AUSTRIJA 3. VIII. DIE PRESSE: HOĆE LI SAD ODUSTATI OD POLITIKE SANKCIJA?

AUSTRIJA DIE PRESSE 3. VIII. 1998. SAD plaćaju visoku cijenu za svoju politiku sankcija Američke tvrtke udružuju se u koaliciju kako bi potaknule Kongres i kabinet na promjenu politike sankcija, izvješćuje Monica Riedler. "'Sankcije su značajan dio američke vanjske politike. No, one zapravo imaju visoku diplomatsku i financijsku cijenu a tek su u rijetkim slučajevima djelotvorne', napisao je Richard Haass u vanjskopolitičkom stručnom magazinu 'Foreign Affairs'. Ravnatelj odjela za vanjskopolitičke studije na Brookings Institution i bivši suradnik Vijeća nacionalne sigurnosti radi trenutačno na knjizi, posvećenoj toj temi. Čini se da danas i u Kongresu i u kabinetu sve više prevladavaju oni koji očituju jake sumnje u djelotvornost sankcija općenito te u unilateralne američke sankcije konkretno. Najnoviji primjer: dok je ministarstvo za energetiku nakon atomskih pokusa Pakistana i Indije obustavilo sve programe suradnje s te dvije zemlje, izvozni krediti i jamstva, namijenjeni prodaji poljoprivrednih proizvoda tim dvjema oštro kritiziranim zemljama, neće biti ukinuti. Kongres je već usvojio odgovarajuću promjenu zakona o kontroli izvoza oružja, koji je bio pravni temelj za kaznene mjere, uvedene protiv spomenute dvije južnoazijske države. Time su uklonjene prepreke opsežnim američkim isporukama pšenice Pakistanu. Clintonov kabinet uzmaknuo je i pred svojim saveznicama Kanadom i EU nakon što su te dvije zemlje zaprijetile sporom pred Svjetskom trgovinskom organizacijom. Pozadina prijetnje Kanađana i Europljana bila je odluka američkog Kongresa o uvođenju kaznenih mjera protiv inozemnih tvrtki, koje ne poštuju unilateralan američki gospodarski embargo protiv Kube, Libije i Irana. Predsjednik Clinton iskoristio je svoje ovlasti i privremeno ukinuo mjere, uvedene protiv tih inozemnih poduzeća. 'Nakon tih iskustava postalo je jasno da moramo pronaći bolji put', izjavio je državni tajnik za gospodarska pitanja u američkom ministarstvu vanjskih poslova u izjavi za američki list 'New York Times'. Republikanski senator Chuck Hagel potvrđuje tu ocjenu: 'Treba hitno revidirati politiku sankcija'. Hagel je mjerodavno sudjelovao u nedavnoj odluci Senata da odbaci prijedlog zakona o kažnjavanju država koje ne jamče slobodu vjeroispovijesti. SAD uvode sankcije iz mnoštva razloga: kako bi kaznile širenje oružja za masovno uništenje, utjecale na uništavanje raketa odnosno kako bi urazumile agresora; sankcije također trebaju potaknuti određenu zemlju na poštivanje ljudskih prava odnosno na suzbijanje proizvodnje i trgovine drogama. Za 'kaznenim mjerama' posežu čak i savezne američke države i veliki gradovi - kao što pokazuje primjer Švicarske. Dok međunarodno usklađena politika sankcija - poput one protiv Jugoslavije ili Iraka - donosi rezultate u prvom redu kada je poduprta vojnim pritiskom, unilateralne sankcije donosile su dosada vrlo skromne ili čak nikakve rezultate. Naprotiv, samo 1995. g. gospodarske sankcije koje je uveo Washington stajale su američke tvrtke oko 19 milijardi dolara i odrazile su se na oko 200 tisuća radnih mjesta, utvrdila je studija 'Institute for International Economics'. Stoga nimalo ne čudi udruživanje 676 tvrtki u koaliciju ('USA Engage') radi zajedničkog poticanja Kongresa i vlade na promjenu politike sankcija. 'Unilateralne sankcije samo jačaju inozemne konkurente, prikazujući nas kao nepouzdane ponuđače', konstatirao je Bill Lane, predsjedatelj 'USA Engage'. Trenutačno je američkim sankcijama pogođeno 27 država a dodatnih 50 suočava se s prijetnjom uvođenja tih kaznenih mjera, tvrde predstavnici američkih tvrtki. I predstavnici vlade i predstavnici Kongresa tvrde da sankcije kao vanjskopolitički instrument neće biti u potpunosti odbačene ali će ubuduće biti korištene rjeđe i ciljanije. Kongres u prvom redu ne želi iz svojih ruku ispustiti instrument koji mu otvara mogućnost uplitanja u vanjsku politiku kabineta. Ultrakonzervativni predsjedatelj vanjskopolitičkog odbora Senata Jesse Helms kazao je sljedeće: 'Gospodarske sankcije kao djelotvorni vanjskopolitički instrument starije su od ove republike'", prenosi dopisnica lista iz Washingtona Monica Riedler. 040312 MET aug 98