VOA-PREDVIĐANJA O SUMMITU JELJCIN-CLINTON-30-8

GLAS AMERIKE - VOA 30. VIII. 1998. Američki vanjskopolitički stručnjaci predviđaju tijek summita Clinton - Jeljcin Prilog Davida Gollusta i Laurie Kassman "Predsjednik Bill Clinton odlazi sutra u Moskvu, gdje će se održati američko-ruski summit. Susret na vrhu dolazi u trenutku kada se oba predsjednika, i gospodin Clinton i ruski predsjednik Boris Jeljcin, sučeljavaju s ozbiljnim krizama na domaćoj političkoj sceni. Rusiju potresa velika gospodarska i financijska kriza, Bijelu kuću - afera Lewinsky. Zbog toga, niti jedna strana od dolazećeg summita ne očekuje mnogo. O nekim od glavnih tema američko-ruskog summita govore američki vanjskopolitički stručnjaci. Sherman Garnett: 'Clinton - glasnik loših vjesti' Jedna od glavnih tema američko-ruskog susreta na vrhu bit će gospodarska i financijska kriza u Rusiji. Poremećaji u ruskom bankovnom sustavu - uz financijsku krizu u Aziji - imaju i znakovit utjecaj na svjetsko financijsko tržište na kojem je prošli tjedan proglašen jednim od najgorih u povijesti. Naime, u globalnoj ekonomiji na vrijednost dionica američkih kompanija sve više utječu događaji i na drugim kontinentima. Sherman Garnett, znanstvenik pri Zakladi Carnegie za međunarodni mir, pribojava se da predsjednik Boris Jeljcin i novoimenovani premijer Viktor Černomirdin još uvijek potpuno ne shvaćaju razmjere ruske gospodarske krize. Predsjednik Clinton bi svoje domaćine morao upozoriti na svu ozbiljnost situacije u njihovoj zemlji, rekao je Sherman Garnett i nastavio: 'Predsjednik treba i Jeljcinu i Černomirdinu i svim ostalim dati na znanje da je njihova zemlja u vrlo, vrlo ozbiljnoj krizi. Oni se nalaze na rubu ponora. Jer, gospodarska i politička kriza u Rusiji neće se riješiti postizanjem konsenzusa među moskovskom oligarhijom. Zbog toga, predsjednika Clintona vidim kao nositelja, za Moskvu, vrlo loših vijesti'. Paula Dobriansky: 'Strana financijska pomoć treba biti uvjetovana provođenjem reforma' Paula Dobriansky, dopredsjednica utjecajnog Vijeća za međunarodne odnose, kaže da će gospodin Clinton svojim domaćinima, također, reći da više ne bi trebali očekivati izdašnu međunarodnu pomoć, osim ako se ne provedu korjenite promjene. Paula Dobriansky podsjeća da je Moskva prošli mjesec od Međunarodnog monetarnog fonda primila paket financijske pomoći u vrijednosti od 22 milijarde dolara. 'Sjedinjene Države mogu učiniti dvije stvari. Trebaju postaviti uvjet: prvo, nema pomoći sve dok ruska vlada ne ispuni za nju postavljene kriterije. Drugi uvjet je da Rusija provode korjenite reforme. Tu je porezni sustav, poštivanje zakona, borba protiv organiziranog kriminala. Uz to, možda ih uspijemo nagovoriti da zatvore neke od masivnih industrijskih kombinata koji još uvijek prave gubitke'. Ruski parlament kojim dominiraju komunisti odugovlači s ratificiranjem sporazuma START-2 Uz ekonomiju razgovarat će se i o kontroli naoružanja, kao i smanjenju nuklearnih arsenala obje zemlje. Dijalog o ovom posljednjem pitanju nekoć je mnogo obećavao. 1993. potpisan je i Sporazum o smanjenju proizvodnje strateškog nuklearnog naoružanja, poznat i kao START-2. Cilj mu je da obje zemlje svoj nuklearni arsenal smanje za gotovo polovicu, te da svaka zemlja ima najviše tri i pol tisuće nuklearnih glava. Američki je Senat sporazum START-2 ratificirao 1996. No, u ruskom je parlamentu postupak ratifikacije zastao, ponajprije zbog toga što mu se protive ruski komunisti i nacionalisti. Predsjednik Bill Clinton je izjavio da neće posjetiti Moskvu prije no što se ratificira sporazum START-2, no kasnije je od toga odustao kada se pokazalo da takav uvjet američke strane nije pomogao u ratifikaciji samog sporazuma. Baker Spring: 'Održavanje nuklearnih arsenala Ruse košta više nego nas' Što bi Sjedinjene Države trebale učiniti da se otkloni zastoj te da Rusija konačno ratificira ovaj važan dokument? Baker Spring, stručnjak za kontrolu naoružanja koji radi u konzervativnoj Zakladi Heritage, smatra da bi predsjednik Clinton svojim domaćinima trebao dati na znanje da je Rusija ta koja ne može financirati sadašnji nuklearni arsenal, dok Sjedinjene Države taj trošak mogu podnijeti. 'Predsjednik na Ruse treba izvršiti pritisak, tako da oni shvate što će se dogoditi ako njihov parlament ne ratificira sporazum START-2. To znači da bi naša vlada zatražila dodatna sredstva za nuklearni arsenal, te bi ga održavala na razini od šest tisuća nuklearnih bojevih glava. Uz to, Rusima bi trebalo reći da mi nećemo više učiniti niti jedan unilateralan korak, bez obzira što to traži sporazum START 2'. John Isaacs: 'Predsjednici bi trebali poduzeti unilateralne mjere' Međutim, John Isaacs, direktor liberalne organizacije koja se zove 'Vijeće za svijet u kojem bi se moglo živjeti" smatra da su i predsjednik Clinton i predsjednik Jeljcin politički dosta oslabljeni, te da vjerojatno neće uspjeti nagovoriti ruski parlament na ubrzanu ratifikaciju sporazuma o ograničavanju nuklearnog naoružanja. Međutim, dvojica bi predsjednika, svejedno, mogla učiniti dosta da spriječe opasnost nuklearnog sukoba. John Isaacs, inače, smatra da je vjerojatnost ovakvog sukoba veća, zbog nestabilnosti Rusije. Sigurnosna situacija u Rusiji očito nije najbolja. Vojnici ne primaju plaće. Sigurnosne mjere u nuklearnim postrojenjima ponekad nisu dovoljne. Ako se gospodarska kriza nastavi, sve će se to još više pogoršati. Zbog toga je važno da oba predsjednika poduzmu neke mjere, primjerice da zapovjede da se rakete više ne postavljaju u 'pripremni položaj'. Znači, potrebne su unilateralne predsjedničke mjere, umjesto da se čeka na reakciju parlamenta'. Bijela je kuća svjesna da će ratifikacija Sporazuma START-2 u ruskom parlamentu biti blokirana još najmanje nekoliko mjeseci. Američka se vlada stoga nada da će se na summitu Clinton-Jeljcin postići uspjesi glede drugih pitanja, poput krize na Kosovu, odnosa prema Iraku, te obustave ruskog izvoza naoružanja nekim zemljama". (VOA) 310138 MET aug 98