TURISTIČKI BILTEN BR. 238.

TURISTIČKI BILTEN telefon: 01/48-08-682 fax: 01/48-08-821 Zagreb, 2. srpnja 1998. Sadržaj: NAJAVLJUJEMO: ANIMAL KINGDOM - UKRATKO O DISNEYEVOM SVIJETU ŽIVOTINJA U 1999. VIŠE SREDSTAVA ZA PROMOCIJU HRVATSKE TURISTIČKE PONUDE U promociju hrvatske turističke ponude na njemačkom, talijanskom, austrijskom, slovenskom, češkom, britanskom, nizozemskom, mađarskom, slovačkom i poljskom ili francuskom tržištu u idućoj će se godini usmjeriti otprilike 80 posto financijskih sredstava, predloženo je na sastanku koordinacije direktora turističkih zajednica hrvatskih županija s direktorom i predstavnicima glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) na Plitvičkim jezerima. Prema riječima direktora glavnog ureda HTZ-a Marijana Bulata, u ovoj je godini u promociju hrvatske turističke ponude na inozemnim tržištima uloženo 95 milijuna kuna, dok se za iduću godinu predviđa otprilike 110 milijuna kuna. Njemačko, talijansko, austrijsko, slovensko i češko tržište su prioritetna tržišta za promociju hrvatske turističke ponude na koja će se i u idućoj godini izdvojiti najviše financijskih sredstava, naglasio je Bulat i dodao kako su sekundarna tržišta za oglašavanje Velika Britanija, Nizozemska, Mađarska i Slovačka. Izdvajaju se poljsko i francusko tržište, koje je u razvojnom stadiju, ali u prioritetnijem položaju nad poljskim. Hoće li se ulagati u poljsko ili francusko tržište na sastanku nije zaključeno. Na zemlje Europske Unije u 1999. će se odnositi 64 posto i u istočnoeuropske zemlje 15,6 posto ukupnih financijskih sredstava namijenjenih promociji hrvatske turističke ponude. Glavni ured HTZ-a u programu promocije u ovoj je godini u njemačko tržište uložio 26 posto sredstava, talijansko 12 posto, austrijsko 8,4 posto, te britansko 11,4 posto. Zaključeno je kako za oglašavanje hrvatske turističke ponude u 1999. treba zadržati sva "sigurna" inozemna tržišta, a ostala raspoloživa sredstva usmjeriti na potencijalna tržišta. U programu promocije za iduću godinu treba voditi računa o cjenovnoj politici u Hrvatskoj. Istaknuto je da su u Hrvatskoj cijene polupansiona u visini 30 njemačkih maraka, dok su u konkurentskim zemljama 18 maraka. Osim toga, u Europi je pala kupovna moć građana. Ako ne dođe do većih pomaka u politici cijena za iduću godinu, posebice u razdoblju pred i podsezone, promotivni napori neće polučiti željene učinke jer se neće povećati dolazak gostiju u Hrvatsku. Također, treba voditi računa o organiziranom i individualnom putničkom prometu. Kako je istaknuo direktor TZ Dubrovačko-neretvanske županije Vlado Bakić, dok se ne riješe pitanja izgradnje auto ceste do Dubrovnika, to će područje biti usmjereno na organizirani putnički promet. Prioritetna tržišta za promociju dubrovačke turističke ponude su Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Švedska i Norveška. Za promociju hrvatske turističke ponude na britanskom tržištu za iduću je godinu predviđeno milijun britanskih funti. Tri milijuna maraka trebaju izdvojiti hrvatski partneri, dok ostatak daju britanski turoperatori. Na sastanku je rečeno kako su nedavno u Hrvatskoj boravili britanski turoperatori koji su zadovoljni hrvatskim turističkim destinacijama, ali su vrlo kritični prema hotelima. Naime, po njihovoj ocjeni, u