, 33, Schroeder s pravom može reći kako ga žene vole. Njegovi sigurni nastupi na televiziji velikim dijelom su i usmjereni prema ženskom dijelu biračkoga tijela od kojega očekuje znatnu potporu. U politiku je ozbiljno stupio 1980. kada je izabran za zastupnika u njemačkom Parlamentu (Bundestag). Na izborima u svojoj rodnoj Donjoj Saskoj 1986. je pretrpio poraz ali je potom 1990. i ponovno 1994. i 1998. izabran za premijera. Njegova politička zadaća nije samo borba protiv Helmuta Kohla i kršćanskih demokrata za osvajanje vlasti nego i protiv tvrdog krila socijaldemokrata koji još uvijek ne shvaćaju da je vrijeme tradicionalne socijaldemokracije u Europi prošlost. "Želim moderno društvo, ali takvo u kojem svi imaju jednake izglede," rekao je Schroeder. Održavajući dobre odnose i s poslodavcima i sa sindikatima on želi pomiriti njihove suprotstavljene težnje. Schroeder je već i sam uvidio da ova dva cilja nije uvijek lako pomiriti, pogotovo u Njemačkoj koja žurno treba rekonstrukciju svoje velikodušne socijalne države koju više ne može plaćati. On je svjestan da njemačko gospodarstvo treba modernizaciju i da mora sniziti troškove rada da bi ostalo u svjetskoj konkurenciji. Lijevo krilo SPD-a, međutim, pokazuje nepovjerenje prema njegovim bliskim vezama s industrijalcima i njegovoj naklonjenosti businessu. Pobjedom Schroederovih socijaldemokrata na nedjeljnim izborima u Njemačkoj umjerene lijeve stranke vladat će ili dijeliti vlast u 13 od 15 zemalja EU. Samo u Španjolskoj i Irskoj vladaju konzervativne stranke. Schroeder sebe vidi, a tako i njegova politička okolina, kao njemačkoga Billa Clintona ili Tonya Blairea. Neki poznavatelji politike lijevoga centra i samoga Schroedera i njegove stranke, međutim, drže kako treba biti oprezniji u usporedbama i s očekivanjima. Vrlo često se na površinu izvlači sumnja da bi iza Schroedera, ukoliko postane kancelar, zapravo vladao moćni predsjednik SPD-a Oskar Lafontaine, predstavnik tvrdog lijevog krila stranke, čija su politička uvjerenja još uvijek određena tradicionalnim socijaldemokratskim idejama. Kritičari iz CDU-a međutim drže da se on još nije izvukao iz sjene socijaldemokratskih tradicionalista. Spočitavaju mu da je pod njegovom vlašću u Donjoj Saskoj nezaposlenost porasla na 12,8 posto,daleko iznad prosjeka zemlje, s 9,4 posto 1990. Donja Saska je između 1990. i 1995. povećala državni dug brže nego i jedna druga u zapadnoj Njemačkoj a ima najniži prihod po glavi stanovnika od svih saveznih država na zapadu Njemačke i gospodarski rast prošle godine samo 1,5 posto što je ispod prosjeka zemlje od 2,2 posto. + (Hina) sl br 272228 MET sep 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