BONN, 25. rujna (Hina) - Njemački birači odlučuju u nedjelju 27. rujna na općim izborima o tome tko će u naredne četiri godine voditi najjaču europsku i jednu od najznačajnijih država svijeta.
BONN, 25. rujna (Hina) - Njemački birači odlučuju u nedjelju 27.
rujna na općim izborima o tome tko će u naredne četiri godine voditi
najjaču europsku i jednu od najznačajnijih država svijeta. #L#
Slijedi nekoliko činjenica o Njemačkoj i njezinom političkom i
izbornom sustavu.
STANOVNIŠTVO: Njemačka je Savezna Republika sa 16 saveznih država u
kojima živi ukupno 82 milijuna stanovnika.
VLADA: U njemačkoj je na vlasti koalicija kršćanskih demokrata
(CDU/CSU) i liberala (FDP) koja ima većinu u Bundestagu. Kancelar
je već 16 godina Helmut Kohl (CDU), najdulje u poslijeratnoj
njemačkoj povijesti, a na ovim izborima natječe se za rekordni
peti, uzastopni mandat.
POLITIČKI SUSTAV: Njemačka je parlamentarna demokracija s
dvodomnim parlamentom koji se sastoji od Zastupničkog doma
(Bundestaga) u koji se na četiri godine izravno bira 656 zastupnika
i Saveznog vijeća u koji njemačke savezne države imenuju 69
članova.
IZBORI: na ovim izborima 60,5 milijuna birača s pravom glasa
izabrat će 656 zastupnika Bundestaga u 328 biračkih jedinica.
ZASTUPNICI: Zastupnici njemačkoga Bundestaga predstavljaju
cijeli narod i odgovaraju samo svojoj savjesti.
IZBORNI SUSTAV: Njemački izborni sustav je mješavina izbora
pojedinaca i razmjernoga izbornog sustava.
Svaki birač na izborima ima dva glasa. Prvim glasom bira izravno
zastupničkog kandidata u svojoj izbornoj jedinici i na taj način će
biti izabrana 328 zastupnika, dakle polovica ukupnog broja mandata
u Bundestagu. Drugim glasom njemački birač glasuje za stranačku
listu a prema postotku glasova koje pojedina stranka dobije
određuje se i broj njezinih mandata.
Ukoliko stranka dobije više izravnih mandata nego što joj pripada
prema broju drugih glasova ona ih ipak može zadržati kao tzv.
dodatne mandate. Na izborima 1994. takvih mandata bilo je 16,
dvanaest za vladajuće krščanske demokrate (CDU) i četiri za
oporbene socijaldemokrate (SPD).
Ovakav sustav omogućuje i povećanje Bundestaga u kojem od 1994.
sjedi ukupno 672 zastupnika jer je u Parlament ušlo dodatnih 16
mandata.
IZBORNI PRAG: stranka mora dobiti 5 posto glasova kako bi ušla u
Parlament. Iznimno stranka može ući u Bundestag i ako nije prešla
prag od 5 posto drugih glasova ako najmanje 3 njezina kandidata budu
izravno izabrana. Stranka tada dobija onoliki broj mandata koliki
je njezin udio u drugim glasovima plus izravno izabrani.
Na posljednjim izborima 1994. tako su u Bundestag ušli reformirani
komunisti (PDS) jer su izravno osvojili četiri od pet mandata u
istočnom Berlinu i tako dobili razmjerno svojem udjelu u drugim
glasovima od 4,4 posto još 26 mandata u Bundestagu, dakle ukupno
30.
STRANKE: Na izbore 27. rujna izlazi 33 njemačke stranke s 4006
kandidata.
U Bundestagu su već zastupljene Kršćansko demokratska unija (CDU),
Kršćansko socijalna unija (CSU), socijaldemokrati (SPD) Zeleni,
liberali (FDP) i reformirani komunisti (PDS).
Osim ovih glavnih stranaka za koje se pretpostavlja da će ući i u
naredni Bundestag za 656 mjesta natječe se još 27 stranaka među
kojima i nekoliko krajnje desnih kao što su Njemačka narodna unija
(DVU) i Republikanci za koje se drži da nemaju izgleda preći izborni
prag.
KANDIDATI: Za mjesto njemačkoga kancelara natječu se sadašnji
kancelar krščanski demokrat (CDU) Helmut Kohl, koji se na tom
mjestu nalazi već 16 godina, i kandidat oporbenih socijaldemokrata
(SPD) Gerhard Schroeder (Šreder).
KOALICIJE: U ove izbore kao najvjerojatniji koalicijski partneri
ulazi sadašnja vladajuća koalicija kršćanski demokrati (CDU/CSU) i
liberali (FDP)s jedne strane i socijaldemokrati (SPD) i Zeleni
druge. Međutim, ovisno o rezultatima izbora moguće su i druge
kombinacije.
POVIJEST: Ovo su 14. opći izbori nakon utemeljenja Savezne
Republike Njemačke 1949. a treći izbori od ponovnog ujedinjenja
Njemačke 1990. Novi njemački Bundestag samo dio vremena zasjedat će
u Bonu da bi se 1999. preselio u novi-stari glavni grad Berlin.
Samo 1957. u Bundestagu je postojala apsolutna većina i to
kršćanskih demokrata (CDU/CSU) koji su osvojili ukupno 50,2 posto
glasova. SPD je samo 1972. osvojiti više glasova od CDU/CSU.
Poslijeratna Njemačka imala je šest kancelara od kojih su četiri
postavili kršćanski demkrati a dva socijaldemokrati: Konrada
Adenauera (CDU), Ludwiga Erharda (CDU), Kurta Georga Kiesingera
(CDU), Wllyja Brandta (SPD), Helmuta Schmidta (SPD) i Helmuta Kohla
(CDU).
SUDJELOVANJE: Njemački birači su vrlo savjesni i izlaze u velikom
broju na birališta. Najveći postotak izlaska od 91,1 posto
zabilježen je 1972. a najniži 77,8 posto 1990.
TROŠKOVI: Cijena ovih njemačkih parlamentarnih izbora procjenjuje
se na oko 100 milijuna maraka. Država pored toga plaća strankama
troškove predizborne kampanje koji su ukupno ograničeni na 230
milijuna maraka godišnje.
(Hina) sl rb
251422 MET sep 98