FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

PRILAGODBA HRVATSKE UPRAVE U PROCESU EUROPSKIH INTEGRACIJA

ZAGREB, 24. rujna (Hina)- Politika koju je zacrtala hrvatska Vlada nedvojbeno vodi prema europskim integracijama, no do tog je cilja mukotrpan put na kojem treba provesti prilagodbu svih segmenata društva propisima Europske unije (EU), ocijenili su u četvrtak u Zagrebu sudionici seminara što ga je organizirao vladin Ured za europske integracije.
ZAGREB, 24. rujna (Hina)- Politika koju je zacrtala hrvatska Vlada nedvojbeno vodi prema europskim integracijama, no do tog je cilja mukotrpan put na kojem treba provesti prilagodbu svih segmenata društva propisima Europske unije (EU), ocijenili su u četvrtak u Zagrebu sudionici seminara što ga je organizirao vladin Ured za europske integracije.#L#. Seminar "Institucionalne prilagodbe javne uprave RH u procesu europskih integracija", koji se u četvrtak i petak održava u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici, prvi je takve vrste za djelatnike hrvatskih ministarstava i državnih ureda. Da svaki ulazak u neku zajednicu donosi dobit ali i obveze, podsjetio je u svojem pozdravom govoru predstavnik Europske komisije u Hrvatskoj Per Vinther, rekavši kako "Hrvatska ne može istodobno reći 'da' Europi, a ne 'uvjetima". Svaka zemlja kandidat treba pozorno proučiti i uskladiti svoje zakone i cjelokupni skup pravnih instrumenata s propisima EU, dodao je Vinter. Ministrica za europske integracije dr. Ljerka Mintas-Hodak u svom je govoru istaknula da je prioritetni strateški cilj vlade "postupna preobrazba svih segmenata društva kako bi se ono prilagodilo tržišnim i demokratskim postignućima zapadnog svijeta". Ta teška zadaća ostvaruje se bez aktivne potpore PHARE programa (prijenos znanja i tehnologija) i financiranja, rekla je Mintas-Hodak. Približavanje Europi nužno podrazumijeva "prijenos određenog dijela suvereniteta na nadnacionalne strukture EU", rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Ivo Sanader, upozorivši na djelomičan otpor i nepovjerenje Hrvatske prema EU. No članstvo u EU "donosi i dobiti" te se Hrvatska treba ugledati u druge zemlje kojima je članstvo pospješilo gospodarski razvoj (Irska, Portugal, Finska, djelomice Grčka), dodao je. Uvjete za pristup Hrvatske EU diktira Bruxelles, rekao je Sanader, što je uobičajena politika EU prema trećim zemljama, nikako strategija rezervirana samo za istočnu Europu. S druge strane i EU bi se trebala kritički osvrnuti na sva dosadašnja postignuća Hrvatske, smatra Sanader. Jer Hrvatska je, prema njegovim riječima, "oslobodivši svoja okupirana područja (akcijom Bljesak i Oluja 1995., nakon kojih su zamrznuti pregovori o PHARE programu) razriješila jednu zamršenu vojno-političku situaciju". Ti su potezi bili uvjet da međunarodna zajednica, pod pokroviteljstvom SAD, ishodi da se sklopi Daytonski mirovni sporazum. Iako "Hrvatska svoj trenutačni položaj duguje vlastitoj snazi, bila bi prkosna i pogrešna teza smatrati da je ona otok", smatra Janko pl. Vranyczany-Dobrinović, veleposlanik u Misiji RH pri EU, čiji je govor pročitao njegov zamjenik Boris Grigić. Austrija, koja nakon četvorogodišnjeg članstva trenutačno predsjeda Unijom, spremna je pomoći Hrvatskoj na njezinu putu u Europu, rekao je austrijski veleposlanik u Zagrebu Rudolf Bogner. Put usklađivanja sa standardima Unije nije niti lak niti kratak, a Austriji je od formalnog zahtjeva za pristup, do pune integracije trebalo osam godina, podsjetio je. Taj se proces "prihvaća lako, a provodi teško", upozorio je u svojem govoru veleposlanik Vranyczany-Dobrinović, podsjećajući kako je okvir za uspostavu institucionalnih odnosa EU i Hrvatske utvrđen na sastanku Vijeća ministara 29. travnja 1997. kada je usvojen "putokaz" poznat kao "politika uvjetovanja". U ime Njemačke, koja će kormilo nad EU preuzeti 1. siječnja 1999., pozdravnim se govorom obratio veleposlanik u Zagrebu Volker Haak, povukavši paralelu s Njemačkom 50-ih godina koja je proživljavala dileme slične onima koje danas muče Hrvatsku. Pokazalo se da je najbolji put za ujedinjenje Njemačke vodio kroz njezino članstvo u EZ, danas EU. Put za demokraciju bio je ujedno i put za nacionalni oporavak, rekao je Haak. Donedavna rasprava hoće li se Nijemci odreći svojeg nacionalnog ponosa - njemačke marke i time izgubiti dio nacionalnog identiteta, završena je donošenjem druge hrabre odluke: od 1. siječna 1999. EU uvodi jedinstvenu europsku valutu - euro. "Žrtve su potrebne, ali to je jedini put u vašem vlastitom interesu", zaključio je veleposlanik Haak. (Hina) rt dh 241730 MET sep 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