TURISTIČKI BILTEN

Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01-48-08-687; Fax: 01-48- 08-821; E-mail:Kristina.TaslakŽ hina.hr TURISTIČKI BILTEN 24. - 30. srpnja 1998. SADRŽAJ: MINISTARSTVO TURIZMA O OVOGODIŠNJOJ SEZONI U 1999. SUBVENCIJE ZA STRANI ORGANIZIRANI TURISTIČKI PROMET MINISTRI ZDRAVSTVA, TURIZMA I PROSTORNOG UREĐENJA U LIPIKU OTVORENA DIONICA AUTOCESTE VARAŽDIN-ČAKOVEC MILIJUNTO NOĆENJE U POREČKOJ RIVIERI HOLDING PRIZNANJE POREČKIM HOTELIMA PICAL I ZORNA OTVOREN HOTEL "ŽUPA" PRODAJE SE 49,95 POSTO ZAGREBAČKOG HOTELA SHERATON NA PLITVICAMA SE OBNAVLJA ZNANSTVENA STANICA "DR. IVO PEVALEK" U SPLITU OTVOREN MCDONALD'S RESTORAN PRVA KONCESIJA ZA JEDNU OD ACY-EVIH MARINA ISTARSKI UGOSTITELJI ODUSTALI OD ŠTRAJKA KOTACIJE DIONICA TURISTIČKIH TVRTKI U HRVATSKOJ U PRVIH ŠEST MJESECI 5,8 POSTO VIŠE TURISTA OSAM POSTO VEĆI POSJET PLITVIČKIM JEZERIMA U ISTRI TRI POSTO TURISTA MANJE NEGO LANI NA KVARNERSKOJ RIVIJERI NEŠTO MANJE OD STO TISUĆA TURISTA U NOVALJI - UNATOČ BROJNIM TURISTIMA SLOBODNIH MJESTA JOŠ IMA U SREDNJOJ DALMACIJI GOSTIJU VIŠE NEGO LANI NA MAKARSKOM PRIMORJU BORAVI OKO 20.000 TURISTA U DUBROVNIKU 5800 TURISTA PREDSTAVLJENO TREĆE IZDANJE TRAVEL INFO-A OPĆI ŠTRAJK U GRČKOJ POREMETIO CESTOVNI, ZRAČNI I POMORSKI PROMET CONTINENTAL NA PUTU USPJEHA KUBA IMA VISOKE CILJEVE POTICAJNI TURIZAM NA RIJEKAMA KRSTARENJA - PRAVO RJEŠENJE ZA POTICAJNI TURIZAM POD POVEĆALOM: ATENA 1. AKTIVNOSTI VLADE. HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA MINISTARSTVO TURIZMA O OVOGODIŠNJOJ SEZONI U prvih je dvadesetak dana srpnja u Hrvatskoj zabilježeno 4,9 milijuna noćenja, odnosno osam posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Prema procjeni hrvatskog Ministarstva turizma, temeljem ankete provedene u tridesetak hrvatskih hotelskih kuća, u prvom polugodištu ove godine ostvareno je 6,6 milijuna noćenja ili osam posto više. No, bez obzira na navedene podatke, u Hrvatskoj je zabilježeno smanjenje turističkog prometa u odnosu na isto lanjsko doba, za što hrvatski ministar turizma Sergej Morsan navodi, subjektivne i objektivne razloge. Po njemu su subjektivni čimbenici loša politika cijena u Hrvatskoj i pomaci u školskim odmorima u inozemstvu, primjerice u Bavarskoj. Uz to, otežavajuće su okolnosti su i još uvijek socijalistički način razmišljanja ljudi, ratne godine i obnova hotelskih kuća. Kao objektivne čimbenike Morsan navodi senzibilno europsko tržište i niže cijene izvanpansionskih usluga u konkurentskim zemljama. Ipak, on drži da je u Hrvatskoj primjećeno dizanje svijesti o tome da je Hrvatska turistička zemlja. U 1999. SUBVENCIJE ZA STRANI ORGANIZIRANI TURISTIČKI PROMET U predsezoni i posezoni, a na pojedinim područjima i dalmatinskim otocima i u glavnoj turističkoj sezoni, ove godine kao i proteklih prevladava organiziran turistički promet. Zato će se i 1999. nastaviti subvencioniranje stranog organiziranog turističkog prometa kako bi se produžila turistička sezona, povećala iskorištenost smještaja, potaknuli turoperatori i putničke agencije na duže programe, ubrzao razvoj turizma na otocima i potaknula izrada kvalitetnijih programa, istaknuo je ministar turizma Sergej Morsan na susretima u Vladi. Novosti u subvencijskoj politici za 1999. jesu produženje predsezone do 11. srpnja. Osnovna je subvencija jednaka kao i ove godine, a povećane su subvencije u zračnome prometu s obzirom na dužinu trajanja programa, a 20 posto je viša subvencija za otoke. Subvencije će iduće godine obuhvatiti cijelu Hrvatsku i otoke po povoljnijim uvjetima nego do sada. Subvencionirat će se odmorišni programi s najmanje trima polupansionima i skupnim prijevozom autobusom, zrakoplovom i plovilom te kružna putovanja s trima polupansionima. Taj se program odnosi na predsezonu, odnosno traje od 1. siječnja do 11. srpnja pa će u cijelosti biti ispunjena tzv. srpanjska rupa, te posezonu, od 25. kolovoza do 31. prosinca 1999. Subvencionirat će se programi koji traju u kontinuitetu najmanje 18 tjedana tijekom cijele godine. Kako su tzv. zračna tržišta za Hrvatsku, posebice Dalmaciju, izvanredno važna u predsezoni i posezoni, a i duži charter programi velikih turoperatora, određene su ove subvencije: 180 kuna po putniku za programe do pet polazaka/tjedana u predsezoni i posezoni kumulativno (220 kn za otoke), 200 kuna po putniku za programe od šest