ZAGREB, 23. rujna (Hina) - Večerašnji razgovori članova Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina HDZ-a i predstavnika talijanske manjine u Hrvatskoj nisu donijeli nikakve konačne rezultate, postoje razmimoilaženja u
shvaćanju i razumijevanju pojedinih prava i pojmova, posebno pitanja sadržaja i opsega stečenih prava talijanske manjine, ali će se o tim otvorenim pitanjima nastaviti razgovarati. Ocijenili su to, nakon dvosatnih za javnost zatvorenih razgovora u Zagrebu, predsjednica Odbora Ljerka Mintas-Hodak i saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin.
ZAGREB, 23. rujna (Hina) - Večerašnji razgovori članova Odbora za
ljudska prava i prava nacionalnih manjina HDZ-a i predstavnika
talijanske manjine u Hrvatskoj nisu donijeli nikakve konačne
rezultate, postoje razmimoilaženja u shvaćanju i razumijevanju
pojedinih prava i pojmova, posebno pitanja sadržaja i opsega
stečenih prava talijanske manjine, ali će se o tim otvorenim
pitanjima nastaviti razgovarati. Ocijenili su to, nakon dvosatnih
za javnost zatvorenih razgovora u Zagrebu, predsjednica Odbora
Ljerka Mintas-Hodak i saborski zastupnik talijanske nacionalne
manjine Furio Radin.#L#
U kontekstu i sutrašnje saborske rasprave o Konačnom prijedlogu
zakona o službenoj uporabi jezika i pisma kojim se služe pripadnici
nacionalnih manjina u Hrvatskoj, Ljerka Mintas-Hodak je istaknula
da se Odbor HDZ-a zalaže za priznanje svih prava nacionalnih
manjina stečenih po prijašnjim međunarodnim ugovorima, te
temeljenim u Ustavu i Ustavnom zakonu o pravima manjina, kao i
bilateralnim ugovorima, kao što je i ugovor Hrvatske i Italije o
zaštiti prava manjina. Izvan tog okvira niti možemo, niti želimo
ići, kazala je. Radin dodaje da unutar tog okvira ima puno prostora
za poboljšanja.
No, po njegovima riječima predstavnici talijanske manjine smatraju
da njihova stečena prava još nisu u potpunosti priznata, a da se
dijalogom može pristupiti njihovu rješavanju. Kao glavne primjedbe
Radin je istaknuo da se neka prava na dvojezičnost moraju odnositi
na sve, a ne samo na pripadnike nacionalnih manjina. U nekim
općinama gdje je tako bilo do 1990. dokumenti bi i danas morali biti
dvojezični za sve, službena uporaba jezika manjina trebala bi se
odnositi na sve, a ne samo na pripadnike te manjine. Moramo
kreativno pristupiti poštivanju jezičnih prava i na razini
županija, jer su županije nova kategorija u našem sustavu. Ne
vidimo razloga da, primjerice, u Istri talijanski jezik ne bude
službeni i u organima županije, i to u dijelu u kojem predstavlja
lokalnu samoupravu. Ako županijska skupština tako odluči, zašto to
dodatno pravo ne bi priznala i Vlada, kazao je Radin.
I predsjednik Talijanske unije Maurizio Tremul istaknuo je da se
apelira na poboljšanjima predloženog zakona kako bi se predvidjela
mogućnost manjinskog jezika i na razini županije. Tremul ističe
kako je to zaštita stečenih prava i operacionalizacija ugovora
Hrvatske i Italije.
Na upit novinara, Radin je objasnio kako je u Hrvatskoj oko 25
tisuća pripadnika talijanske manjine, a u gotovo polovici
istarskih gradova i općina osigurana je dvojezičnost. Susjedna
Slovenija, rekao je, nema ugovor s Italijom, ali se Slovenija
obvezala na poštivanje memoranduma koji je ranije Hrvatska
potpisala sa Slovenijom. U Sloveniji je oko 2700 pripadnika
talijanske nacionalne manjine, i u nekim općinama oni imaju pravo
na službenu uporabu talijanskog jezika, rekao je Radin dodajući da
je u Sloveniji općina najviša razina lokalne samouprave.
Ljerka Mintas-Hodak i predstavnici talijanske manjine slažu se
kako uočene probleme ne treba politizirati jer to, bez obzira od
koga dolazi, može samo štetiti.
(Hina) bn/sšh im
232341 MET sep 98