RFI-RUSKA GOSPODARSKA KRIZA I EU-2-9

FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI 2. IX. 1998. Ruska gospodarska kriza U 'Temi dana' analizira se hoće li ruska gospodarska kriza razorno utjecati na razvijene zemlje Zapada. "Ako je vjerovati većini stručnjaka, odgovor na to pitanje je negativan. Europski povjerenik Thibault de Seguill ocjenjuje: 'Ekonomija u Europi, kao i cijeli ekonomski kontekst, dobrog su zdravlja. Povrh toga, glavni činitelj širenja krize, drugim riječima trgovina, ne ugrožava Europu iz jednostavnog razloga jer Unija ostvaruje svega 3,5 posto ukupnog izvoza na tržištu Rusije. Nadalje, gospodarski rast u Europi stimuliran je unutarnjom potražnjom, drugim riječima unutarnjim ulaganjem i potrošnjom. Dakle, možemo zaključiti, nema većeg rizika za ugrožavanje industrijskog rasta u Europi'. Mišljenje toga francuskog stručnjaka dijele i stručnjaci u ostalim zemljama, članicama Unije. Njihova mišljenja prenio je današnji 'Liberation'. Još od azijske krize mogu se čuti ocjene da će područje EU-a ostati oaza ekonomske dinamike. Nakon izbijanja financijske krize u Rusiji, mišljenja stručnjaka nisu se promijenila, međutim, u novije vrijeme počele su kružiti glasine kako izbijanje globalne krize ipak nije nešto što se ne može dogoditi. Novinari 'Liberationa' ističu da već duže vrijeme slušamo priče stručnjaka o novoj ekonomiji, odnosno, o ideji da je čovjek konačno naučio kontrolirati ekonomske cikluse te da se događaji iz 1929. ne mogu ponoviti. No, je li to baš tako? Možemo sumnjati da su moguće krize razmjera kao 1929., međutim, pogrešno bi bilo misliti da ne postoji nikakva opasnost za sadašnju ekonomsku dinamiku u zapadnoj Europi, o kojoj mnogo toga ovisi. Primjerice, zbog stanja u Aziji, posebice Japanu, te Južnoj Americi i istočnoj Europi, može se očekivati da će cijene na newyorškoj burzi nastaviti padati većom brzinom. Možda i do te mjere da će doći i do pravog kraha. To opet ne znači, vidjeli smo nakon kraha 1987. godine, da se ritam ekonomskog rasta mora zbog toga usporiti. Međutim, u odnosu na 1987. stvari su danas nešto drukčije. Naime, američki građani više praktički ne štede, već se okreću burzovnim transakcijama. Pokazalo se da ako se stvari na burzi povoljno razvijaju, onda i potrošnja u Americi raste. Nije teško zamisliti da bi, dakle, s burzovnim krahom i potrošnja drastično opala, čime bi ekonomska dinamika u Americi splasnula. To bi se, pak, osjetilo i u EU-u, jer njezine članice više ne bi mogle izvoziti dovoljne količine roba da zadrže sadašnju dinamiku budući da bi sva tržišta bila više ili manje suočena s krizom ili usporavanjem industrijskog rasta. Stanje je još daleko od alarmantnog, međutim, sudeći po napisima 'Liberationa' i 'Le Figaroa', opasnost od globalne recesije ipak postoji". (RFI) 030029 MET sep 98