do deset polazaka/tjedana u predsezoni i posezoni kumulativno (240 kn za otoke) i 250 kn po putniku za programe od 11 i više polazaka/tjedana u predsezoni i posezoni i programe od najmanje 18 tjedana u kontinuitetu (300 kn za otoke). Osim zračnih mostova iz Velike Britanije i Njemačke, koji su uspostavljeni ove godine, dogodine će od travnja do listopada (25 tjedana) biti uvedeni zračni mostovi s ukupno 90.400 sjedala iz Francuske, Belgije i Nizozemske. U autobusnom će se prijevozu u idućoj, kao i u ovoj godini, uz subvenciju po kilometru vožnje u cijelosti subvencionirati i troškovi cestarina, tunelarina, mostarina i prijevoza autobusa trajektom na otoke. Subvencija po litri goriva za plovila, kao i 25 posto od cijene karte na redovitim brodskim i trajektnim vezama, iduće će godine biti u pomorskome prometu. Ministar Morsan je, govoreći o smjernicama turističke politike za 1999., podsjetio na studiju "Koncepcija dugoročnijeg razvitka hrvatskog turizma", najavivši i analizu stanja u nautičkome turizmu, koju će izraditi Ministarstvo turizma i Ministarstvo pomorstva, prometa i veza u suradnji s hrvatskim marinama. Iduće godine će se, dodao je, poticati razvoj seoskoga turizma, a završit će i kategoriziranje hotelskih i ugostiteljskih objekata, što se odnosi i na privatne iznajmljivače soba. Morsan je najavio i osnivanje turističkoga radija, koji će posebice služiti strancima, jer je njihov udjel u turističkome prometu 80 a na nekim odredištima i 97 posto. MINISTRI ZDRAVSTVA, TURIZMA I PROSTORNOG UREĐENJA U LIPIKU O obnovi Lipika, posebice zdravstveno-rekreacijskog centra i specijalne bolnice, sa gradskim su čelnicima u četvrtak razgovarali ministri zdravstva dr. Željko Reiner, turizma Sergej Morsan te prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Marko Širac. Lipički gradonačelnik Stjepan Horvat istaknuo je da obnova gospodarstva u Lipiku zaostaje za obnovom obiteljskih kuća, a zatražena je i hitna obnova turističkih i zdravstvenih objekata. Najavljeno je da će do kraja godine biti pripremljen program cjelovite obnove specijalne bolnice Lipik, koja bi trebala početi sljedeće godine. OTVORENA DIONICA AUTOCESTE VARAŽDIN-ČAKOVEC Novoizgrađenu dionicu Varaždin-Čakovec, dugu 15,6 kilometara, buduće autoceste Zagreb-Goričan, u nazočnosti premijera mr. Zlatka Mateše i drugih državnih dužnosnika, presijecanjem vrpce na prigodnoj je svečanosti pustio u promet u petak ratni zapovjednik varaždinskih "Roda" Ivica Minđek. Investitor tog projekta, vrijednog 578 milijuna kuna, je Hrvatska uprava za ceste, a izvođači radova su poduzeća RH Alan, Cesta Varaždin, Vijadukt, Hidroelektra Niskogradnja, Konstruktor Inženjering i Međimurje-Tegra. Izgrađen je puni profil autoceste sa dva odvojena kolnika, a svaki kolnik ima dva vozna i jedan zaustavni trak. 2. HRVATSKE TURISTIČKE TVRTKE MILIJUNTO NOĆENJE U POREČKOJ RIVIERI HOLDING Milijunto noćenje u porečkoj turističkoj tvrtki Riviera holding ostvareno je ove godine tri dana prije nego lanjske poslovne sezone. Razlog tome Uprava tvrtke vid u vrlo dobroj i daleko kvalitetnijoj pripremi turističke sezone nego li prethodnih godina, budući da je u ovogodišnjoj predsezoni većina turističko- ugostiteljskih objekata obnovljena i dovedena do vrlo kvalitetne razine. Ujedno, ta tvrtka slavi i 45. obljetnicu postojanja. Hoteli bilježe porast noćenja za osam posto u odnosu na lani, apartmani tri posto, te autokampovi dva posto, što dokazuje da je u ovom dijelu turističke sezone izostao individualni gost. Riviera je ostvarila porast od 14 posto njemačkih, deset posto čeških, šest posto slovenskih, tri posto austrijskih i jedan posto talijanskih turista, dok nizozemski, mađarski i britanski gosti bilježe pad. Prema procjeni Rivijerinog poslovodstva, razlog pada dolazaka gostiju u srpnju odnosi se na slabu kupovnu moć, recesiju te povećanje cijena u Hrvatskoj pod utjecajem PDV-a. Sve ovogodišnje investicije već počinju davati pozitivne učinke, što se odražava i na zadovoljstvo gostiju. Osim toga, poslovni financijski plan Riviere za prvo ovogodišnje polugodište ostvaren je na razini proračuna te 15 posto viši nego lani. Hotel Luna iz sastava te hotelske kuće, koji je lani bio jedan od najlošijih hotela, ove je godine ponuđen tržištu pod novim proizvodom "all incusive", pa je stoga na vrhu ostvarenja noćenja i financijskih