US IHT 18. VIII. SLOBODNO TRŽIŠTE U OBRAZOVANJU

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 18. VIII. 1998. Razlozi za slobodno tržište u obrazovanju "Andrew J. Coulson zaista nije želio ići tamo gdje su ga činjenice vukle. No činjenice su činjenice, a taj je istraživač iz Seattlea uvjeren u ispravnost svog zaključka, kako god ga nevoljko izveo: javni školski sustav loš je za obrazovanje", piše William Raspberry. "Oh, ne, kažete: još jedan napad na javno obrazovanje, još jedan zagovornik 'izbora'. Točno, no poslušajte: 'Bavim se istraživanjem obrazovnog sustava i posljednje sam četiri godine u cijelosti posvetio samo jednom pitanju: Kakva bi vrst školskog sustava najbolje zadovoljila stvarne obrazovne ciljeve javnosti?' 'Da odgovorim na to pitanje, analizirao sam podatke dobivene iz ispitivanja javnog mnijenja i pojedinačnih skupina, proučavao sam školske sustave cijelog svijeta od davnina pa do sad te sam proučio doslovno sva važna istraživanja uspješnosti javnih i privatnih škola.' 'U skladu sa širokim rasponom onog što javnost od obrazovnih ustanova želi, moje je istraživanje otišlo dalje od akademskih i poslovnih ishoda te uključuje i neizravne društvene učinke koje škole imaju na društvo, kao i učinak različitih školskih sustava na siromašne obitelji i pripadnike manjina.' A evo što je pronašao: 'Slobodna tržišta obrazovanja, na kojima su roditelji mogli birati školu svom djetetu, dok su se škole bile prisiljene međusobno natjecati kako bi privukle učenike, dosljedno su bolje opsluživale obitelji i države nego što je to bio slučaj s državnim sustavima poput ovih današnjih.' 'Drugim riječima, institucija javnog školstva nije najbolji mehanizam unaprjeđenja ideala javnog obrazovanja.' To je velik udarac onima od nas koji se i dalje nadaju da se sustavu koji je prilično uspješno obrazovao prethodne naraštaje Amerikanaca može pomoći da prevlada posljedice loše politike, neadekvatnih učitelja, neuključenih roditelja i ravnodušnih učenika. (...) G. Coulson kaže da je na temelju svog istraživanja uvjeren, iako to ne može dokazati, da pristup slobodnog tržišta (uključujući konkurenciju, motiviranje profitom i izravno financiranje od roditelja) dodaje vrijednost obrazovanju. (...) 'Usporedite li atenski sustav slobodnog obrazovnog tržišta s visoko centraliziranim državnim obrazovnim sustavom Sparte, primjerice, naći ćete neke dojmljive razlike. Atena je, kao što svako tko je proučavao povijest zna, dala lijepu književnost i pionirska postignuća u matematici i umjetnosti; imala je najsofisticiraniji gospodarski sustav svog vremena te je ostavila ogromnu baštinu obrazovanja.' 'Sparta nije u potpunosti doživjela neuspjeh na tom polju, no postala je više-manje ograničeno vojno društvo bez kulture. Po Sparti nazivamo nogometne klubove srednjih škola, i to je gotovo sve.' G. Coulson kaže da je svjestan radikalne prirode svojih zaključaka te strahuje da će oni biti odbačeni kao proizvod ideološkog žara. 'Nisam ni strogi kršćanin niti socijalni konzervativac', rekao mi je. 'Zalažem se za pravo izbora o pitanju pobačaja, podupirem jednakost prava za sve građane bez obzira na rasu, vjeru, spol ili seksualni izbor. Pa ipak se bojim da će mnogi drugi dobronamjerni liberalni ljudi s rezervom primiti moju knjigu jednostavno zbog tog što nije sklona instituciji javnog školstva.' G. Coulson nije prvi promatrač koji je zapazio vezu između troškova i roditeljskog sudjelovanja. On navodi primjer istaknutog odvjetnika, rođenog početkom šezdesetih u malom gradiću bez srednje škole, koji iz vlastitog džepa osniva školu. No iako bi si mogao priuštiti da preuzme na sebe sve troškove poduke, on odlučuje platiti samo trećinu troškova, iz straha da bi njegov 'dar mogao biti zlouporabljen za nečije sebične ciljeve, što se događa u mnogim mjestima gdje se učiteljske plaće isplaćuju iz javnih fondova.' Taj istaknuti odvjetnik bio je Plinije Mlađi, rođen početkom šezdesetih godina prvog stoljeća." 192212 MET aug 98