ZAGREB, 1. rujna (Hina) - Kriza što se zadnjih tjedana pojavila na svjetskim burzama, izazvavši znatan pad gotovo svih dionica, svoje ishodište ima u događajima prije trinaest mjeseci u jugoistočnoj Aziji, koji su se kao lavina
jednoga "sivog ponedjeljka i crnog utorka" negativno odrazili na cijene na svjetskim burzama.
ZAGREB, 1. rujna (Hina) - Kriza što se zadnjih tjedana pojavila na
svjetskim burzama, izazvavši znatan pad gotovo svih dionica, svoje
ishodište ima u događajima prije trinaest mjeseci u jugoistočnoj
Aziji, koji su se kao lavina jednoga "sivog ponedjeljka i crnog
utorka" negativno odrazili na cijene na svjetskim burzama. #L#
Kriza je zahvatila brojne azijske zemlje, uključivo Japan, bacivši
ih u tešku recesiju, a proširila se na Rusiju. Problemi krizom
zahvaćenih ekonomija odrazili su se i na svjetske burze, čak i na
onu u New Yorku, jer su ulagači očekivali pad dobiti američkih
tvrtaka koje su velik dio proizvoda izvozile u te zemlje. Tako je
službeni indeks burze DJIA 14. kolovoza bio 870,75 bodova niži nego
20. srpnja ove godine.
Tržišta u nastajanju, kojima pripada i Rusija, najviše su osjetila
azijsku krizu, uglavnom zbog činjenice što su ulagači, čim su
osjetili prve znakove krize, naglo počeli povlačiti svoj novac iz
tih zemalja i ulagati ga u sigurnije imovinske oblike.
Prije samo mjesec dana Međunarodni monetarni fond odlučio je pomoći
Rusiji zajmom od 22,6 milijardi dolara. Za uzvrat Rusija je trebala
početi temeljitu reformu svojega gospodarstva, a osobito pooštriti
poreznu politiku. Mnogi analitičari drže da su takvi zahtjevi od
ekonomije u teškoj recesiji bili nerealni.
Svi su osjećali da je u Rusiji stanje doista alarmantno, no prava je
panika počela kad je ruski predsjednik Jeljcin u kolovozu objavio
kako će pustiti da ruska rublja devalvira za trećinu pošto su
potrošene milijarde dolara za njezinu stabilizaciju.
Akcija MMF-a nije uspjela, a ta je neuspješnost, po mišljenju
stručnjaka, znak da su velike ekonomske sile, poput Amerike,
postale nemoćne u zaustavljanju početka globalne recesije koja se
sve više osjećala.
I ta se ruska krizna lavina, potaknuta i glasinama o Jeljcinovoj
ostavci, počela širiti svjetskim burzama, obarajući cijene i
ponajboljim dionicama. Pad cijena pogodio je i tečaj američkoga
dolara, burzovni trgovci u Tokiju trgovali su dionicama po najnižoj
cjenovnoj razini u zadnjih 12 godina, cijene dionica u Singapuru i
Maleziji na najnižoj su razini u zadnjih 10 godina, a u Tajvanu u
protekli 21 mjesec.
Ni zapadna Europa nije ostala pošteđena tih utjecaja. Tako su
službeni indeksi madridske i atenske burze pali za oko osam posto,
cijene dionica na Frankfurtskoj burzi niže su tri do osam posto, a
to je tržište posebno osjetljivo na rusku krizu jer su upravo
njemačke banke najveći ruski kreditori. Na londonskoj i pariškoj
burzi pad je oko četiri posto, a burzovni analitičari uglavnom
ocjenjuju da će biti izvanredno oprezni u financijskim pothvatima
dokle god je rusko političko i novčarsko područje u velikoj
nesigurnosti.
Sva svjetska tržišta potresena su istodobno mnoštvom loših
događaja, kao što su teroristički napadi na američka
veleposlanstva u Keniji i Tanzaniji, afera Clinton-Lewinsky, te
strah da će uskoro i neke južnoameričke zemlje zapasti u krizu
sličnu u jugoistočnoj Aziji. Svi ti događaji naveli su ulagače da
velik dio svojih fondova prebace na tržište obveznica, koje,
doduše, donose manje prihode, ali su znatno sigurnije. Na tržištu
se izbjegava rizik, pa se ulaže uglavnom u niskoprofitabilne i
sigurne vrijednosnice.
Svjetski se val pada dionica odrazio i na cijene dionica na
Zagrebačkoj burzi te na burze u susjednim zemljama, iako Hrvatska
nema znatnijih ni bankovnih ni gospodarskih ulaganja u Rusiji.
Dvije hrvatske uzdanice, dionice Zagrebačke banke i Plive, također
su znatno pojeftinile, iako po svim ekonomskim pokazateljima o
njihovu poslovanju tomu nema mjesta. Zagrebačka je banka objavila
svoje pozitivne rezultate, a Pliva je, po pouzdanim izvorima, u
prvih šest mjeseci ove godine ostvarila izvanredno dobre poslovne
rezultate, što će biti službeno objavljeno sredinom rujna.
Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar financija Borislav
Škegro, upozoravajući na činjenicu da kapital odlazi na najmanji
znak nesigurnosti, napominje da tada ulagači sve svode na određena
područja, u našem slučaju srednje i istočne Europe. I kad ste u
takvu košu, za njih ste isti i iste se pojave događaju kao i
uzročnicima krize, pa tako i pad dionica. Upravo je to uzrok pada
cijene Plivine dionice s 554 na sadašnjih 216 kuna, premda ni te
dionice ni Hrvatska nemaju nikakve veze s poremećajima. Plivine
dionice sigurno će se oporaviti, tvrdi Škegro.
Hrvatska poruka međunarodnim novčarskim krugovima je da treba
gledati svaku državu posebno, procjenjivati hrvatske mogućnosti,
teškoće, loše i dobre strane, ne svrstavati nas u isti koš s
ekonomijama sa silaznim predznakom, a naš je uzlazni, niti u
regionalna krizna područja, poručuje ministar financija.
Odgovor na upit kad će završiti globalna kriza na svjetskome
novčanom tržištu još se ne zna. Analitičari se slažu da je glavna
značajka investitora - neodlučnost. Nitko ne želi zauzeti neko
čvrsto stajalište, već svi čekaju signale s tržišta, kojih još
nema. Nakon razdoblja visokog optimizma, kad su indeksi svjetskih
burza dosezali rekordne vrijednosti, ovo je vrijeme pravoga
zatišja, zabrinutosti i - čekanja.
Darko Buković
(Hina) db il
010847 MET sep 98