ZAGREB, 21. srpnja (Hina) - Problem podmirivanja potrošnje električne energije u Hrvatskoj u budućnosti treba rješavati izgradnjom novih proizvodnih objekata. Samo se tako može postići kontinuirana opskrba potrošača i osigurati
elektroenergetska sigurnost i neovisnost države, drže stručnjaci Hrvatske elektroprivrede (HEP).
ZAGREB, 21. srpnja (Hina) - Problem podmirivanja potrošnje
električne energije u Hrvatskoj u budućnosti treba rješavati
izgradnjom novih proizvodnih objekata. Samo se tako može postići
kontinuirana opskrba potrošača i osigurati elektroenergetska
sigurnost i neovisnost države, drže stručnjaci Hrvatske
elektroprivrede (HEP). #L#
Potrošnja električne energije lani je iznosila 12,79 terawatsati
(TWh), a, prema procjenama HEP-a, do 2000. godine trebala bi
porasti do 15 TWh.
Potrebe potrošača sada se podmiruju 90 posto iz proizvodnje HEP-a,
a 10 posto uvozom električne energije. Trenutačna ukupna
instalirana snaga HEP-ovih proizvodnih jedinica iznosi 4397
megawata (MW).
Analize i studije HEP-a o kretanju potrošnje električne energije u
Hrvatskoj upućuju da će ona rasti otprilike pet posto na godinu.
Potrošnja električne energije 2000. godine iznosila bi 15,2 TWh,
2005. godine - 17,6 TWh, a 2010. godine - 20,1 TWh. Potrošnja po
stanovniku, koja je sada na razini od otprilike 3000 kilowatsati
(KWh) na godinu, 2010. godine dosegnula bi 4600 kWh.
U svezi s izgradnjom elektroenergetskih objekata postoje tri
tehnološke opcije: hidro, termo i nuklearne elektrane.
Svi važniji vodni potencijali u Hrvatskoj su uglavnom iskorišteni,
pa se nova izgradnja hidroobjekata planira u kapacitetima od 350
MW.
Nuklearna je opcija trenutno u drugom planu zbog geopolitičke
situacije u regiji i odnosa javnosti prema izgradnji novih
nuklearnih elektrana u Europi.
Termoenergetski izvori, smatraju u HEP-u, jedino su rješenje u
ovom trenutku, no za provedbu te opcije treba dodatno analizirati
izbor goriva - plin, ugljen ili tekuće gorivo, izbor lokacija te
dinamike izgradnje.
Također treba voditi računa o povećanju učinkovitosti uporabe
plina kao goriva u termoelektranama izgradnjom suvremenih
tehnologija za spaljivanje plina, odnosno plinsko parnih kombi-
kogeneracijskih postrojenja.
Do 2000. godine planira se izgraditi postrojenja termoelektrana
snage 500 MW, što uključuje izgradnju TE Plomin 2 i revitalizaciju
TE Plomin 1. Planirana je i revitalizacija svih većih
termoelektrana na području Hrvatske, dogradnja Termoelektrane -
toplane Zagreb plinsko-parnim kogeneracijskim postrojenjem kao i
povećanje snage u Elektrani - toplani Zagreb.
Do 2010. godine planirana je izgradnja postrojenja 1000 MW nove
snage, što uključuje pripremu i izgradnju plinske kombi-elektrane
snage do 200 MW u blizini Zagreba, pripremu i izgradnju
termoelektrane na uvozni ugljen na obali Jadranskog mora te
pripreme i izgradnju nekoliko hidroelektrana.
Aleksandra Todorović
(Hina) alt sbo
211148 MET jul 98