hotelima nisu dobro označeni sustavi sigurnosti. Primjerice, označavanje dubine bazena te naljepnice na vratima koje označavaju izlazak u slučaju požara. VELEPOSLANIK KUDELA U RIJECI O SMANJENU BROJU ČEŠKIH TURISTA Češki veleposlanik u Hrvatskoj dr. Jiri Kudela za razgovora s primorsko-goranskim županom Milivojem Brozinom u Rijeci, ocjenjujući odnose dviju zemalja, kazao da je hrvatsko more najbliže češkim turistima koji bi, po njemu, trebali biti glavnim potencijalom hrvatskoga turizma. "Unatoč tome broj čeških turista u Hrvatskoj se smanjuje", rekao je, držeći da je razlog tome hrvatsko carinsko ograničenje od 300 kuna koje je, po njegovim riječima, neusklađeno s europskim. Zbog toga, drži Kudela, više je nego sigurno da će se broj čeških turista u Crikvenici smanjiti za čak 40, a u Opatiji za 25 posto. Također je kazao da je Češka zainteresirana za suradnju s Hrvatskom koja je, kako je rekao, u kulturološkome smislu europska zemlja, ali "zbog sljeda političkih okolnosti pripada i Balkanu". Unatoč tome, dodao je, Česi žele pomoći Hrvatskoj pri ulasku u europske integracije, ako Hrvatska udovolji uvjetima Europske unije. PROGLAŠENE NAGRAĐENE 2TURISTIČKE ZVIJEZDE" Pobjednici akcije "Turističke zvijezde", u kojoj su izabrana najspremnija mjesta uoči ovogodišnje glavne turističke sezone, jesu Poreč, Bol i Vodice za jadranski dio turističke ponude te Bizovačke toplice, Samobor i Nacionalni park "Plitvička jezera" za kontinentalni dio, objavljeno je na ovotjednoj konferenciji za novinare organizatora akcije: Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Hrvatske izvještajne novinske agencije (HINA). Nagrade trima prvoplasiranim mjestima u obje konkurencije bit će uručene 3. srpnja u Bizovačkim toplicama. U akciji "Turističke zvijezde" od 18. svibnja do 17. lipnja ove godine ocijenjeno je 27 turističkih mjesta u kontinentalnom i 55 mjesta u jadranskome dijelu Hrvatske. Pripremljenost uoči turističke sezone mjerila se kvalitetom signalizacije mjesta, uređenosti okoliša i mjesta, uređenosti i opremljenosti plaža, autobusnog ili željezničkog kolodvora, raznolikosti športskih i zabavnih sadržaja, kvalitetom hotelske i gastronomske ponude, tipičnim ambijentom i mogućnostima kupnje. U BAŠKOJ OČEKUJU REZULTATE JEDNAKE PROŠLOGODIŠNJIMA U Baškoj na Krku lani je zabilježeno 570 tisuća noćenja, a ove se godine očekuju rezultati otprilike na istoj razini. Tim brojem noćenja lani su premašene neke od najboljih prijeratnih turističkih godina- 1988., a u hotelskom smještaju i 1990. godina, kazala je direktorica Turističke zajednice općine Baška Majda Šale. Prema strukturi gostiju, 90 posto je bilo stranaca i to najviše Austrijanaca, Nijemaca i Čeha, te Slovenaca i Talijana. Smještajni kapaciteti Baške obuhvaćaju otprilike 8000 postelja, od čega je 1200 u hotelima, 3000 u kampovima, a ostalo u privatnom smještaju. Prema riječima Majde Šale, u svibnju počinju intenzivniji dolasci gostiju. Već od početka tog mjeseca zabilježen je porast gostiju, naročito za blagdan Spasova, dok Dan državnosti i blagdan Duhova označavaju početak prave ljetne turističke sezone. Tako je krajem svibnja u Baškoj na dan boravilo otprilike 800 gostiju, u hotelima, kampovima i privatnom smještaju, a za Dan državnosti i Duhove više od 2000 gostiju. Sredinom