US USA TODAY 15. IX. PROTEKCIONIZAM

SJEDINJENE DRŽAVE THE USA TODAY 15. IX. 1998. Protekcionizam će pogoršati gospodarsku krizu "Izgleda da se industrijske države svijeta pripremaju za koordiniran pokušaj zaustavljanja sve veće gospodarske krize. U najmanju ruku, one sad idu dalje od umirujućih razuvjeravanja i stvari nazivaju svojim imenom. Riječima predsjednika Clintona, ova je kriza 'najveći financijski izazov s kojim se svijet suočio u posljednjih 50 godina'. Ministri financija i čelnici središnjih banaka iz Sjedinjenih Država, Japana, Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Kanade i Italije obvezali su se u ponedjeljak na zajedničko djelovanje. Financijska konstrukcija stvorena tridesetih i četrdesetih radi odvraćanja depresije, sad je zastarjela. Kao što je čelnik Saveznih pričuva Alan Greenspan u srpnju upozorio, američko gospodarstvo ne može ostati oaza prosperiteta, nastavi li se širiti kriza, koja je prošle godine započela u Aziji. Potrebe su jasne. Više gospodarske aktivnosti svima bi pomoglo. No mnogi su zanemarili pouke iz prošlosti (posebice onu koja govori da će protekcionistička trgovinska politika ubrzati krizu), jer su previše usredotočeni na kratkoročne interese. Peticije koje zahtijevaju plaćanje carinskih pristojba na uvoznu robu utrostručile su se od 1996. Američki proizvođači kompjutorskih čipova ove su se godine izborili za plaćanje pristojba na čipove iz Tajvana i Južne Koreje, a s time žele nastaviti. Proizvođači čelika traže zaštitu od ruskog, juužnokorejskog i japanskog čelika, koji stiže po cijenama nižim od troškova. (...) Zahtjevi za 'očuvanjem poslova' i pomaganjem domaćoj industriji u svakoj zemlji nalaze na razumijevanje. Venezuela nameće 'minimalne cijene' za obuću, odjeću, pića i tekstil. Poljska je postavila zapreke za žito, konzerviranu rajčicu i kukuruz. Australska gospodarska komora zalaže se za carinske pristojbe na čitav niz azijskih proizvoda. Čile, Kanada i europske zemlje koje proizvode željezo postavljaju zapreke uvoznoj robi. Takvi potezi podsjećaju na mahnitost protekcionizma nakon posljednje velike globalne financijske krize krajem dvadesetih godina ovog stoljeća. Tad je zbog protekcionizma svjetska trgovina pala za 66%, a svijet je lakše zaglibio u Veliku depresiju. Razlog: troškovi protekcionizma gotovo su uvijek viši od prednosti. Izvješće američkog Povjerenstva za međunarodnu trgovinu, koje nadgleda razmirice o prejeftinu uvozu, zaključilo je da svaki dolar koji domaća industrija i njezini radnici zarade zaštitom, stoji druge industrije, njihove radnike i potrošače tri dolara. Kad mi okrenemo leđa računalnim čipovima ili željezu iz Azije, njihova gospodarstva padaju, a Azijci postaju presiromašni da bi kupovali američku robu. To vodi gubitku poslova u tom području i deflacijskoj spirali poput one iz tridesetih godina. Južna je Koreja već potkresala kupovinu američke govedine; istočna Azija ove godine smanjuje kupovinu petrokemijskih proizvoda za 1 milijardu dolara, a Japan kupuje manje američkih automobilskih dijelova. Izlaz nije u novim trgovinskim zaprekama već u više trgovine, što je pomoglo suzbijanju Velike depresije. Smanjenje zapreka drugih država na uvoz čelika, primjerice, potaklo bi cijene, pomoglo američkim proizvođačima te također podiglo posrćuća gospodarstva Rusije i Južne Koreje. To je, zaista, najveća prijetnja svjetskoj stabilnosti u posljednjih pedeset godina. Trebamo se prisjetiti pouke koju smo tako bolno naučili prije pola stoljeća", stoji u uvodniku lista. 170330 MET sep 98