AUSTRIJA 30. VII. KZ: VINTHERS NAJAVIO PRIJEM HRVATSKE U PHARE PROGRAM

AUSTRIJA KLEINE ZEITUNG 30. VII. 1998. Hrvatska: čimbenik stabilnosti u nesigurnoj regiji "Tijekom nedavnoga posjeta Washingtonu hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić požnjeo je pohvale na račun svoje zemlje, a u Zagrebu inače gotovo uvijek ljutiti inozemni diplomati zadovoljno su tapšali po ramenima svoje hrvatske sugovornike. Hvaljen je, primjerice, novi program povratka izbjeglica, koji je ocijenjen 'uzornim za regiju'. Sljedeći važni korak bit će njegova provedba bez većih problema. Tu je u prošlosti često škripilo. Osim toga, veleposlanik EU Peer Vinthers najavio je prijam Hrvatske u PHARE program u listopadu ove godine. Može se računati da će Hrvatska i EU u ožujku sljedeće godine sklopiti sporazum o pridruženom statusu te zemlje u EU, uvjeravao je Vinthers. Novu ulogu Hrvatske omogućio je rat na Kosovu. Naime, dok rat na Kosovu pogađa susjedne države poput Albanije i Makedonije, Hrvatska se u ljeto 1998. g. predstavlja kao oaza mira, kao zemlja za odmor na obali, čiji mir ometaju samo buldožeri i građevinski strojevi. Nakon četverogodišnjega rata u tijeku je izgradnja cesta. Sa samo dva posto inozemne pomoći u kapitalu hrvatska je vlada popravila već 75 tisuća privatnih smještajnih kapaciteta, razorenih tijekom rata. Trećina tih kapaciteta, dakle 25 tisuća kuća za oko 100 tisuća ljudi, izgrađena je u roku od samo dvije godine. Već 1991. privatizirano je do 60 posto - pretežno manjih - poduzeća, što je, doduše, zbog nepravilnosti u procesu privatizacije izazvalo nezadovoljstvo. Klan okupljen oko Tuđmana prigrabio je veći dio kolača. U tijeku je drugi val privatizacije, u kojem će upravo ratnim veteranima biti ponuđeni kuponi za dionice. Gospodarska politika, orijentirana na maastriške kriterije, ostvarila je u kratkom vremenu dojmljive rezultate: gospodarski rast iznosi pet posto, stopa inflacije 3,5 posto, a proračunski deficit 1,5 posto. Samo dvije i pol godine nakon završetka rata Zagreb raspolaže deviznim pričuvama od više od pet milijarda dolara. Više od 60 posto trgovine otpada na poslove s EU. Iako Zagreb teži povezivanju s Europom i već u više aspekata ispunjava maastriške kriterije, Hrvatska dosad nije uključena ni u prvi ni u drugi krug kandidata za prijam u EU. Razlozi za takav odnos bili su političke a ne gospodarske prirode. Potraje li ljetni suncostaj, Hrvatska bi mogla preko reda dobiti članstvo u EU. No, budući da predsjednik Tuđman i vladajuća politička skupina imaju utjecajne političke protivnike u EU i u SAD, moguća je promjena vremenskih prilika. Osjetljiv potez koji će upravo Zapad pomno pratiti bit će suđenje bivšem upravitelju jasenovačkog logora Šakiću, možebitnom ratnom zločincu", piše Alexander Oršić. 310100 MET jul 98