lipnja broj turista dosegnuo je 2800. U Baškoj je već započeo i kulturni život: održavanje koncerata, otvaranje Zavičajnog muzeja i crkve sv. Lucije za posjetitelje, a krenula je i ljetna trajektna linija od Baške do Lopara. KRK SE VRAĆA REZULTATIMA REKORDNIH PRIJERATNIH GODINA U gradu Krku ove godine očekuju rezultate na razini najboljih prijeratnih godina, tj. 550 tisuća noćenja. Lani je ostvareno 475 tisuća noćenja, rekli su u Turističkoj zajednici (TZ) grada Krka. U prvih pet ovogodišnjih mjeseci zabilježeni su pet posto bolji rezultati nego u istom razdoblju lani. U prvih desetak dana mjeseca lipnja odnos je bio između 70 i 80 posto veći, dok je sredinom lipnja u Krku bilo 2000 turista, što je u odnosu na isto doba lani stopostotno povećanje. Kako su istaknuli u krčkoj TZ, pripreme za glavnu turističku sezonu započele su na vrijeme. Čitavo ljeto bit će ispunjeno bogatim kulturnim sadržajima, a kao i svake godine i ove je uređeno 150 metara plaža. Buking za ovu godinu vrlo je dobar, a dodatne napore trebalo bi uložiti u povratak gostiju u predsezoni i podsezoni. I ove se godine očekuje najviše gostiju iz Njemačke, Austrije i Italije. Čeških će turista ove godine, za razliku od lani, biti nešto manje. Lani je u strukturi gostiju bilo 88 posto stranaca i tek 12 posto domaćih turista, a ove se godine očekuju slični rezultati. U Krku je otprilike 8500 smještajnih jedinica. Hotelsko naselje Dražica s hotelima Dražica i Koralj s više depadansi i hotel Marina posjeduje 1100 kreveta, a u dva auto-kampa Ježevac i FKK Politin, nalazi se 4000 smještajnih jedinica, dok su preostali kapaciteti u privatnom smještaju. CRES OČEKUJE VIŠE NOĆENJA Na Cresu je lani zabilježeno 564 tisuće noćenja, a ove se godine očekuje između pet i deset posto više, istaknuli su u Turističkoj zajednici (TZ) općine Cres. Ovogodišnja je predsezona od prošlogodišnje lošija osam posto, no prema trenutačnom stanju bukinga takvi će rezultati uskoro biti nadoknađeni i premašeni. Prema strukturi gostiju, najčešći su Slovenci, Talijani, Nijemci i Austrijanci, a ove se godine očekuje manje Čeha. Priprema za sezonu počela je ranije; izgrađene su i uređene šetnice u koje je Turistička zajednica uložila 500 tisuća kuna. Smještaj u creskim hotelima Kimen i Cres, privatnom smještaju koji broji 2000 kreveta i u četiri kampa spreman je za prihvat gostiju, kažu u creskoj TZ. DESET TISUĆA GOSTIJU NA MAKARSKOJ RIVIJERI Prvom ovoljetnom većom smjenom gostiju te dolaskom mnogih turističkih skupina i individualnih čeških gostiju, makarsko je turističko ljeto dobro počelo. U 20 otvorenih hotela od Brela do Živogošča, prema informacijama iz hotelskih prodajnih službi i s hotelskih recepcija, trenutačno boravi 6.500 gostiju, uglavnom stranih, pa su hoteli gotovo deset posto bolje popunjeni nego u isto vrijeme lani. S obzirom na dosta dobro šestomjesečno poslovanje te na trenutačnu posjećenost i rezervacije za nastavak ljeta, hotelijeri s Makarskog primorja nadaju se da će ove godine ostvariti oko 880 tisuća turističkih noćenja, što je 12 posto više nego prošle godine. Dobro posluju i dva otvorena autokampa na Makarskoj rivijeri. U kampu u Baškom Polju odmara se 800 gostiju, među kojima i dvadesetak domaćih, a u autokampu Dole kod Živogošća boravi 530 turista, od kojih