pokazatelja na razini te hotelske kuće. Za iduće godine u Rivieri pripremaju nove programe, koji će na tržištu bolje pozicionirati pojedine hotele, te povećati poslovne mogućnosti. Ove je godine Riviera, kao vodeća ugostiteljsko-turistička tvrtka u Hrvatskoj, dobila hrvatsku turističku nagradu "Anton Štifanić" za izniman doprinos u turizmu za 1997. godinu. Inače, u Rivijerinim se hotelskim objektima ostvaruje jedna petina noćenja u Istri, slijedi porečka Plava laguna i umaški Istraturist sa 16 posto, te pulski Arenaturist i rovinjski Jadranturist sa 13 posto. PRIZNANJE POREČKIM HOTELIMA PICAL I ZORNA Najveći britanski touroperator Thomson dodijelio je porečkim hotelima "Pical" i "Zorna" priznanje "Gold Awards" za izuzetne rezultate u području kvalitete, sigurnosti i razine usluga u 1997. godini. Osim što dolazi od strane uglednog svjetskog touroperatora, to je priznanje tim značajnije jer se Thomson nakon višegodišnje stanke u dovođenju britanskih gostiju u Hrvatsku, tek prošle godine vratio našem turističkom tržištu. "Gold Awards" se dodjeljuje na osnovi ocjena samih turista, koji su lani popunili više od dva milijuna upitnika. Thomson će u ovoj godini u Hrvatsku, i to zasad samo u tri istarska ljetovališta - Poreč, Rovinj i Rabac, dovesti približno 8500 turista iz Velike Britanije, dok je prošle godine doveo otprilike 10,5 tisuća gostiju s Otoka. Razlog smanjenju broja britanskih turista nije nezainteresiranost Thomsona za hrvatsko tržište, no višegodišnja stanka i nedovoljna promidžbena aktivnost pridonijeli su da hrvatska ljetovališta kod britanskih turista naprosto padnu u zaborav. U međuvremenu su se na turističkom tržištu pojavila i brojna nova, zanimljiva turistička odredišta s kojima se Hrvatska sada mora osmišljenijim i probitačnijim promidžbenim aktivnostima nositi u konkurentskoj borbi za pridobivanje britanskih turista, ističu u Thomsonu. OTVOREN HOTEL "ŽUPA" U petak je u Srebrenom u općini Župi dubrovačkoj nakon osam godina ponovno otvoren hotel "Župa". Taj hotel sa 103 sobe i dva apartmana te tri zvjezdice obnovljen je zajmom Hrvatske banke za obnovu i razvoj u visini od deset milijuna kuna, a radove je izvela zagrebačka tvrtka "Exportdrvo". U hotel su već stigli prvi gosti, njih otprilike 120. PRODAJE SE 49,95 POSTO ZAGREBAČKOG HOTELA SHERATON Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka prodaje 49,95 posto svog udjela u tvrtki H.B.I. d.o.o., tj. u hotelu Sheraton Zagreb. Visina temeljnog kapitala hotela Sheraton je 453.919.700 kuna, a Agencija prodaje 49,95 posto udjela, vrijednog 226 milijuna kuna. U prošloj je godini Sheraton poslovao s gubitkom u iznosu od 10,7 milijuna kuna, a kreditne obveze, na dan 31. prosinca 1997, prema trećima iznosile su 77,8 milijuna kuna. Agencija je u novinama objavila domaći i međunarodni natječaj koji je otvoren do 30. srpnja, a nakon toga u roku od 60 dana Agencija treba donijeti odluku o prodaji. Hotel Sheraton otvoren je u siječnju 1996., a bio je prvi hotel u kojem je hrvatsko Ministarstvo turizma provelo kategorizaciju i klasificiralo ga među hotele delux (L) kategorije. Prošle je godine Sheraton dobio priznanje ITT Sheraton korporacije kao najčišći, najodržavaniji i interijersko-tehnički najbolje opremeljen Sheratonov hotel u Europi. NA PLITVICAMA SE OBNAVLJA ZNANSTVENA STANICA "DR. IVO PEVALEK" Republika Hrvatska s 2,8 milijuna kuna i Nacionalni park "Plitvička jezera" sa 700.000 kuna za potrebe Parka obnavlja znanstveno- istraživačku stanicu "Dr. Ivo Pevalek", izjavio je za Hinu ravnatelj Javne ustanove Nacionalnoga parka Stjepan Dujmović. Izrazio je nadu da će znanstvena stanica, nazvana po istaknutu hrvatskom znanstveniku i biologu, koji je posebno proučavao prirodni postupak stvaranja plitvičke sedre, uz nabavu opreme biti gotova do kraja godine. Znanstvena stanica će biti smještena u bivšemu turističkom objektu "Vili Poljani" i u njoj će se 15-ak znanstvenika različitih područja baviti istraživanjima bitnima za održanje i zaštitu nacionalnoga parka i osebujne plitvičke prirode. U novoj će ustanovi raditi i djelatnici koji dočekuju, vode i informiraju turiste, odnosno plitvičko osoblje koje se bavi prikazom prirodnih vrijednosti Plitvičkih jezera. U SPLITU OTVOREN MCDONALD'S RESTORAN U Splitu je u subotu počeo s radom prvi McDonald's restoran u Dalmaciji, a otvorio ga je