20. 9. EL PAIS FINANCIJSKE KRIZE

ŠPANJOLSKA EL PAIS 20. IX. 1998. Opet podjela na Sjever i Jug "Dobrohotnost savjeta mnogih privatnih savjetnika u sadašnjoj financijskoj krizi pod ozbiljnim je upitnikom. Njemački tjednik 'Der Spiegel' piše: 'Ima zapadnih savjetnika koji, iako ne poznaju ni ljude ni državu, žele uvesti kapitalizam u Rusiju i u jugoistočnu Aziju. No, njihove su zamisli propale, a svojim su strategijama postigli samo jedno: da te države padnu u krizu'. O jednom od najpoznatijih savjetnika, profesoru s Harvarda i Jeljcinovu savjetniku (nakon što je ulogu savjetnika obnosio na još nekim istaknutim i udaljenim mjestima, kao što su Bolivija i Poljska), Jeffreyu Sachsu, autori reportaže kažu da on vjeruje da je sirovo tržišno gospodarstvo, prema definiciji iz Chicaga, dobro u bilo kojem dijelu svijeta te da je njegov povijesni model naseljavanje Divljeg zapada, zatim da je 'sloboda tržišta i sloboda cijena' njegov 'credo' od kojega ne odustaje, ali da su se njegove preporuke primjenjivale nametanjem i silom u državi koja još nije imala nikakvu kapitalističku tradiciju. I zaključuju na vrlo slikovit način: povorka od 30 tisuća savjetnika počela je kružiti državom. 'Pojavljivali su se na svim mjestima, kao oni koji pljačkaju mrtvace', kaže jedan zapadni savjetnik u Moskvi. 'Uvijek traže dobra mjesta savjetnika. Najbolja su kod privatizacija, jer tamo ima najviše novca od subvencija'. Paradoksalno, Sachs je upravo objavio tekst u kojemu tvrdi da je toliko puta najavljeni trijumf globalnog kapitalizma u posljednjih nekoliko tjedana zapao u nevolje i da, kako bi on opet krenuo prema naprijed, treba uključiti i države u razvoju, kojih nema u ovoj krizi. Opet se vraćamo dijalektici Sjever-Jug, koja je u posljednje vrijeme izišla iz mode i o kojoj se nije smjelo govoriti. Prema Sachsovu mišljenju, u Washingtonu su se držali neiskrenog konsenzusa o tome kako postići da svi steknu blagostanje, a nije bilo praktično nikakvih stvarnih razgovora između bogatih i siromašnih država o izazovima koji očekuju svijet u kojemu će nejednakost kamatnih stopa biti veća nego ikad. Ekonomist s Harvarda predlaže da se, umjesto održavanja sastanka na vrhu skupine G-8, sastane skupina G-16 (G-8 i osam predstavnika država u razvoju, među kojima bi bili Brazil, Indija, Južna Koreja i Južna Afrika). 'Osjećaj da postoji zajedničko nastojanje bogatih i siromašnih', piše Sachs u listu 'The Economist','silno bi pridonio smirivanju financijskih tržišta u trenucima kad ih obuzme panika. (...) Ono što je još važnije od smirivanja uplašenog tržišta jest omogućiti siromašnim državama da sudjeluju u stvaranju zajedničke budućnosti'. Eurocentrična vizija (kao što je naša) krize na financijskim tržištima ne dopušta tvrdnje prema kojima ostali u svijetu više trpe zbog krize. Izvješće s UN-ove konferencije o trgovini i razvoju iz 1998. godine, predstavljeno ovoga tjedna, donosi mračnu panoramu. Ovo je prvi put od prve naftne krize, iz 1973. godine, da nerazvijene države ove godine ostvaruju manji rast od razvijenih. U razvijenim državama zabilježit će prosječni rast od 1,8 posto, a u državama Trećeg svijeta privredni rast od godišnjih 5 posto past će na 1,7 posto. To znači da će se još više povećati razlike među geoekonomskim područjima i da je financijska kriza neka područja jače pogodila. Ujedinjeni narodi podupiru pristaše stvaranja mehanizama za nadzor kapitala (slobodno kretanje kapitala jako je nestabilno i teško je pronaći čimbenike koji mogu uzrokovati iznenadnu financijsku krizu pa se preporučuje 'davanje velike uloge nadzoru nad kapitalom'), čak i da države koje se nađu oštećene zbog djelovanja spekulanata smiju proglasiti unilateralne moratorije na isplaćivanje svoga vanjskoga duga. Nadzor nad kretanjem kapitala, tabu sve do ove financijske krize, sada izaziva duboke rasprave i podjele među stručnjacima, čak i u sancta sanctorum svjetskog liberalizma, u Svjetskom monetarnom fondu, pa ga se zbog toga odriču i sami liberali", piše Joaquin Estefania. 210256 MET sep 98