ZAGREB, 17. rujna (Hina) - Najistaknutiji hrvatski bibličar o. Bonaventura Duda u nakladi Kršćanske sadašnjosti (KS) upravo je objelodanio knjižicu "Razmišljam o Alojziju Stepincu". Knjižica je nastala od kratkih nacrta o duhovnosti
Alojzija Stepinca, koje je autor objelodanio u liturgijsko-pastoralnom listu "Živo vrelo".
ZAGREB, 17. rujna (Hina) - Najistaknutiji hrvatski bibličar o.
Bonaventura Duda u nakladi Kršćanske sadašnjosti (KS) upravo je
objelodanio knjižicu "Razmišljam o Alojziju Stepincu". Knjižica je
nastala od kratkih nacrta o duhovnosti Alojzija Stepinca, koje je
autor objelodanio u liturgijsko-pastoralnom listu "Živo
vrelo".#L#
Knjižica "Razmišljam o Alojziju Stepincu" ima dvanaest poglavlja -
Učitelj kršćanske svetosti, Čovjek savjesti, Deset zapovijedi
Božjih u Stepinčevoj propovijedi, Pobornik sveopćih čovjekovih
prava, Osjećaj za svetu liturgiju, Molitelj, Marijin štićenik,
Stepinac križonoša, Učitelj istinskoga rodoljublja, Apostol
obnove obitelji, Učitelj nade i Stepinčeva baština - Crkva te
dodatak, autorov govor za Stepinčevo u Krašiću 1994.
Obraćajući se čitatelju, o. Bonaventura napominje kako njegova
knjižica ni izdaleka ne iscrpljuje poruke koje nam upućuje naš
blaženik, da je njegov tematski izbor ograničen i da želi upozoriti
na neke "osobito pobudne stavke iz Stepinčeva biskupskoga nauka".
Napominje kako je Stepinac bio "čovjek savjesti", koji se i prije
Povelje Ujedinjenih naroda iz 1948. "istaknuo kao pobornik
temeljnoga čovjekova dostojanstva i sveopćih čovjekovih prava",
što najbolje ocrtavaju njegove propovijedi na blagdan Krista
Kralja 1942. i 1943.
U tom vremenu Stepinac je neustrašivo naučavao kako Katolička crkva
ne pozna rase koje gospoduju i rase koje robuju, kako za nju je
čovjek jednako Crnac iz središnje Afrike kao i Europejac, kako svi
narodi i rase potječu od Boga, napominje Duda. Dodaje kako on koji
je bio istinski rodoljub, učitelj vjere hrvatskoga katoličanstva i
najhrabriji europski biskup onoga tragičnog vremena,
beatifikacijom ulazi u kalendar sveopće Crkve, Crkve katoličke.
(Hina) mc
171431 MET sep 98