RDW - 24. VIII. PREGLED TISKA

NJEMAČKI RADIO - RDW 24. VIII. 1998. Pregled tiska Iznenadno otpuštanje ruskog premijera Sergeja Kirijenka i ponovno imenovanje bivšeg predsjednika vlade Viktora Černomirdina jedna su od udarnih tema komentara njemačkog i inozemnog tiska. Eto što o tome piše list "Bremer Nachrichten": "Kao i uvijek, u opasnosti za osobni položaj predsjedniku nije ni jedna žrtva prevelika. Čak pod cijenu da se s Černomirdinom barem privremeno od starog graditelja napravi novog arhitekta, šefu u Kremlju je potreban neistrošeni krivac. Što Rusiji i svijetu kratkoročno predstoji, lako se može formulirati: klicanje u Dumi, kampanja protiv otpuštenog tehnokrata s njegovom ambicioznom momčadi te isticanje navodnih vrlina kao prevladavanje krize, zatim zakrinkavanje neugodnih stvari i zamjena dinamičkog stila vođenja vlade statičkim. Već bi se srednjeročno svi problemi mogli još više potencirati. Ali glavni problem u Kremlju sada je malo ponovno došao do daha", smatra list "Bremer Nachrichten", a talijanski dnevnik "La Reppublica" konstatira: "Povratak Černomirdina na čelo vlade zbio se na isti način kao njegovo otpuštanje u ožujku: iznenadnom odlukom bez navođenja jasnih razloga, u atmosferi totalne konfuzije. Kao i prije pet mjeseci jedini jasan aspekt ove najnovije promjene vlade je zapovjednička ćudljivost Borisa Jeljcina. Nestabilnost njegova raspoloženja. Nastavak njegovih ekstravagancija. Nezaustaviva propast jednog šefa države, čija se jedina sposobnost političkog djelovanja u posljednjih godinu i pol dana sastoji u tome da na leđa svojih vlada prebaci svu odgovornost za nacionalne nedaće". U članku pod naslovom "Grobovi Orahovca" dnevnik "Frankfurter Allgemeine Zeitung" osvrće se na protjerivanje dvojice njemačkih novinara iz Srbije zbog navodno neistinitog izvješćivanja o zbivanjima na Kosovu. Prema mišljenju autora u postupku Ericha Rathfeldera, koji je izvijestio o masovnim grobnicama ubijenih kosovskih Albanaca u blizini Orahovca, bilo je problematično što se koristio samo jednim izvorom, naime samo navodima stranaka i organizacija za ljudska prava kosovskih Albanaca. U članku se među inim ustvrđuje: "Rat je nepregledan. Izvjestitelji su izručeni slučaju. Gotovo svi isporučitelji informacija i televizijskih slika slijede vlastite interese. Od onoga što se gledateljima prikaze na televizijskim ekranima popraćeno komentarima nadležnog dopisnika, samo jedan dio su snimili snimatelji iz vlastitog tima. Ako gledatelj na ekranu vidi prodor srbijanske specijalne policije, onda su te slike u pravilu snimili srpski snimatelji uz odobrenje policijskih i vojnih zapovjednika. Ako pak vidi borce Oslobodilačke vojske Kosova, OVK, kako treniraju ili polažu prisegu, onda su te snimke najčešće pripadnici OVK ponudili međunarodnim televizijskim kućama", ustvrđuje "Frankfurter Allgemeine Zeitung" navodeći da prikazi rata na Kosovu, kao prije toga u Hrvatskoj i Bosni, u zapadnim zemljama slijede prije svega unutrašnjo-političke konjunkture koje su određene drugim temama, kao njemačkom predizbornom kampanjom ili aferom američkog predsjednika. U berlinskom dnevniku "Die Welt" profesor Max-Planck insituta Jochen Frowein zastupa mišljenje da bi Kosovo trebalo postati treća savezna zemlja unutar jugoslavenske federacije Evo njegovih argumenata: "Time ne bi došlo do još jedne državne separacije na Balkanu. Ujedno bi se prevladala i problematična situacija, naime da se Jugoslavija sastoji samo od dvije zemlje, od kojih je jedna znatno veća nego druga. Jer iz takvog stanja vazda nastaje tendencija razvoja u smjeru hegemonijalnih struktura pri čemu federalni ustavni poredak u praksi biva nadjačan centralizacijom. Opravdani razlozi protiv konstituiranja Kosova kao nove savezne zemlje Jugoslavije zapravo ne postoje. S međunarodnog stajališta na taj bi se način najbolje ispunio albanski zahtjev za očuvanjem kulturnog, jezičnog i vjerskog identiteta. Naravno da bi se istodobno morala zaštititi i prava srpske manjine koja živi na Kosovu". (RDW) 250057 MET aug 98