ZAGREB, 28. kolovoza (Hina) - Ne treba očekivati skorašnji oporavak hrvatskog tržišta kapitala, a kad on i nastupi, odvijat će se vrlo sporo. Strani investitori - špekulanti povukli su se, institucionalnih je ulaganja vrlo malo, a kod
ostalih ozbiljnih ulagača nije zamijetan nikakav poseban interes, procjenio je u razgovoru za Hinu voditelj internacionalnog odjela brokerske kuće Fima Ante Katavić.
ZAGREB, 28. kolovoza (Hina) - Ne treba očekivati skorašnji oporavak
hrvatskog tržišta kapitala, a kad on i nastupi, odvijat će se vrlo
sporo. Strani investitori - špekulanti povukli su se,
institucionalnih je ulaganja vrlo malo, a kod ostalih ozbiljnih
ulagača nije zamijetan nikakav poseban interes, procjenio je u
razgovoru za Hinu voditelj internacionalnog odjela brokerske kuće
Fima Ante Katavić.#L#
"Tehnička analiza govori kako je u ovim uvjetima pada cijena
dionica na domaćim tržištima kapitala pametnije držati se po
strani. No, fundamentalni pokazatelji koji utvrđuju vrijednosti
dionica, a najbitniji su ukoliko želimo dugoročno ulagati u neku
tvrtku, govore nam da ipak nekoliko hrvatskih tvrtki zadovoljava
svojim poslovanjem", rekao je Katavić.
Prilikom uvrštenja Plivinih dionica na Londonsku burzu, a nešto
kasnije i dionica Zagrebačke banke, kod domaćih je
gospodarstvenika zavladao optimizam. Pritom se zaboravljalo na
opasnost od mogućeg pada vrijednosti tih dionica, što se upravo
događa posljednjih tjedana. Pad njihovih vrijednosti povukao je za
sobom i pad svih ostalih dionica na domaćem tržištu kapitala, te je
na taj način ozbiljno ugrozio stabilnost tržišta u našoj zemlji.
"Ulagatelji i vlasnici dionica ponašaju se, nažalost, kao jato riba
koje pliva iz jednog smjera u drugi. Očito je da ima dosta
stihijskog djelovanja koje je uzrokovano nestrpljivošću. Ipak,
mislim da će vrijednost dionica Plive rasti, jer je to tvrtka koja
jako dobro posluje i koja ima namjeru postati modernom europskom
kompanijom ne zadovoljavajući se samo regionalnom gospodarskom
ulogom. Također će se isto dogoditi i s dionicama Zagrebačke banke,
uprkos trenutačnoj krizi domaćeg bankarskog sustava", istaknuo je
Katavić.
Špekulanti u Hrvatskoj nisu opravdali svoja očekivanja i brzo su se
povukli, a institucionalnih je ulagatelja, koji imaju dugoročne
planove i žele dugoročne zarade, premalo.
"Premalo je i dobrih projekata. Kod nas se jako puno priča ali
konkretnih projekata u koje bi se dalo ulagati gotovo da i nema.
Možda je jedan od razloga i to što naša zemlja nije do kraja usvojila
sve međunarodne standarde. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD)
zasigurno je investitor koji teži dugoročnom ulaganju i koji u
većoj mjeri pomaže Hrvatskoj. Da je više dobrih projekata vjerujem
da bi EBRD pomagao u većoj mjeri", naglasio je Katavić.
Dioničarstvo je vrhunac organizacije poduzeća, kojim se tvrtka na
najjednostavniji i najjeftiniji način financira i razvija. Kada se
prikupi dioničarski kapital on se ne mora vraćati kao što je to
slučaj s kreditima, već se mora opravdati dobrim programom kojim se
povećava vrijednost uloženog. U Njemačkoj, primjerice,
dioničarstvo nije zaživjelo takvim intenzitetom kao što je to u
Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji. Tradicija
njemačkog sustava oslanja se na banke, bankovnu štednju i
obveznice.
"Mi smo u Hrvatskoj učinili vrlo neobične stvari. Naš zakon o
trgovačkim društvima, kao temeljni akt na kojem leži cijelo
gospodarstvo, napravili smo po uzoru na njemački model, dok smo
Zakon o vrijednosnim papirima izradili po uzoru na anglosanksonske
zemlje. Kod nas su ljudi postajali dioničarima ne razmišljajući što
to donosi i gdje daju vlastiti novac. Sada kada vidimo da veći dio
tvrtki ne može ni pod koju cijenu prodati svoje dionice, ljudi
posustaju i gube vjeru u sustav. Siguran sam da će kod nas doći do
smanjenja broja malih dioničara, te da će ostatak činiti bolji i
kvalitetniji dioničari koji imaju rješene svoje egzistencijalne
probleme i dionice im ne čine dodatno opterećenje, kao što je to
slučaj sada", procjenio je Katavić.
Domagoj Juričić
(Hina) dju sbo
281251 MET aug 98