30. VIII. TUĐMAN - ALBRIGHT

GLAS AMERIKE - VOA 30. VIII. 1998. Demokracija u Hrvatskoj i odnos Hrvatske prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini, sporne su točke hrvatsko-američkih odnosa. Različita su stajališta po tim pitanjima iznijeli na današnjim razgovorima u Zagrebu američka državna tajnica Madaleine Albright i hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Iz Zagreba izvješćuje Linda Miliša. "Sjedinjene Američke Države vjeruju da Hrvatska pripada Europi, kazala je američka državna tajnica Albright. Washington je zadovoljan s planom povratka, hrvatskom suradnjom s haaškim sudom, reintegracijom istočne Slavonije, činjenicom da su se, iako u malom broju, izbjegli Srbi počeli vraćati kućama. Vjerujemo da u modernoj Europi etnička pripadnost ne može određivati državu. Moderna bi Hrvatska trebala pozdraviti povratak svih ljudi koji su u njoj živjeli prije rata, kazala je gospođa Albright. Sjedinjene Američke Države i dalje su zabrinute stanjem demokracije u Hrvatskoj. Predlažemo političku reformu i uvažavanje slobode medija na način da svi imaju jednake mogućnosti, kazala je Madeleine Albright. Hrvatski se Predsjednik neće složiti. Kazat će kako je Hrvatska dosljedna u razvitku demokratskih načela i poretka na svim područjima. Ne može se reći da je hrvatska vlast autoritarna, kazao je predsjednik Tuđman. Predsjednik Franjo Tuđman složit će se međutim da je glavni problem američko-hrvatske suradnje prije susreta s gospođom Albright bio, ali i nakon susreta ostaje, problem Bosne. "Suočeni smo s tihom revizijom Daytonskog sporazuma, čija je dosljedna primjena od životne važnosti za Hrvatsku", rekao je predsjednik Tuđman i dodao kako naglašeni hrvatski interes za Hrvate u Bosni uporište ima u Ustavu. Dodao je da su razlozi brige i strateški jer su osim Srba, i Muslimani, kazat će, prijetili Hrvatskoj. Odnosno, rekao je, Muslimani su poduzimali korake da se sporazumno ugroze sva južna područja hrvatske države. "Da, postoje nesuglasice", potvrdit će gospođa Albright. "Sjedinjene Američke Države Bosnu vide kao samostalnu, multietničku državu. Važno je", reći će Madeleine Albright, "da bosanski Hrvati mogu djelovati nezavisno. Važno je i da budu dio svoje države, Bosne i Hercegovine, na način da doprinose njenom razvoju", kazala je Madeleine Albright. Sjedinjene Američke Države, rekla je, očekuju da zajedno s Hrvatskom učvrste razvitak snažne i jedinstvene države Bosne i Hercegovine. "Hrvatstvo je u Bosni ugroženo, rekao je hrvatski Predsjednik i dodao: "Sve je manje Hrvata u Bosni i uskraćuju im se nacionalna obilježja. Prema tome, ima mnogo razloga za suradnju između predstavnika Sjedinjenih Američkih Država i Hrvatske u Bosni i Hercegovini u primjeni, u dosljednoj primjeni Daytonskog sporazuma, da bismo riješili bosansku krizu i da bismo uspostavili takav poredak koji neće ugrožavati mir u širim razmjerima. Tim je riječima susret s Madeleine Albright završio hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Američka državna tajnica otišla je vidno nezadovoljna. Zadnju je riječ, na čuđenje novinara, prepustila hrvatskom Predsjedniku, iako se u mnogome danas nisu složili." (VOA) 310139 MET aug 98