FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NESUGLASJE HRVATSKE I SAD OKO BIH HRVATA I HRVATSKE DEMOKRACIJE (2)

ZAGREB, 30. kolovoza (Hina) - Govoreći o razlozima naglašenoga interesa Hrvatske za Hrvate u BiH predsjednik Tuđman je rekao kako je ustavna obveza Hrvatske da se brine za Hrvate izvan matice zemlje, ali i da Hrvatska ima strategijske interese u BiH zbog zaštite južnih dijelova svoga teritorija. Hrvatski predsjednik je podsjetio da ključni dokumenti za rješenje bosanske krize, Washingtonski i Daytonski sporazumi, jamče legitimnost posebnih veza Hrvatske i Hrvata u BiH kao i Hrvatske i Federacije BiH. "Dok su Washingtonski sporazumi govorili o direktnim konfederalnim odnosima između Federacije BiH i Hrvatske, Daytonski sporazumi govore o posebnim odnosima," rekao je Tuđman i pozvao SAD na suradnju s Hrvatskom u "dosljednoj primjeni Daytonskog sporazuma" kako bi se riješila bosanska kriza. Predsjednik Tuđman je upozorio da su Hrvati u BiH najmalobrojniji narod čiji broj sustavno opada: od 23,9 posto poslije I svjetskog rata, 22 posto nakon II svjetskog rata te 17 posto prije početka najnovijega rata, udjel Hrvata u ukupnom pučanstvu BiH je nakon rata opao na 12 posto. On je rekao da je hrvatstvo u BiH ugroženo stalnim padom broja Hrvata kao i uskraćivanjem nacionalnih prava čak i u županijama što im je zajamčio Daytonski sporazum. Naglasio je da mu je drago što SAD, kao i visoki upravitelj u BiH Carlos Westendorp, misle da bez Hrvata nema BiH, ali da smatra potrebnim, kako bi se Hrvati u BiH osjećali sigurno, riješiti problem sprječavanja iskazivanja njihova nacionalnog identiteta pa čak i isticanja nacionalnih obilježja. Albright je, iznoseći američke poglede na BiH i ulogu Hrvata u njoj, rekla da vidi BiH kao multietničko društvo i da je važno da Hrvati u BiH budu dio tamošnjeg sustava. "Očekujemo da radeći s Hrvatskom učvrstimo razvitak snažne, jedinstvene države BiH," rekla je Albright. Govoreći o odnosima Hrvatske i SAD Albright je u pozitivna hrvatska dostignuća ubrojala donošenje plana povratka izbjeglica, početak povratka hrvatskih Srba u Hrvatsku, suradnju Međunarodnim sudom za ratne zločine u Den Haagu i uspješnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja. Albright je, međutim, rekla da su SAD još uvijek značajno zabrinute zbog nekih pitanja, uključujući stanje demokracije u Hrvatskoj, unatoč činjenici da u Hrvatskoj postoji pluralistički politički sustav i aktivna oporba. "Ono što preporučujemo je politička reforma i uvažavanje slobode medija tako da postoje jednake mogućnosti za sve," rekla je ona. Ona je također rekla kako SAD smatraju da etničnost ne može određivati državu te da moderna Hrvatska treba pozdraviti povratak kući svih onih koji su u njoj živjeli prije rata. Predsjednik Tuđman je rekao da je Hrvatska dosljedna u razvitku demokratskih načela i poretka na svim područjima i da se ne može reći da su hrvatski sustav i vlast autoritarni. "Valja polaziti od situacije u kojoj je Hrvatska nastala i u kakvoj se Hrvatska nalazi i očekujemo da će vlada SAD pomnije saslušati sve argumente i sve strane," rekao je on. "Jer na kraju demokracija ima opća načela, ali demokracija se u svim zemljama provodi i u ovisnosti od konkretnih povijesnih i stvarnih okolnosti," dodao je. Upitan da li očekuje da će Hrvatska do kraja godine pristupiti Partnerstvu za mir NATO-a, za što su SAD nedavno obećale potporu, hrvatski predsjednik je odbio ulaziti u to pitanje. On je, međutim, podsjetio da je potporu Hrvatskoj za pristupanje Partnerstvu za mir izrazio nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma već tadašnji američki državni tajnik Warren Christopher. Predsjednik Tuđman je na kraju rekao da je Hrvatska i dalje odlučna pridružiti se euroatlantskim sigurnosnim i gospodarskim sustavima te kako drži da je svojom konstruktivnom politikom pokazala da je za to spremna kao nastabilnija zemlja na ovom području. (Hina-kraj) sl br 301424 MET aug 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