je samo petero iz naše zemlje. Popunjenost tih dvaju kampova znatno je bolja nego prošle godine, pa se očekuje da će se ove sezone ostvariti oko 140 tisuća turističkih noćenja, što je oko 20 posto više nego lani. Kućevlasnici na Makarskom primorju također su zadovoljni početkom ovogodišnje turističke sezone i "valom dolaska gostiju". Prema podacima iz turističkih ureda, u privatnom smještaju boravi više od tri tisuće gostiju, uglavnom stranih. U ISTRI BORAVI OKO 70.000 TURISTA U Istri trenutačno boravi nešto manje od 70.000 turista - sedam posto manje nego u isto vrijeme lani, podatci su Turističke zajednice Istarske županije. Najviše turista boravi u Rovinju, 10.800, koji i jedini u Istri ima više gostiju nego lani. Iza Rovinja je Vrsar sa 7170 gostiju, Poreč sa 7150, Funtana sa 6740 turista, doznaje se u županijskoj Turističkoj zajednici. UGOVOR AURUM OSIGURANJA I DINERS CLUB ADRIATICA Ugovor između Diners Club Adriatica d.d. (DCA) i Aurum Osiguravajućeg društva d.d. o osiguranju korisnika DCA kartice od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) potpisali su u Klubu književnika u Zagrebu predsjednik Uprave DCA Kovačević Žarko i glavna direktorica Auruma Maja Rendulić. Tim ugovorom od početka srpnja ove godine svim korisnicima DCA kartice koji su u proteklih 12 mjeseci svojom potrošnjom ili pravovremenim podmirivanjem računa prikupili 12.000 nagradnih bodova ili 2400 nagradnih milja ostvarenih na letovima Croatia Airlinesa, njihov izdavač daruje tu vrstu osiguranja. Od posljedica nesretnog slučaja članovi Diners Club Adriatica koji ispunjavaju zadane uvjete osigurani su u slučaju smrti na 50.000 kuna, u slučaju trajne invalidnosti osnovica je 100.000 kuna, a u slučaju 100-postotne invalidnosti 150.000 kuna. Polica osiguranja članova Diners Club Adriatica vrijedi godinu dana, a obnavlja se automatski ako u idućih godinu dana član ostvari iste uvjete. PREDSTAVLJEN VODIČ "HRVATSKA - TURISTIČKI VODIČ" "Hrvatska - Turistički vodič", prvi vodič u Hrvatskoj koji sadržava sav hrvatski prostor a ne samo jadranski dio, predstavljen je u Zagrebu. Glavni cilj Turističkoga vodiča, istaknuto je na predstavljanju, je promicanje Hrvatske u svijetu, ali i da hrvatskome čovjeku prikaže bogatstvo vlastite domovine. Ističući važnost vodiča u turističkoj promičbi Hrvatske, glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda akademik Dalibor Brozović podsjetio je da Hrvatska, kao rijetko koja država u svijetu, sjedinjuje četiri zemljopisno-povijesne regije - sredozemnu, dinarsku, panonsku i alpsku. Turistički vodič svaku od njih prikazuje bogatim ilustracijama gradova, hotela i građevina, za veće gradove nudi i planove a za važne spomenike tlorise. U Vodiču se nastoje prikazati sva turistička odredišta i mnoštvo zanimljivih izletišta. Razdijeljen je na informativni dio i vodič u užemu smislu, a sadrži i nekoliko važnih priloga, kao što su zaštićena prirodna baština, kakvoća mora i zaštita okoliša u jadranskome prostoru. Pregledan tekst 'Sve o Hrvatskoj' daje bitne političke, zemljopisne i povijesne podatke o Republici Hrvatskoj, a Vodiču je priložen i hrvatski turistički zemljovid, rekao je dekan Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu dr. Boris Vukonić. Podsjetio je da je Hrvatska prvi turistički