dogradonačelnik Miro Buličić. Direktor poduzeća McDonald's Hrvatska Alan Pearl kazao je tom prigodom da je to deseti restoran u Hrvatskoj ovoga svjetski poznatog lanca restorana "brze hrane", te je najavio otvaranje još jednoga u Splitu. Splitski McDonald's nalazi se u najužem centru grada, u prostoru bivšeg Bastiona koji je bio poznat po niskim cijenama prehrane, i prvi je koji je dat u "franšizu". "Franšizer" je splitski poduzetnik Robert Bilić, a u restoranu će biti zaposleno 60 djelatnika. PRVA KONCESIJA ZA JEDNU OD ACY-EVIH MARINA Glavni direktor ACY d.d. Ivo Markusović i zadarski dožupan Ivo Grbić potpisali su u Zadru ugovor o dodjeli koncesije opatijskome poduzeću ACY d.d. za marinu Šimuni na otoku Pagu. To je prvi koncesijski ugovor za jednu od marina u lancu ACY-a, a Zadarska županija je prva u Hrvatskoj počela izdavati koncesije za marine od državnoga interesa. Marina Šimuni ima 175 vezova na moru i 30 na kopnu i ukupno 35.189 metara četvornih kopnenog i morskog prostora. Po ugovoru cijena koncesije određena je u svoti stalne godišnje naknade od 0,50 kuna po metru četvornom ili 17.500 kuna, te promjenjive naknade od dva posto ukupna godišnjega prihoda te marine. ACY d.d. ugovorom se obvezuje za održavanje, sigurnost plovidbe i ekološku zaštitu marine. Markusović je najavio da će ACY na zadarskome području širiti svoju mrežu marina. ISTARSKI UGOSTITELJI ODUSTALI OD ŠTRAJKA Budući da je u 15 od ukupno 17 turističkih tvrtki na području Istarske županije, Cresa i Lošinja potpisan kolektivni ugovor između njihovih uprava i Samostalnog sindikata ugostiteljstva i turizma Hrvatske (SSUIT), odustajemo od štrajka upozorenja najavljena za subotu, priopćeno je u četvrtak iz SSUIT-a. Ova se sindikalna akcija ocjenjuje iznimno uspješnom, iako sindikat još uvijek nije zadovoljan visinom dogovorene plaće, unatoč činjenici što se ona povećava za deset do 30 posto. Za jesen je najavaljen nastavak pregovora. 3.KOTACIJE DIONICA TURISTIČKIH TVRTKI Tjedni promet na Varaždinskom tržištu vrijednosnica. br. dionica cijena/kn %promjena promet/kn cijene 1. Istraturist 53 3,92 16.377 2. Sunčani Hvar 20 0,00 10.000 3. Plava laguna 600 0,00 7.200 4. Jadranturist 65 3,17 6.500 5. Riviera holding 51 0,00 2.550 Tjedni promet na Zagrebačkoj burzi: br. dionica cijena/kn %promjena promet/kn cijene 1. Istraturist 55 -8,33 27.500 2. Riviera holding 52 4,00 7.800 3. Sunčani Hvar 20 25,00 3.000 4. STATISTIKA U HRVATSKOJ U PRVIH ŠEST MJESECI 5,8 POSTO VIŠE TURISTA U prvom je polugodištu ove godine Hrvatsku posjetilo 1,65 milijuna turista, odnosno 5,8 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stranaca je bilo 1,1 milijun, tj. 8,6 posto više. U promatranom je razdoblju ostvareno 6,6 milijuna noćenja, 8,2 posto više. Stranci su ostvarili pet milijuna noćenja ili 12 posto više. U prvih je šest ovogodišnjih mjeseci u Hrvatsku u organiziranom dolasku stiglo 653.520 turista, 10,7 posto više. Inozemnih je gostiju došlo 456.681 ili 12,3 posto više. U našoj je zemlji protekli vikend boravilo 388.779 turista ili 14 posto više nego u isto lanjsko doba. Iako je šest jadranskih županija primjećen rast turističkog prometa, Istarska je županija proteklog vikenda zabilježila pad broja turista od tri posto. Iako trenutačni turistički rezultati nisu jako dobri, hrvatski ministar turizma Sergej Morsan to tumači činjenicom da ni u konkurentskim zemljama srpanj nije polučio željene rezultate. No, navodi da se u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci očekuje 15,5 milijuna noćenja, tj. otprilike tri posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Dobri će se turistički rezultati nastaviti i u kolovozu te rujnu, najavljuje on. U idućim godinama Morsan vidi normalan, mirnodopski razvoj hrvatskog turizma, koji je trenutačno još opterećen nasljeđem i konkurencijom. "Samo se dugoročnom razvojnom politikom hrvatskog turizma postiže pravi uspjeh, a kroz poteškoće na koje on nailazi podiže se svijest građana o Hrvatskoj kao turističkoj zemlji. Samo će dugoročna poslovna politika dati rezultate, što će biti dokaz da se možemo "nositi" s ostalim konkurentskim zemljama", rekao je Morsan. Hrvatski turizam još uvijek opterećuje i neriješena vlasnička struktura. Trenutačna je vlasnička struktura turističkog gospodarstva sljedeća: 19 posto dionica je u vlasništvu Republičkog