BONN, 25. rujna (Hina) - Njemački birači izlaze u nedjelju 27. rujna na izbore kako bi odlučili o pobjedniku u tijesnoj izbornoj utrci koju rame uz rame vode oporbeni socijaldemokrati (SPD) kandidata Gerharda Schroedera (Šreder) i
vladajući kršćanski demokrati (CDU) kancelara Helmuta Kohla s neizvjesnim ishodom.
BONN, 25. rujna (Hina) - Njemački birači izlaze u nedjelju 27. rujna
na izbore kako bi odlučili o pobjedniku u tijesnoj izbornoj utrci
koju rame uz rame vode oporbeni socijaldemokrati (SPD) kandidata
Gerharda Schroedera (Šreder) i vladajući kršćanski demokrati (CDU)
kancelara Helmuta Kohla s neizvjesnim ishodom. #L#
SPD i dalje u svim anketama vodi ispred CDU/CSU za oko 2 posto ali je
ta prednost toliko mala da već spada u područje moguće statističke
pogreške.
Imajući na umu da su do sada kršćanski demokrati na izborima
dobivali bolje rezultate nego što su to pokazivala prijašnja
ispitivanja javnoga mišljenja sigurno je samo da će izborna utrka
biti sasvim tijesna a njezin ishod potpuno neizvjestan.
Ništa još nije odlučeno i sve je moguće, jedinstven je zaključak
političkih analitičara u Njemačkoj.
Prema anketama čak 25 posto birača još nije odlučilo kome će dati
svoj glas i to također pridonosi neizvjesnosti izbori.
Većina političkih analitičara ipak predviđa da su moguća tri
rezultata nedjeljnih izbora:
- velika koalicija socijaldemokrata i kršćanskih demokrata bilo da
je vode socijaldemokrati ("crveno-crna) ili kršćanski demokrati
("crno-crvena")
- "crveno-zelena" koalicija socijaldemokrata i Zelenih i
- nastavak sadašnje vladajuće koalicije kršćanskih demokrata
(CDU/SCU) i liberala (FDP).
Najvjerojatnijom se, prema sadašnjim rezultatima ispitivanja
javnoga mišljenja, čini stvaranje velike koalicije.
Rezultati ispitivanja javnoga mišljenja daju prednost SPD-u i ako
bi se to ponovilo i na stvarnim izborima socijaldemokratski
kandidat Gerhard Schroeder bi postao kancelar u novoj vladi.
U slučaju da socijaldemokrati dobiju najviše glasova ali ne i
dovoljno da zajedno sa Zelenima formiraju stabilnu vladu velika
koalicija s kršćanskim demokratima se nameće kao jedino rješenje.
Velika koalicija je do sada vladala Njemačkom samo od 1966.-1969. i
to kao "crno-crvena" koalicija pod CDU kancelarom Kurtom Georgom
Kiesingerom. Velika koalicija na saveznoj razini koju bi vodila SPD
bila bi novost u njemačkoj poslijeratnoj povijesti.
Kancelar Helmut Kohl je najavio da nije spreman voditi veliku
koaliciju a pogotovo ne biti mlađi partner u njoj pa bi u slučaju
"crveno-crne" koalicije vjerojatni vicekancelar i ministar
vanjskih poslova bio sadašnji ministar obrane Volker Ruehe (Rie).
Očekuje se da bi ovakva velika koalicija, bez obzira tko je vodio,
mogla postići kompromis i započeti provedbu nužnih reformi
poreznog, socijalnog i mirovinskog sustava, koje su sada
socijaldemokrati zaustavili u Gornjem domu parlamenta, i
ozbiljniju borbu protiv nezaposlenosti.
Politički analitičari drže da se politika koalicije ne bi
dramatično razlikovala od politike sadašnje vlade.
"Bilo bi svađa oko politike zapošljavanja ali bi druga pitanja bila
razmjerno neproblematična", rekao je profesor političkih znanosti
s Berlinskoga slobodnog sveučilišta Bernhard Wessels.
Velika koalicija koju bi vodili kršćanski demokrati vjerojato bi za
kancelara imala najpopularnijeg njemačkog političara i Kohlovog
nasljednika Wolfganga Schaeublea, a vicekancelar bi bio
predsjednik SPD-a Oskar Lafontaine budući da je Gerhard Schroeder
najavio da bi se u toj kombinaciji povukao u svoju Donju Sasku gdje
je premijer.
U slučaju "crveno-zelene" koalicije Schroeder bi bio kancelar a
vjerojatni vicekancelar i ministar vanjskih poslova parlamentarni
vođa Zelenih Joschka Fischer.
Takva vlada namjerava uvesti ekološku reformu poreza koja bi
kažnjavala zagađivače i poticala uporabu energije koja je
neškodljiva za okoliš.
Schroeder je rekao kako bi želio većinu u parlamentu od najmanje 10
mjesta kako bi imao stabilnu većinu i ne ovisi o hirovima radikalne
manjine Zelenih.
Koalicija bi također provela reformu sustava socijalne zaštite i
poreznog sustava ali uz zaštitu radnika i najugroženijih slojeva i
mnogo blaže nego što to planiraju kršćanski demokrati.
SPD bi pokušao također stvaranjem "saveza za zapošljavanje" u kojem
bi bili vlada, sindikati i poslodavci smanjiti broj nezaposlenih
koji se sada kreće oko 4,1 milijuna.
Nastavak 16-godišnje Kohlove vladavine analitičari vide kao
najmanje vjerojatan ali još uvijek moguć rezultat nedjeljnih
izbora.
Ako koalicija kršćanskih demokrata i liberala unatoč slabijim
izgledima ipak pobijedi Kohl bi ostao kancelar a liberal Klaus
Kinkel vicekancelar i ministar vanjskih poslova.
Kohl je već najavio da će, ako pobijedi, odmah pokušati ponovno
provesti reformu poreznog sustava kojom je predviđeno rasterećenje
od 30 milijardi maraka.
Obje velike stranke, kršćanski demokrati i socijaldemokrati,
veliku koaliciju prihvaćaju samo kao nužno zlo a prvenstveno
računaju na pobjedu svoje koalicje.
Važnost ulaska malih stranaka, liberala (FDP) i Zelenih u Bundestag
s toga je najveće važnosti za njih.
Uz to za SPD je važno da što više glasova posebice birača na istoku
Njemačke uzme od reformiranih komunista (PDS) koji su u ekspanziji
i ne dopuste im da uđu u Bundestag gdje bi u slučaju nedostatne
većine "crveno-zelena" vlada bila upućena na prešutnu potporu PDS-
a.
Schroeder je ovu mogućnost odbacio rekavši da neće dopustiti
ovisnost svoje eventualne vlade o PDS-u.
Ulazak krajnje desnih stranaka u Bundestag, čak i Njemačke narodne
unije (DVU) koja je u ekspanziji posebice na istoku zemlje, ne
predviđa ni jedan politički analitičar niti stranački lideri.
Drži se da će rast njihove popularnosti zabilježen u posljednje
vrijeme ostati na lokalnoj razini.
SLAVOLJUB LEKO
(Hina) sl rb
251618 MET sep 98