NJEMAČKI RADIO - RDW
4. VIII. 1998.
Gospodarska blokada Jugoslavije
"Kada sredinom ovoga mjeseca konačno bude stupila na snagu odluka
Europske unije o blokadi ulaganja u SR Jugoslaviju, to za
gospodarstvo te zemlje jedva da će značiti nekakav krah. O tome
podrobnije u osvrtu Gerwalda Hertera.
Uredba bruxelleskog povjerenstva u sebi sadrži manje od onoga što
je prvo stajalo na stolu kao nacrt. Na kraju su svoj utjecaj
pokazale želje mnogih vlada i važnijih poduzeća pa je došlo do
izmjena. 'Telekom Italia' strahuje da bi mogao izgubiti nalog
vrijedan nekoliko milijardi, a grčka je vlada povezana s Beogradom
ne samo zbog gradnje auto-ceste u SR Jugoslaviji. Pa čak se i
'Siemens' žalio zbog zabrane određenih investicija - jer ova je
tvrtka vodeća među njemačkim poduzećima kada je o poslovanju s
Jugoslavijom riječ. Pritužbe su stizale i od tekstilnih
proizvođača. U pregovorima koji su uslijedili nakon načelne odluke
na razini ministara vanjskih poslova njemačka se vlada zalagala za
to da iz embarga budu izuzeta manja i srednja poduzeća. Konačno nije
riječ o sitnišu: Njemačka su poduzeća prošle godine na području ove
države uložila čak 73 milijuna maraka - uz uzlaznu tendenciju.
Podaci savezne banke govore da su još 1996. ulaganja i robni izvoz
iznosili samo 13 milijardi. Uz to, zabrana se trebala odnositi i na
javni sektor u Jugoslaviji, ali tako daleko se nije otišlo: u
konačnoj verziji uredbe izricito je riječ o 'novim investicijama'.
Tako dakle, ukoliko se neka postrojenja pokvare, još uvijek ih se
može popraviti ili promijeniti s materijalom iz inozemstva.
Europskoj je uniji dugo trebalo dok se među sobom dogovorila o tome
što dolazi na popis 'uređaja koji se mogu koristiti za unutarnju
represiju' za što je još ranije donesena uredba o zabrani isporuke.
A iza tog složenog opisa kriju se primjerice lovački noževi,
telekomunikacijski uređaji, štitovi i palice. Valja istaknuti da i
druge sankcije o kojima je načelno postignut dogovor još uvijek
nisu stupile na snagu. Među njima je i zabrana slijetanja za
jugoslavenske putničke zrakoplove te blokada jugoslavenskih
računa u inozemstvu. Češka se Republika i Liechtenstein ne žele
priključiti ovom koraku Europske unije, a to Beogradu može pružiti
dovoljno mogućnosti za otjecanje kapitala - odgovorni u Beogradu
ionako su za prebacivanje novca u inozemstvo imali dovoljno
vremena".
060156 MET aug 98
SKV: Hrvatska u 15,30 sati
SKV: Svijet u 15,30 sati
EIB tijekom 2024. u zapadni Balkan ložio 693 milijuna eura
Švedske prog metal legende Opeth vraćaju se 7. listopada u Tvornicu kulture
Milanović: Vlada se nije konzultirala sa mnom o rezolucijama UN-a o Ukrajini
Rusija i SAD mogli bi surađivati na Arktiku – dužnosnik Dume
"Zeleni" Habeck i liberal Lindner odlaze nakon neuspjeha na njemačkim izborima
Proglašeni finalisti pjesničke nagrade "Ivan Goran Kovačić"
Osijek uvodi besplatni javni gradski prijevoz za umirovljenike
Gojun uoči gostovanja u Aalborgu: Ne predajemo se unaprijed