fonda mirovinskog osiguranja, 15 posto dionica je u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju, osam posto dionica imaju bivši vlasnici kod HFP-a, tri posto čine čiste dionice u portfelju HFP-a, mali dioničari imaju 36 posto dionica, banke 12 posto, dok ostali imaju sedam posto dionica. OSAM POSTO VEĆI POSJET PLITVIČKIM JEZERIMA Od 1. do 26. srpnja ove godine turistički djelatnici Nacionalnog parka Plitvička jezera zabilježili su za osam posto veći posjet u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Od početka godine Plitvička jezera posjetilo je blizu 180.000 turista, od čega 75 posto iz inozemstva. Hoteli "Bellevue" i "Plitvice", s oko 250 postelja, bilježe punu popunjenost, a u autokampu "Korana", koji je u rad pušten početkom lipnja ove godine, bilježi se preko 300 noćenja dnevno. Do kraja godine Plitvičani očekuju posjet oko 400.000 gostiju, što je 50 posto prijeratnog posjeta. U tijeku je obnova najvećeg plitvičkog hotela "Jezero", s 450 ležajeva, koja će biti gotova do iduće turističke sezone. Ovih dana počeli su i radovi na obnovi motela "Grabovac", sa stotinjak kreveta, pa će i ovaj objekt iduće godine biti spreman primiti goste. Uz individualne turiste iz Njemačke, Austrije, Češke i Slovenije, na Plitvička jezera dolaze i gosti koji odmor provode u jadranskim ljetovalištima. U ISTRI TRI POSTO TURISTA MANJE NEGO LANI Prema podacima Turističke zajednice Istarske županije početkom ovog tjedna u Istri boravi 146.925, pretežno stranih turista što je gotovo 10 posto više nego prije tjedan dana, ali istodobno oko tri posto manje nego istoga dana lani. Najposjećeniji istarski grad i nadalje je Rovinj koji trenutačno ugošćuje 19.764 turista, zatim slijedi Poreč sa oko 16.000 gostiju. Kako početkom mjeseca kolovoza u Bavarskoj počinju školski praznici, a u Italiji "ferragosto", krajem ovog tjedna turistički djelatnici Istarske županije očekuju dolazak većeg broja gostiju. NA KVARNERSKOJ RIVIJERI NEŠTO MANJE OD STO TISUĆA TURISTA Na kvarnerskoj rivijeri odmaralo se proteklog vikenda, po podacima Turističke zajednice Županije primorsko-goranske, 99.955 turista, što je za dva posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Od ukupnog broja 81,5 posto bilo je inozemnih gostiju, od kojih najviše Nijemaca, Slovenaca i Austrijanaca, a zatim Talijana i Čeha. Najviše turista ugostila su odredišta otoka Krka (31.383), te cresko-lošinjskog otočja (24.699), a slijede Crikveničko- vinodolska rivijera (18.176), otok Rab (16.307), Opatijska rivijera (7.566) i odredišta šireg riječkog područja (1.765). Od gostiju Kvarnerske rivijere najveći broj ovog vikenda bio je smješten u kampovima (34,5 posto) te u privatnom smještaju (33 posto), u hotelima je bilo 23 posto, u odmaralištima 7 posto, a preostali gosti bili su smješteni u drugim oblicima turističkih kapaciteta. U NOVALJI - UNATOČ BROJNIM TURISTIMA SLOBODNIH MJESTA JOŠ IMA U Novalji, Staroj Novalji, Metajni i drugim turističkim naseljima toga dijela otoka Paga trenutačno boravi 7.400 registriranih gostiju, od kojih je više od 50 posto iz Austrije, Slovačke, Češke, Slovenije i Mađarske. Također, sve je više gostiju i iz Italije. U Turističkoj zajednici grada Novalje ističu da se još slobodnih mjesta može naći u hotelima Loža i Liburnija te u privatnom smještaju. Registriranim gostima treba dodati, kako kaže zamjenica direktora Turističke zajednice Tatjana Peranić-Samardžija, i oko 18.000 vikendaša i dnevnih izletnika. U SREDNJOJ DALMACIJI GOSTIJU VIŠE NEGO LANI U Splitsko-dalmatinskoj županiji prvi put u sezoni, ljetuje više gostiju nego u isto vrijeme lani. Po podatcima županijskog Ureda turističke zajednice u 32 grada i općine prijavljeno je 51.500 gostiju - 7000 više nego prije tjedan dana i četiri posto više nego lani. Uza strance, kojih je i do sada u ovoj sezoni bilo na prošlogodišnjoj razini, zadnjih je dana znatno veći posjet i domaćih gostiju. Njih je šest posto manje nego lani, a prije tjedan dana bilo ih je manje čak 22 posto. Turistički rekorder je Makarska rivijera s Baškom Vodom (5300 gostiju), gradačkom općinom (4600), gradom Makarskom (4200) i t.d. Na otocima prednjače Hvar i Brač, a ovaj tjedan na prvome je mjestu općina Bol s više od 4100 turista. U gradu Hvaru se odmara 3300 gostiju, a u Starome Gradu 2130. Dobro je posjećen i otok Vis pa u gradovima Visu i Komiži