ZAGREB, 25. rujna (Hina) - Razvoj i aktualnosti ustavnog prava u Hrvatskoj, Italiji i Njemačkoj naziv je seminara održanog danas u Hrvatskoj odvjetničkoj komori.
ZAGREB, 25. rujna (Hina) - Razvoj i aktualnosti ustavnog prava u
Hrvatskoj, Italiji i Njemačkoj naziv je seminara održanog danas u
Hrvatskoj odvjetničkoj komori.#L#
Otvarajući seminar, na kojem su se okupili ugledni stručnjaci
ustavnog prava triju zemalja, predsjednik Ustavnog suda Jadranko
Crnić izrazio je očekivanje da će se ideje iznesene tijekom
seminara primjeniti u stvaranju modernog i kvalitetnog ustavnog
prava.
Profesor njemačkog sveučilišta u Bayreuthu Peter Haeberle govorio
je o povijesnom razvoju njemačkog Ustava, donesenom 1949. godine.
Haeberle drži kako se vrijednost ustava potvrdila ujedinjenjem
Njemačke, kada se postojećim saveznim državama priključilo pet
saveznih jedinica bivše DR Njemačke. Ta promjena uvjetovala je,
kako je rekao, formalne izmjene Ustava.
U razdoblju talijanskog monarhijskog ustava, u velikom dijelu
nenapisano ustavno pravo temeljilo se na običajima i ustavnim
konvencijama, rekao je Angelo Antonio Cervatia, profesor rimskog
Pravnog fakulteta. Radikalna promjena dogodila se 1947. kada je
donesen Ustav Republike, za koji Cervatia drži da je jedan od
najusavršenijih i najuspjelijih modela poslijeratnih ustava.
Istaknuo je kako je uloga talijanskog Ustavnog suda usmjerena na
pojašnjavanje ustavnih odredbi i poticanje zakonodavca da osigura
njegovu provedbu.
Sudac Ustavnog suda Nikola Filipović podsjetio je na razdoblje
donošenja hrvatskog Ustava koji je donijet u presudnim trenucima
osamostaljenja i stvaranja neovisne demokratske države. Filipović
se osvrnuo na glavna načela i najviše vrednote hrvatskog Ustava,
koje, kako je rekao, sadrže i neki noviji europski ustavi. Pri tom
je istaknuo važnost zaštite prava i interesa hrvatskih državljana
koji žive ili borave u inozemstvu, te pažnju koju Ustav poklanja
pravima nacionalnih manjina. Filipović je hrvatski Ustav ocijenio
kao razvijeni sustav kojim se izražavaju europska načela
organizacije države i u skladu s tim odgovarajuće ustavnopravne
institucije. Ukazavši na probleme u djelovanju Ustavnog suda,
Filipović drži kako postoje opravdani razlozi za eventualne
izmjene i dopune Ustava.
(Hina) so im
251454 MET sep 98