BONN, 27. rujna (Hina) - Njemački birači izašli su u velikom broju u nedjelju na opće izbore na kojima će odlučiti o pobjedniku u tijesnoj izbornoj utrci glavnih protivnika: demokršćanskog kandidata (CDU/CSU) kancelara Helmuta Kohla i
kandidata oporbenih socijaldemokrata (SPD) Gerharda Schroedera (Šreder).
BONN, 27. rujna (Hina) - Njemački birači izašli su u velikom broju u
nedjelju na opće izbore na kojima će odlučiti o pobjedniku u
tijesnoj izbornoj utrci glavnih protivnika: demokršćanskog
kandidata (CDU/CSU) kancelara Helmuta Kohla i kandidata oporbenih
socijaldemokrata (SPD) Gerharda Schroedera (Šreder). #L#
Savezna izborna komisija objavila je da je do podneva glasovalo čak
31 posto ukupnog biračkog tijela, dok je na prošlim općim izborima
1994. godine u prva četiri sata po otvaranju biračkih mjesta
glasovalo 29 posto glasača.
Predizborne ankete su pokazale da će krščanski demokrati kancelara
Helmuta Kohla i oporbeni socijaldemokrati izazivača Gerharda
Schroedera voditi izbornu utrku rame uz rame.
Njemački birači pozvani su da odluče hoće li i dalje na vlasti
ostati kršćanski demokrati i kancelar Helmut Kohl, 68, koji se
natječe za rekordni peti uzastopni mandat kancelara, ili će ih,
nakon 16 godina, zamijeniti socijaldemokrati i njihov kandidat za
kancelara Gerhard Schroeder (Šreder).
Malo je vjerojatno da će bilo koja stranka osvojiti apsolutnu
većinu pa će biti potrebno uspostaviti koalicijsku vladu.
Biračko pravo na ovim 14. poslijeratnim općim izborima ima 60,5
milijuna Nijemaca koji mogu birati između 5062 kandidata iz 33
stranke za 656 zastupničkih mjesta u Donjem domu njemačkoga
Parlamenta, Bundestagu.
Birališta su otvorena u 8 sati a zatvaraju se u 18 kada se očekuju i
prve procjene rezultata izbora.
Kancelar Kohl glasovao je u Oggerssheimu, dijelu rodnoga
Ludwigshafena a socijaldemokratski kandidat Schroeder u
Hannoveru.
Većina političkih analitičara predviđa da su moguća tri rezultata
nedjeljnih izbora:
- velika koalicija socijaldemokrata i kršćanskih demokrata bilo da
je vode socijaldemokrati ("crveno-crna) ili kršćanski demokrati
("crno-crvena")
- "crveno-zelena" koalicija socijaldemokrata i Zelenih i
- nastavak sadašnje vladajuće "crno-žute" koalicije kršćanskih
demokrata (CDU/SCU) i liberala (FDP).
Najvjerojatnijom se, prema sadašnjim rezultatima ispitivanja
javnoga mišljenja, čini stvaranje velike koalicije koju bi vodili
socijaldemokrati.
Tijesno vodstvo SPD-a čini da će male stranke kao što su reformirani
komunisti (PDS), Zeleni i Kohlovi koalicijski saveznici liberali
(FDP) odlučivati o tome tko će vladati u Bonnu.
Ankete daju FDP-u 5 posto, izborni prag za ulazak u Bundestag,
Zelenima 6 posto dok se za PDS očekuje da će ponovno ući u Bundestag
preko tri, potrebni minimum, ili više izravno izabranih
zastupnika.
Na posljednjim izborima za Bundestag 1994. Unija je dobila 41,4
posto glasova, socijaldemokrati 36,4 posto ,Zeleni 7,3 posto i
liberali (FDP) 6,9. Reformirani komunisti (PDS) dobivši 4,4 posto
glasova nisu prešli izborni prag od 5 posto ali su ipak ušli u
Bundestag jer su u istočnom Berlinu izravno izabrana 4 njihova
zastupnika.
(Hina) sl sd
271402 MET sep 98