ljetuje oko 1500 stranih i domaćih gostiju. NA MAKARSKOM PRIMORJU BORAVI OKO 20.000 TURISTA U ljetovalištima na Makarskom primorju trenutačno boravi oko 20.000 turista. Hoteli, prema informacijama iz službi prodaje, ugošćuju 6500 turista i u njima gotovo nema slobodnih soba. U dva autokampa odmara se 2600 turista, a u privatnom smještaju, gdje još ima dovoljno slobodnih postelja, boravi oko 11.000 gostiju. U DUBROVNIKU 5800 TURISTA Na dubrovačkome gradskom području boravi oko 5800 gostiju, od kojih je četiri tisuće stranaca, priopćeno je na konferenciji za novinare u Turističkoj zajednici grada Dubrovnika. To je 12 posto više nego lani - domaćih je gostiju 21 posto manje a stranih 43 posto više nego prošle godine. Od početka godine do 25. srpnja na dubrovačkome gradskom području ostvarena su 298.572 noćenja - 23 posto više nego prošle godine. Od toga su 110.000 (11 posto manje) ostvarili domaći a 182.500 stranci, što je povećanje od 51 posto. Kako je istaknuto, znatnije povećanje broja gostiju očekuje se u početku kolovoza, na vrhuncu turističke sezone. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, IZLOŽBE I SEMINARI PREDSTAVLJENO TREĆE IZDANJE TRAVEL INFO-A Za sve sadašnje turiste u Hrvatskoj kao i potencijalne goste iz Europe, hrvatsko Ministarstvo turizma u suradnji s Hrvatskim informativno kulturnim zavodom (HIKZ) i Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ), izdalo je treće izdanje Travel info-a, priloga hrvatskom tjedniku na engleskom jeziku Croatia Weekly. Taj se prilog izdaje na engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku, a sadrži i letke s informacijama za motorizirane turiste. Kroz Croatia Weekly čitateljima se nude sažete novinske vijesti o političkim, gospodarskim, kulturnim i sportskim događanjima u Hrvatskoj. Sve su te informacije istodobno dostupne i korisnicima Interneta na web stranici - www.croatia.hr. U Travel info-u poseban se značaj daje obavijestima o kulturnim događanjima u Hrvatskoj tijekom turističke sezone. Naime, kako je istaknuto, upoznavanje hrvatske duhovnosti kroz umjetnička iskazivanja nije manje važno od upoznavanja hrvatskih prirodnih ljepota. Direktor Glavnog ureda HTZ-a Marijan Bulat, naveo je kako je treće izdanje Travel info-a izdano u nakladi od 200.000 primjeraka, od čega 30.000 svakoga tjedna odlazi na otprilike 12.000 adresa u inozemstvu. U Hrvatskoj se može nabaviti u svim hotelima, kampovima, marinama, benzinskim crpkama, turističkim zajednicama, putničkim agencijama te na svim mjestima na kojima turisti traže određene informacije. Letak za motorizirane turiste izdan je u nakladi od 700.000 primjeraka, na sedam jezika, a među ostalim, turisti ga mogu dobiti na svim graničnim prijelazima. 6. MEĐUNARODNE TURISTIČKE AKTIVNOSTI OPĆI ŠTRAJK U GRČKOJ POREMETIO CESTOVNI, ZRAČNI I POMORSKI PROMET Opći štrajk u Grčkoj poremetio je u četvrtak cestovni, zračni i pomorski promet, te zatvorio većinu javnih službi. Sve državne banke, poštanski uredi i telefonske kompanije zatvorene su tijekom dana, što je dio 24-osatnog prosvjeda protiv strogih vladinih mjera, koje smjeraju restrukturirati grčko gospodarstvo kako bi zadovoljilo kriterije Europske unije. Cijeloga dana neće prometovati vlakovi, te se očekuju kašnjenja letova Olympic Airwaysa zog predviđenog trosatnog prekida rada s početkom u podne. Štrajk utječe i na putnički trajektni promet, što će otežati putnicima pristup otocima. U gradovima su autobusni i trolejbusni prijevoznici planirali jutarnje i kasne večernje štrajkove. U Ateni je više prosvjednih hodnji kroz središte grada do zgrade parlamenta izazvalo prometno začepljenje. Štrajk je održan u znak prosvjeda protiv vladinih planova o privatizaciji državnih banaka i tvrtki, što se smatra ključnim za grčka nastojanja da do 1. siječnja 2001. godine ispuni kriterije za prijelaz na jedinstvenu europsku valutu. CONTINENTAL NA PUTU USPJEHA Peta po veličini zrakoplovna kompanija u SAD-u Continental Airlines, s više od 2000 odlazaka dnevno u 122 američka i 70 međunarodna odredišta u prvom je tromjesečju 1998. godine ostvarila promet u visini 1,7 milijardi USD, što u usporedbi s istim razdobljem prošle godine znači porast od 11 posto, dok neoporezovana dobit u istom razdoblju iznosi 137 milijuna USD. Kompanija je istodobno objavila da uvodi nove, brže zrakoplove koji stvaraju