ZAGREB, 7. kolovoza (Hina) - U strategiji energetskog razvitka Republike Hrvatske predviđa se da će 2030. godine udio biogoriva u prometu iznositi između četiri i osam posto. Hrvatska zbog klimatskih i drugih povoljnosti ima znatne
mogućnosti za proizvodnju biodizela iz uljarica, osobito iz uljane repice, od koje se, prema podacima stručnjaka Energetskog instituta, može dobiti čak 2,5 puta više energije nego što se u njezinu proizvodnju ulaže.
ZAGREB, 7. kolovoza (Hina) - U strategiji energetskog razvitka
Republike Hrvatske predviđa se da će 2030. godine udio biogoriva u
prometu iznositi između četiri i osam posto. Hrvatska zbog
klimatskih i drugih povoljnosti ima znatne mogućnosti za
proizvodnju biodizela iz uljarica, osobito iz uljane repice, od
koje se, prema podacima stručnjaka Energetskog instituta, može
dobiti čak 2,5 puta više energije nego što se u njezinu proizvodnju
ulaže.#L#
Biodizel, koji se dobiva iz uljane repice, ima svojstva potpuno
usporediva s dizelom iz mineralnog ulja. U koncentraciji iznad pet
posto u dizelu on poboljšava mazivost goriva, a u koncentraciji
iznad 20 posto smanjuje emisije štetnih tvari.
Prema podacima Energetskog instituta, ukupna količina ugljičnog
dioksida u biodizelu je jednaka onoj koju biljka apsorbira u rastu.
Biodizel, uz to, ne sadrži sumpor, a emisije štetnih plinova i
krutih čestica su niže nego kod mineralnog dizela. Brzo je biološki
razgradiv, te ne predstavlja opasnost za temeljne vode prilikom
transporta, skladištenja i korištenja. Kod transporta se ne
klasificira kao opasna tvar jer nije niti lako zapaljiv.
Kod korištenja u motorima može se miješati s mineralnim dizelom,
proizvodi se i u zimskoj kvaliteti, a poboljšava podmazivanje u
motoru i doprinosi trajnosti motora.
U Europi se već proizvode znatne količine tog alternativnog
ekološkog goriva, primjerice, Njemačka proizvodi 450 tisuća tona
godišnje, Francuska između 350 i 400 tisuća tona, Austrija gotovo
50 tisuća, Italija 14 tisuća, te Belgija približno 12 tisuća tona
godišnje.
Stručnjaci industrije nafte Ina smatraju da bi proizvodnja
biodizela bila isplativa jedino uz oslobađanje od poreza, što je
inače praksa europskih država.
Naime, danas je u Hrvatskoj tek 12 do 15 tisuća hektara
poljoprivredne površine pod tom kulturom, a čak 43 posto potrebnih
sirovina za proizvodnju jestivih ulja i sličnih proizvoda se
uvozi.
Prema ocjeni stručnjaka Energetskog instituta i Ine, proizvodnja
biodizela u Hrvatskoj bi uz pravilnu razvojnu politiku mogla
angažirati sve obradive poljoprivredne površine, potaknuti razvoj
sela, otvaranje novih radnih mjesta, smanjiti uvoz nafte te
značajno doprinijeti zaštiti okoliša.
(Hina) js vel
070959 MET aug 98