vodič imala još 1891. i 1892., a suvremeniji je objavljen 1971., ali je obuhvaćao samo jadranski dio. Od tada do danas vodiča nije bilo. Važnost upravo objavljenog Vodiča je, po njegovim riječima, i ta što je po prvi puta pisan potpuno slobodno, u neovisnoj hrvatskoj državi. Direktor "Masemedie" Stjepan Andrašić istaknuo je da se "Hrvatska - Turistički vodič" prvi put u javnosti pojavio na Danu Hrvatske u Lisabonu, najavivši da će se do kraja godine uz englesko pojaviti i izadanja na drugim jezicima te na CD-u. Inače, Turistički vodič izdao je Leksikografski zavod "Miroslava Krleže" u suradnji s "Masmediom", glavni urednik je Josip Bilić, urednici za kartografiju, zemljopis i ilustracije Đuro Fabjanović, Božidar Feldbauer i Katarina Turkalj, a korice i naslovnice turističkih regija izradio je dizajner Boris Ljubičić. HRVATSKA DJECA IZ MAĐARSKE NA LJETOVANJU U HRVATSKOJ Velika skupina 554 učenika i nastavnika iz nekoliko hrvatskih škola u Mađarskoj, u srijedu je otputovala na desetodnevno ljetovanje u okolici Rijeke i Lovrana. U skupini su mahom osnovci iz hrvatskih sela u mađarskom dijelu Pomurja: Murskog Krstura, Fićehaza, Mlinarca, Pustare, Sumartona, Petribe, te grada Serdahelya. Boravak u Hrvatskoj za djecu je organiziran zahvaljujući suradnji mađarske županije Zala i Međimurske županije, te hrvatskog Ministarstva prosvjete i športa s predstavnicima Hrvata iz Mađarske. TURISTIČKE DIONICE NA BURZAMA Turističke dionice na Varaždinskom tržištu vrijednosnica: br. dionica cijena/kn %promjena promet/kn cijene 1. Istraturist 51 -12,07 27.320 2. Jadranturist 65 0,00 18.335 3. ACI Opatija 900 12,50 12.600 4. Plava laguna 605 2,54 7.260 5. Riviera holding 70 -12,50 5.600 Tjedni promet na Zagrebačkoj burzi: br. dionica cijena/kn %promjena promet/kn cijene 1. Plava laguna 596 -1,49 20.236 2. Jadranturist 60 0,00 3.285 3. Sunčani Hvar 16 -20,00 1.200 OD 14. SRPNJA SPLITSKO LJETO U sklopu Splitskog ljeta, te tradicionalne kulturne priredbe bogatog i vrlo vrijednog umjetničkog sadržaja, između ostalog, izvest će se i i šest premijera, što je najviše do sada. Splitsko ljeto počinje 14. srpnja na splitskom Peristilu hrvatskom praizvedbom "Faustova prokletstva" Hectora Berlioza i trajat će do 14. kolovoza, a ukupno će biti izvedene 42 predstave. SINJ: PRIPREME ZA ALKU U Sinju se ubrzano obavljaju pripreme za ovogodišnju 283. sinjsku alku, koja će se pod visokim pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, održati 9. kolovoza. Alkari - kandidati za sudjelovanje u natjecanjima, njih 27, pod vodstvom alajčauša Ivana Zorice unatoč velikim vrućinama, dva put tjedno jašu uz Cetinu i na hipodromu. Sredinom idućeg tjedna oni će prijeći na trkalište, gdje se upravo montiraju tribine i priprema staza, kako bi svakodnevno nastavili vježbe gađanja kopljem u alkarsku metu. Na kraju priprema alkarski vojvoda, general bojnik Mirko Norac, odredit će najviše 15 kopljanika koji će se natjecati za baru, čoju i alku. OTVORENJE PAZINSKE OBILAZNICE U PETAK Pazinska obilaznica, 11 kilometara duga dionica Istarskog ipsilona od Rogovića do Cerovlja, bit će otvorena za promet u petak, 3. srpnja. Tunelarina kroz Učku naplaćivat će se kao i dosad, 20 kuna za prolaz u jednom smjeru a, barem zasad, cestarina na pazinskoj obilaznici neće se