piše: Slavoljub Leko, posebni izvjestitelj iz Bonna BONN, 24. rujna (Hina) - Obećavajući srednji put, između ljevice i desnice, suvremeno gospodarstvo i pravedno društvo, moderni i pragmatični socijaldemokratski kandidat Gerhard
Schroeder očekuje smjenu na mjestu njemačkog kancelara nakon izbora 27. rujna.
piše: Slavoljub Leko, posebni izvjestitelj iz Bonna
BONN, 24. rujna (Hina) - Obećavajući srednji put, između ljevice i
desnice, suvremeno gospodarstvo i pravedno društvo, moderni i
pragmatični socijaldemokratski kandidat Gerhard Schroeder
očekuje smjenu na mjestu njemačkog kancelara nakon izbora 27.
rujna. #L#
Schroeder, političar kojega voli kamera i koji voli kameru, svjež i
energičan poručuje da Njemačka nakon 16 godina vlasti Helmuta Kohla
treba novoga kancelara i da je to on, čovjek političkoga centra.
Ankete mu još uvijek daju za pravo dajući socijaldemokratima
prednost od oko dva posto, ali ni izdaleka tako uvjerljivo kao u
travnju ove godine kada je imao uvjerljivih 12 postotaka
prednosti.
Čini se da ni Helmut Kohl nije tako umoran kako to poručuje
Schroeder a da ni, barem dio Njemačke, nije umoran od Kohla.
Schroeder, 54, borbeni političar u najboljim godinama, s pravom
može reći da je sam uspio u životu: rođen je 7. travnja 1944 u
Mossenbergu kod Detmolda u Donjoj Saskoj. Oca, koji je poginuo u
Rumunjskoj u II svjetskom ratu, nikada nije vidio. Podigla ga je,
zajedno s još petero djece, samohrana majka čistačica. "Bili smo
doslovce siromašni kao crkveni miševi," opisuje Schroeder svoje
dječaštvo u Mossenbergu. Radio je kratko kao prodavač a potom se
vratio školovanju da bi, sa 32 godine, diplomirao pravo na
Sveučilištu Goettingen.
"Kada si izborite put prema gore startajući tako skromno nikada vas
ne napusti pomisao da vam to netko hoće oduzeti," rekao je
Schroeder.
Oženjen po čevrti put sa skoro dva puta mlađom novinarkom Doris
Koepf, 33, Schroeder s pravom može reći kako ga žene vole. Njegovi
sigurni nastupi na televiziji velikim dijelom su i usmjereni prema
ženskom dijelu biračkoga tijela od kjega očekuje znatnu potporu.
U politiku je ozbiljno stupio 1980. kada je izabran za zastupnika u
njemačkom Parlamentu (Bundestag).
Na izborima u svojoj rodnoj Donjoj Saskoj 1986. je pretrpio poraz,
ali je potom 1990. i ponovno 1994. i 1998. izabran za premijera.
Njegova politička zadaća nije samo borba protiv Helmuta Kohla i
kršćanskih demokrata za osvajanje vlasti nego i protiv tvrdog krila
socijaldemokrata koji još uvijek ne shvaćaju da je vrijeme
tradicionalne socijaldemokracije u Europi prošlost.
"Želim moderno društvo, ali takvo u kojem svi imaju jednake
izglede," rekao je Schroeder.
Održavajući dobre odnose i s poslodavcima i sa sindikatima on želi
pomiriti njihove suprotstavljene težnje.
Schroeder je već i sam uvidio da ova dva cilja nije uvijek lako
pomiriti pogotovo u Njemačkoj koja žurno treba rekonstrukciju
svoje velikodušne socijalne države koju više ne može plaćati.
On je svjestan kako Njemačko gospodarstvo treba modernizaciju i da
mora sniziti troškove rada da bi ostalo u svjetskoj konkurenciji.
Lijevo krilo SPD-a međutim pokazuje nepovjerenje prema njegovim
bliskim vezama s industrijalcima i njegovoj naklonjenosti
businessu.
Ako Schroeder uspije u nedjelju skinuti s vlasti kancelara Helmuta
Kohla, zemlje Eurospke unije bit skoro sasvim pod upravom stranaka
lijevoga centra.
Schroeder sebe osobno, a i njegova politička okolica, vidi kao
njemačkoga Billa Clintona ili Tonya Blairea.
Neki poznavatelji politike lijevoga centra i samoga Schroedera i
njegove stranke međutim drže kako treba biti oprezniji s
usporedbama i očekivanjima, konstatirajući "da Schroeder još
uvijek nije sredio ni svoje ideje niti svoju stranku".
Vrlo često se na površinu izvlači sumnja da bi iza Schroedera,
ukoliko postane kancelar, zapravo vladao moćni predsjednik SPD-a
Oskar Lafontaine, predstavnik tvrdog lijevog krila stranke, čija
su politička uvjerenja još uvijek određena tradicionalnim
socijaldemokratskim idejama.
Kritičari iz CDU-a međutim drže da se on još nije izvukao iz sjene
socijaldemokratskih tradicionalista. Spočitavaju mu da je pod
njegovoom vlašću u Donjoj Saskoj nezaposlenost porasla na 12,8
posto,daleko iznad prosjeka zemlje, s 9,4 posto 1990.
Donja Saska je između 1990. i 1995. povećala državni dug brže nego i
jedna druga u zapadnoj Njemačkoj, a ima najniži prihod po glavi
stanovnika od svih saveznih država na zapadu Njemačke i gospodarski
rast prošle godine samo 1,5 posto što je ispod prosjeka zemlje od
2,2 posto.
Sve to međutim nije smetalo njegovim biračima u Donjoj Saskoj da ga
uvjerljivo ponovno izaberu za premijera 1998. u čemu Schroeder vidi
dobar znak i za savezne izbore. +
241639 MET sep 98