BRUXELLES, 13. srpnja (Hina) - Ekologija i zaštita okoliša moraju postati sastavni dio planiranja u svim ministarstvima, odlučili su šefovi država i vlada Europske unije, piše Eurofocus, glasilo Europske komisije.
BRUXELLES, 13. srpnja (Hina) - Ekologija i zaštita okoliša moraju
postati sastavni dio planiranja u svim ministarstvima, odlučili su
šefovi država i vlada Europske unije, piše Eurofocus, glasilo
Europske komisije. #L#
Ekologija mora postati dio svih europskih politika zato što sve
politike utječu na okoliš. Zato su u Cardiffu šefovi država i vlada
članica Europske unije, okupljeni na sastanku Europskog vijeća,
prihvatili načelo prema kojemu se svi prijedlozi "europskih
zakona" moraju procjenjivati i u skladu s njihovim utjecajem na
okoliš.
Kako bi se to načelo provelo u praksi, Europsko je vijeće od
različitih ministarskih vijeća Europske unije, koja donose
"europske zakone", često i zajedno s Europskim parlamentom,
zatražilo da sustavno razmišljaju o okolišu u svojemu radu. Šefovi
država i vlada zatražili su od ministara prometa, poljodjelstva i
energetike da se počnu pridržavati toga načela zato što ta tri
područja ostavljaju teške posljedice na okoliš.
Načela koja su prihvatili šefovi država i vlada članica Europske
unije moraju riješiti proturječnu situaciju koja nastaje kada
ministri zaduženi za okoliš donose svoje "ekološke zakone", a
njihovi kolege iz drugih ministarstava istodobno donose mjere koje
imaju sasvim suprotan učinak.
Dan nakon sastanka u Cardiffu, ministri prometa i okoliša država
članica Europske unije prvi su se put službeno okupili kako bi,
"koliko je god to moguće", smanjili štetno djelovanje prometa na
okoliš. Odlučili su da se treba pridržavati načela "zagađivač-
platiša", drugim riječima - onaj koji se odlučuje za prijevozna
sredstva koja jako zagađuju okoliš mora osjetiti posljedice i na
vlastitom džepu.
Naravno, praktična primjena tih odluka sada ovisi o mnogim odlukama
koje treba donijeti Vijeće Europe i vlade svake države članice
Europske unije, regije ili pojedinih mjesta.
Kao ispit za praktičnu provedbu tih načela trebala bi poslužiti dva
pitanja.
Prvo je od njih što će se, kao posljedica sastanka u Kyotu o
klimatskim promjenama u svijetu, odlučiti na razini Europske unije
te koje će se odluke donijeti u svezi s najvažnijim politikama koje
se financiraju iz zajedničkoga europskog proračuna od godine 2000.
do 2006.
Dan nakon sastanka u Kyotu, Ministarsko vijeće zaduženo za okoliš
odlučilo je kako raspodijeliti osam posto manje ispuštanja plinova
koji uzrokuju "učinak staklenika", koliko je prihvatila Europska
unija.
Najveće smanjenje mora se postići u Luksemburgu (28 posto) te
Danskoj i Njemačkoj (21 posto). Francuska i Finska mogu svoju
emisiju zadržati na sadašnjoj razini, a Grčka, Španjolska, Irska,
Portugal i Švedska smiju je čak i povećati.
Drugo pitanje vezano uz volju država članica da očuvaju okoliš jest
određivanje europske politike financiranja poljodjelstva,
regionalnih programa i proširenja Europske unije od godine 2000. do
2006. I tu se moraju uzeti u obzir načela očuvanja okoliša.
Prijedlog reforme poljodjelstva mora potaknuti poljodjelce da
zemlju obrađuju "ekološki osvještenije". Osim toga, dobar dio
pomoći poljodjelstvu namijenit će se poboljšanju zaštite okoliša.
(Hina) rug bnš
130119 MET jul 98