SVIJET I RUSKA GOSPODARSKA KRIZA

ZAGREB, 18. kolovoza (Hina)- Odluke ruske vlade o plivajućem tečaju rublje, zamrzavanju dijela inozemnih dugova i drugim mjerama kojima se želi zaustaviti doslovni bankrot zemlje, izazvale su različita reagiranja u svijetu a i međunarodna tržišta i burze odmah su osjetile posljedice ruskih poremećaja.#L# Među prvima je na odluke ruske vlade reagirao Međunarodni monetarni fond. U priopćenju njegova izvršnog direktora Michela Camdessusa, objavljenom u Moskvi podsjeća se da je MMF potkraj srpnja Rusiji odobrio dodatnu pomoć od 11,2 milijarde dolara. "Unatoč tome nije se uspostavilo povjerenje na financijskim tržištima", ocjenjuje Camdessus, "pa je Rusija nastavila iscrpljivati svoje rezerve". MMF je otvoreno pozvao "privatni i javni sektor, međunarodnu zajednicu u cjelini, da pokaže solidarnost s Rusijom u ovim teškim vremenima". Camdessus napominje da ruske vlasti bez odlaganja moraju donijeti sve potrebne mjere fiskalne politike i upozorava da je "bitno što hitnije te mjere prihvatiti na predstojećoj sjednici Dume". Zasad je sigurno da će vlada i središnja banka od parlamenta tražiti žurno usvajanje zakona kojim bi se uspostavio nadzor nad odlivom kapitala iz zemlja, a očekuje se i sazivanje izvanredne sjednice Dume, do kraja kolovoza, kako bi se riješili problemi isplate mirovina, plaća korisnicama proračuna i sanacije banaka. O tome da ministre čekaju teški trenuci tijekom rasprave u Dumi ne treba posebno govoriti. Bit će to pravo vatreno krštenje za novoimenovanog zamjenika premijera Borisa Fjodorova. Dosadašnjeg direktora porezne uprave predsjednik Boris Jeljcin u ponedjeljak je zadužio da vodi makroekonomsku politiku zemlje i upravlja njezinim ukupnim dugom. Komunistička većina u donjem domu parlamenta ni inače nije blagonaklona prema Jeljcinu i vladi Sergeja Kirijenka, a sada će ih sigurno dočekati na nož. O tome dovoljno svjedoči cinična izjava Aleksandra Lebeda, vjerojatnog predsjedničkog kandidata na slijedećim izborima. "Vlada je pokazala što može i priznala da je Rusija bankrotirala", prokomentirao je Lebed. Od devet mjera koje je vlada bila prisiljena donijeti u ponedjeljak najviše odjeka u javnosti imale su one o plivajućem tečaju rublje u rasponu od šest do 9,50 rubalja za dolar. Osim toga proglašen je moratorij na servisiranje dijela inozemnog duga. Iako to nije jasno rečeno, čini se da nije riječ o državnom dugu nego o dugu poslovnih banaka. Predviđa se uspostava posebnog fonda za pomoć najvećim ruskim poslovnim bankama kako bi se očuvala njihova stabilnost. Vlada je za srijedu najavila objavljivanje mjera konverzije bankovnih zapisa i dionica, a do završetka konverzije zabranila je trgovanje tim vrijednosnim papirima. Uvedena su i ograničenja u deviznom poslovanju za ruske građane i tvrtke. Europske burze su odmah nakon objavljivanja odluka vlade u Moskvi, u ponedjeljak reagirale padom prometa i vrijednosti dionica. Zapadni stručnjaci plivajući tečaj rublje otvoreno nazivaju devalvacijom i procjenjuju da se ona u stvarnosti kreće oko 30 posto. Potvrdu tome nalaze u činjenici da su u utorak ruske poslovne banke prodavale dolar po 7,50 do 8,00 rubalja a u međubankarskom poslovanju dolar je obračunavan po 6,8850 rubalja. Procjene su da će probleme ruskoga gospodarstva najteže pogoditi Njemačku zbog velikih neposrednih investicija i bliskih veza njemačkih i ruskih banaka. Vrijednost njemačke marke na europskom tržištu novca pala je za 0,7 posto prema dolaru. DAX indeks je u ponedjeljak pao za dva posto a u utorak je bio 0,8 posto ispod prošlotjedne razine. Slabo se trgovalo i padala je vrijednost dionica banaka, pa su tako dionice Dresdner Banke bile 1,5 posto jeftinije. Londonska burza u utorak se oporavila ali za skromnih 0,2 posto a tržište dionica u Parizu sa minusa od 1,5 posto u ponedjeljak došlo je do negativnog indeksa od 0,3 posto u utorak ujutro. Na newyorškom Wall streetu u ponedjeljak se trgovalo žustrije no inače. Dow Jones je u prosjeku povećan za 149,85 poena a Nasdaqov kompozitni indeks bio je viši 1,5 posto. Nasuprot tome, vrijednost dolara prema njemačkoj marki i japanskom jenu na valutnom tržištu SAD nešto je pala. Tečaj dolara zaustavljen je na 1,7940 maraka odnosno 145,90 jena. Istodobno su na robnim burzama povećane cijene žitarica. Tome je, kažu stručnjaci, pogodovalo neizvjesno stanje zbog poplava u Kini. Cijene pšenice i kukuruza za isporuke u rujnu povećane su za dva centa po bušelu a soje za čak 6,25 centi. Ruska gospodarska kriza nije se negativno odrazila na cijene nafte. Na newyorškoj burzi u ponedjeljak je cijena sirove nafte bila 13,20 dolara po barelu što je 15 centi niže nego prošlog tjedna. Poremećaj bilježi i tokijska burza. Nikkei prosječni indeks bio je u utorak 0,22 posto niži, dok burza u Hong Kongu zbog praznika nije radila u ponedjeljak pa će se prva kretanja znati tek prilikom zatvaranja burze u utorak. U samoj Rusiji vlada se koristi svim raspoloživim mjerama da učvrsti rublju. Zamjenik guvernera središnje banke Sergej Aleksašenko u utorak je objavio da je vlada posegnula za pričuvama zlata i drugih plemenitih metala. Građani istodobno pokušavaju svoje ušteđene rublje što prije pretvoriti u devize ili robu. Iskustva s hiperinflacijom s početka 90-ih u tome im i te kako koriste. Strani izvjestitelji javljaju da stanovništvo ipak nije osobito uznemireno i da se ne primjećuju 'opsade' banaka i mjenjačnica. Jedan od razloga tom relativnom miru sigurno je i činjenica da, osobito izvan velikih gradova, mnogi Rusi već mjesecima nisu primili plaću pa ni nemaju što spasiti od devalvacije. Cijene hrane u Moskvi se nisu povećale ali trgovci najavljuju da će s novim pošiljkama, početkom slijedećeg tjedna, cijene biti i do 50 posto više. (Hina) fp fp 181224 MET aug 98