ZASTUPNIČKI DOM O UPORABI MANJINSKIH JEZIKA

ZAGREB, 24. rujna (Hina) - U Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora danas je počela rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o službenoj uporabi jezika i pisma kojim se služe nacionalne manjine u Republici Hrvatske, a koji je u trećem saborskom čitanje. Predloženi je zakon obrazložio ministar uprave Marijan Ramušćak. Po predloženim odredbama ne mijenja ni ukida niti jedno stečeno manjinsko pravo koje proizlazi iz hrvatskog Ustava, Ustavnog zakona o pravima manjina, međunarodnih ugovora koje je Hrvatska potpisala ili kao slijednica bivše države prihvatila, uključujući i Osimske sporazume te bilateralni ugovor o zaštiti manjina potpisan sa Italijom. Predloženi tekst je i u skladu s Europskom poveljom o regionalnim ili manjinskim jezicima, koju je Hrvatska kao peta europska zemlja potpisala, nakon čega je povelja mogla stupiti na snagu.#L# Govoreći o razlici između drugog i trećeg saborskog čitanja Ramušćak je kazao kako nije prihvaćen prijedlog da se službena uporaba manjinskog jezika i pisma veže uz teritorij, nego uz pravo pojedinca, pripadnika nacionalne manjine, koje on ostvaruje u jedinicama lokalne samouprave. Tzv. teritorijalno pravo u suprotnosti je s odredbama Ustava i Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina - koji predviđaju pravo pripadnika manjina na službenu uporabu vlastitog jezika kao pojedinca, a ne pravo teritorija. Tzv. pravo teritorija, kazao je ministar Ramušćak, značilo bi primjenu manjinskog jezika na sve stanovnike određenog područja, bez obzira da li oni to žele ili ne. Nisu prihvaćeni ni prijedlozi da se propiše mogućnost službene uporabe jezika na razini županije, jer bi se u tom slučaju u pitanje dovela ustavnost toga zakona. Ministar uprave podsjetio je da je Ustavom određeno da su samo općina, grad i kotar jedinice lokalne samouprave, a županija je jedinica lokalne uprave i samouprave. Propisivanjem službene uporabe na razini županije značilo bi uvođenje dvojezičnosti u sve općine i gradove na području županije, dakle i u one u kojima nema pripadnika nacionalnih manjina. Ministar Ramušćak podsjetio je da je u bivšoj državi uporaba manjinskog jezika postojala samo na razini općina, a nikada na razini zajednica općina. Nije prihvaćen ni prijedlog da se formulacija "službena uporaba manjinskog jezika i pisma" nadopuni izrazom "službena i ravnopravna uporaba manjinskog jezika i pisma". Jer Ustav i Ustavni zakon ne govore o ravnopravnoj uporabi jezika i pisma manjina, nego o privatnoj, javnoj i službenoj uporabi. Privatna i javna su propisane Ustavnim zakonom, a službena uporaba se precizira predloženim zakonom. Ministar uprave je opetovao da se niti jednim međunarodnim ugovorom ili propisom unutarnjih prava ne propisuje službena uporaba manjinskog jezika na razini županije. U ime Odbora za zakonodavstvo Vice Vukojević podupro je donošenje predloženog zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina. Miroslav Kiš u ime Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina izvijestio je da taj Odbor nije imao kvoruma i nije se mogao očitovati o predloženom. No, drži da se predloženim zakonom zadržavaju stečena prava i poboljšava položaj manjina. U ime Kluba IDS-a, Damir Kajin, i zastupnik talijanske manjine, Furio Radin, smatraju da je sadašnji predloženi tekst restriktivniji od onoga u drugom čitanju. Po Kajinovu mišljenju, taj će zakon biti "izvor nezadovoljstva političke Istre prema hrvatskoj vlasti". Zauzimajući se za uvođenje dvojezičnosti na području cijele Istre, kao argument naveo je da je do 1993. godine 96 posto građana živjelo u sredinama s dvojezičnim statusom, te da je i Pazin svojim statutom propisivao dvojezičnost. Tu je tvrdnju opovrgnuo Marino Golob (HDZ), kazavši da je mali broj općina s većinskim talijanskim stanovništvom svojim statutom propisivao dvojezičnost. Zauzimajući se za službenu uporabu manjinskog jezika na razini županije, Kajin je rekao da je za IDS neprihvatljivo uskraćivanje da se u županijskoj skupštini vijećnik - Talijan obraća na talijanskom jeziku. Radin je, pak, kazao kako politizacija uporabe talijanskog jezika u Istri nije na dobrobit manjina. Zaključio je kako je predloženi zakon "apologija centralizacije političke moći". (Hina) sšh/žb sp 241249 MET sep 98