manje buke i koji troše manje goriva - Boeinge 737-700, i to na linijama iz Newarka i Houstona za Zapadnu obalu te Latinsku Ameriku. KUBA IMA VISOKE CILJEVE S 1,17 milijuna turista, koliko ih je prošle godine posjetilo Kubu, kubanski turistički djelatnici nisu zadovoljni: do 2000. godine broj turista trebao bi dosesgnuti 2,5 milijuna. A da bi imali gdje noćiti, broj hotelskih soba treba povećati s postojećih 27.400 na 40.000. Na prekrasnim kubanskim plažama trenutno postoji 17.000 hotelskih soba, no treba ih još najmanje 10.000, dok ih u gradovima danas ima 7000, a treba ih 10.050. Kubanci su postavili visoke turističke ciljeve. Kod otvaranja novih plaža ili hotela, posebice paze na ekologiju. Kod izgradnje novih hotela, koji će se graditi do 2010. godine, vode računa da tri četvrtine zemljišta mora ostati nedirnuto, zgrade smiju imati najviše četiri kata, a po hektaru zemljišta u prosjeku smije biti 10 hotelskih soba. U dogledno vrijeme na raspolaganju će biti i dvije luke u koje će moći pristati i brodovi za krstarenja. Gradski i golf turizam slijedeća su područja s kojima Kuba računa. POTICAJNI TURIZAM NA RIJEKAMA Poticajni turizam na rijekama je još u povojima. Na brodovima što plove Rajnom, Majnom, Moselom i brojnim drugim rijekama mogu se organizirati atraktivni programi koji će na brodu održati putnike i jamče doživljaj zajedništva. Brodari se, međutim, bore s problemima kao što su ograničeni kapacitet i prije svega, sezonska priroda posla. I organizatorima poticajnog turizma najviše odgovara ljeto ili početek jeseni, kada su brodovi stavljeni na raspolaganje putničkim agencijama. Iako i u kasnu jesen i tijekom zime postoje brojne mogućnosti organiziranja zabavnih poticajnih aktivnosti na riječnim brodovima, takva su putovanja zimi manje atraktivna. KRSTARENJA - PRAVO RJEŠENJE ZA POTICAJNI TURIZAM Osnovno, svaki brod namijenjen krstarenjima pogodan je za održavanje raznih poticajnih aktivnosti. Tu se mogu organizirati kongresi i skupovi, zaslađeni zabavnim aktivnostima za tucet ili za čak više od 200 osoba. Organizatori krstarenja najviše vole kada tvrtka zakupi cijeli brod i na njega dovede nekoliko stotina svojih radnika ili klijenata. Prilikom organiziranja ovakvih mega-aktivnosti treba znati da brodovi u određenim terminima imaju određene rute ili su rezervirani i do godinu ili dvije unaprijed, pa bi bilo dobro unaprijed rezervirati jer se tada trajanje putovanja i ruta mogu dogovoriti s organizatorima poticajnog turizma. Pritom se postiže vrlo povoljan omjer cijene/usluga, kod potpunog chartera cijena se kreće između 300 i 450 CHF po anu i osobi. Možda se to nekome može čini skupo u usporedbi s hotelskim cijenama, no tu ima mnogo više usluga, više zabave i široka paleta izleta. Gimnastika, salon ljepote, Squash, shopping, knjižnica i večernja zabava na nekoliko stranih jezika samo su neke mogućnosti. Jedna od prednosti održavanja kongresa ili skupa na brodu je ta da zbog toga što su zajedno na brodu, vrlo veliki broj sudionika kongresa (skupa) na njemu i učestvuje. Poznato je da ima osoba koje bi umjesto na kongresu radije razgledavale grad, a to tu nije moguće. Ipak, osim poslovnih aktivnosti i zabave na brodu, organiziraju se i cjelo/polu-dnevni izleti - mješavina opuštanja i doživljaja prilikom posjetćivanja raznih otoka, gradova, nacionalnih parkova ili muzeja. 7. POD POVEĆALOM: ATENA Ukratko o Ateni Posjet Ateni, kolijevci Zapadne civilizacije, za gotovo sve turiste izniman je doživljaj, koji će pamitti cijeloga živaota. Naime, na svega nekoliko koraka sučeljavaju se drvena grčka povijesti s onečišćenim zrakom, prometnim gužvama te nesnosnom gradskom bukom. Dosad su gradske vlasti uložite 2,8 milijardi USD u proširenje i unaprijeđenje podzemne željeznice, projekt izrađen upravo kako bi se smanjila onečišćenja i gužve na cestama. No, unatoč svim izazovima suvremenog života, Atena je "grad snova" - omogućuje pristup pješčanim plažama, idiličnim otocima, bregovitim predjelima u unutrašnjosti zemlje i naravno onom po čemu je i najpoznatija, pogledu u bogatu prošlost. Turist nikada neće zaboraviti svoj prvi pogled na Partenon, koji se visoko uzdiže nad cijelim Akropolisom. A to je tek početak. Gdje odsjesti? U Ateni se nalaze stotine hotela, većinom koncentriranih uokolo poslovne i turističke četvrti nedaleko trga Sintagma. Bolji su hoteli najčešće potpuno bukirani tijekom srpnja i kolovoza, ali i za Uskrs i Božić. Ranija rezerviranja možda i neće biti potrebna tijekom ostalih dana u godini. No, gost mora biti spreman platiti punu cijenu boravka ukoliko bukira "na brzinu", tj. želi li na odmor odmah ili za tri tjedna. Stoga se preporuča rezervacija najmanje tri mjeseca ranije jer su tada i cijene i način plaćanja znatno povoljniji, a postoji i mogućnost odgode plaćanja. Cijene jednokrvetnih soba u atenskim se hotelima niže kvalitete kreću od 16.000 do 30.000 grčkih drahmi (100 drahmi vrijedi otprilike 2,19 kuna). U srednje kvalitetnom hotelu za takvu će sobu biti potrebno izdvojiti između 30.000 do 45.000 drahmi, a u luksuznom hotelu i više od 45.000 drahmi. Gdje jesti? Za Grke jesti na otvorenom znači ugodno se provesti i iznimno dobro zabaviti. Neovisno o tome jedu li u lokalnim tavernama, koje za Grke znače ono što je za Engleze pub, ili, pak, u elegantnim restoranima, Grci za svoj objed uvijek posebno izdvoje vrijeme. Zanimljivo je da je domaća grčka kuhinja vrlo jednostavna i potpuno drugačija od one koja se kuha u grčkim i ciparskim restoranima u inozemstvu. Većina jela sastoji se najviše od sezonskog povrća te svježeg mesa, što je ponajprije zasluga klimatskih uvjeta.. Doručak je lagani obrok i najčešće podrazumijeva tiropite, odnosno male pite punjene sirom. Ručak je relativno kasno, tj. između 14 i 16 sati, dok je za večeru rezervirano vrijeme od 22 do 23 sata. Da bi se "spasili od gladi" između obroka, Grci uživaju u souvlakiju, janjećim čevapima mariniranim u češnjaku ili tiropitama kupljenim od uličnim prodavača. Za ručak se pripremaju tipična grčka jela - pečene mesne kuglice, hobotnica, škampi, sir, masline, punjeno lišće vinove loze, tzatziki (krastavci i češnjak preliveni jogurtom) te malene kobasice. Večera se sastoji od nacionalnih specijaliteta, poput musake, čevapa ili pastitsia (makaroni s janjećim ili ovčjim mesom i rajčicama). Turisti mogu očekvati kako će jedan obrok, bez pića, poreza ili napojnice, u restoranu niže kvalitete platiti do 2500 drahmi, a u kvalitetnijem restoranu od 2500 d0 5000 drahmi. Istodobno, za takav će obrok u restoranu više kvalitete morati izdvojiti između 5000 i 12.000 drahmi, a u luksuznom i više od toga. Što vidjeti? Posjet Ateni podrazumijeva izlet u Akropolis, brdo iznad grada na kojem je smješteno najstarije naselje u Grčkoj, nastalo otprilike prije 5000 godina. Mnogi to smatraju i dokazom iznimnog arhitektonskog genija starih Grka i to iz radzoblja "Zlatnog Periklovog doba". Ruševine četiri zgrade iz toga vremena još stoje na vrhu brda. S toga se mjesta u bilo kojem smjeru relativno brzo može doći na najznačajnije arheološka nalazišta i muzeje u Ateni. Osim toga, grčka je metropola idealna za samostalna, neorganizirana razgledavanja. Razlog tome, ponajprije su brojne građevine iz starogrčkog, bizantijskog, ali i modernog doba. U samoj Ateni postoji tek jedna državna galerija, u kojoj su izložena djela najznačajnijih grčkih umjetnika. Uz to, postoji još i više od 35 privatnih galerija, većina u četvrti Kolonaki. Gdje kupovati? U Ateni su za turiste još uvijek najveća meta zlatni i srebrni nakit. No, ne smiju se zanemariti niti kožna galanterija, krzna, vuneni tepisi - flokati i razni predmeti grčkih obrtnika, koji se mogu naći na Plaki, starom dijelu Atene. Turisti moraju biti spremni na cjenkanja, koja su sastavni dio svake kupovine u Grčkoj. Kamo navečer? Noćni je život dovoljno raznolik da ispuni gotovo sve želje svojih mnogobrojih gostiju. Tako se mogu posjetiti noćni i disco klubovi, barovi u kojima prevladava rock, jazz ili bluz, latino glazba, retro, pop i grčka glazba te barovi za homoseksualce. Iznimno su posjećeni i bouzouki klubovi, što se poglavito odnosi na domaće stanovništvo u situacijama kada se zaista žele opustiti i zabaviti. Općenito gledajući, u Ateni su za zabavu "glavni" upravo sami njezini stanovnici. Za buduće je turiste ipak potrebno istaknuti nekoliko činjenica vezano uz sam provod. Naime, poželjno je da u euforiji ne započnu s bacanjem tanjura, kupovanjem cvijeća i šampanjca za plesačice i slučnim ludorijama. Naime, u pojedinim bi ugostiteljskim objektima takav "hir" mogli platiti i do 485.000 drahmi. Račun za skromniji provod, pak, kretat će se od 24.000 do 48.500 drahmi. 301416 MET jul 98