naplaćivati, kazao je glasnogovornik "Bina- Istre" d.d. Dubravko Miholić. Ustvrdio je da "Bina-Istra" ne raspolaže službenim informacijama, koje je u javnost iznio pomoćnik ministra pomorstva, prometa i veza Željko Vivoda, a po kojima bi se naplata cestarine na Istarskom ipsilonu uvela početkom rujna. Ocijenio je da je to stajalište Ministarstva, te da će se ostalo utvrditi tijekom daljnjih pregovora. ZAGREB MEĐU STOTINU NAJSKUPLJIH GRADOVA SVIJETA Hrvatski glavni grad Zagreb našao se među stotinu najskupljih gradova svijeta prema rezultatima istraživanja švicarske tvrtke "Corporate Resources Group", objavljenim u ponedjeljak. Glavni hrvatski grad našao se na 96. mjestu, a iza sebe je ostavio Amsterdam (97), Denver (98), Madrid (101), Toronto (104), Melbourne (116), Ljubljanu (121), Sofiju (131), Montreal (151). Od gradova s prostora bivše Jugoslavije u istraživanje je ušao i Beograd koji je završio na 63. mjestu. Deset najskupljih gradova na svijetu su Hong Kong, Tokio, Peking, Moskva, Šangaj, Osaka, Gunagzhou (Kina), Sankt Petersburg, Dalian (Kina) i London. Od preostalih europskih gradova među prvih 50 s najvećim troškovima života našli su se Kijev (12), Ženeva (17), Zuerich (18), Varšava (35), Pariz (38), Beč (36), Oslo 28) i Kopenhagen (39). Ljestvica švicarske "Corporate Resources Group" napravljena je na temelju usporedbe troškova života u ovim gradovima. Istraživanje koje je započeto u ožujku, obuhvatilo je 172 grada. CROATIA AIRLINES IZRAVNO LETI IZ OSIJEKA ZA DUBROVNIK Hrvatska zrakoplovna tvrtka "Croatia Airlines" (CTN) od 1. srpnja, ponovno uvodi sezonski izravni povratni let na liniji Osijek - Dubrovnik. Prema predviđenu redu letenja, zrakoplov CTN-a ATR-42, koji prima 48 putnika, svake će srijede iz Dubrovnika polijetati u 10,25 sati, a predviđeno slijetanje u Osijek je 12,20 sati. U povratku će iz osječke zračne luke Čepin zrakoplov polijetati u 12,50 sati s dolaskom u Dubrovnik-Čilipe u 14,35 sati. Prvi let Croatia Airlinesa na liniji između Osijeka i Dubrovnika bio je 2. svibnja 1996., a od tada je do danas obavljeno ukupno 147 letova i prevezeno ukupno 4360 putnika. U floti hrvatske zrakoplovne tvrtke, nakon nedavnog dolaska drugog od šest naručenih zrakoplova Airbus A319, je deset zrakoplova. DIPLOME POLAZNICIMA ŠKOLSKOG CENTRA CROATIA AIRLINESA Tristo djelatnika Croatia Airlinesa, hrvatskih putničkih i robnih agencija te zrakoplovnih luka, na svečanosti održanoj u zagrebačkoj koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski" dobilo diplome Školskog centra Croatia Airlinesa. Posebna dodijela diploma za još stotinjak polaznika iz Bosne i Hercegovine bit će održana 3. srpnja u Sarajevu. Programe školovanja tog centra najviše koriste putničke agencije, koje njihovim završetkom stječu međunarodnu priznatu licencu Međunarodnog udruženja zrakoplovnih prijevoznika (IATA). Ona im omogućuje zastupanje zrakoplovnih kompanija i prodaju međunarodnih zrakoplovnih karata. IATA licencu trenutno ima 90 putničkih agencija u Hrvatskoj, a ona omogućuje dostupnost prijevoznih dokumenata i karata u svakom gradu Hrvatske, a ne samo u onim mjestima gdje zrakoplovne kompanije imaju svoja predstavništva. Programe obuke prema međunarodnim standardima zrakoplovne industrije zasad obavlja inozemni prodajni zastupnik CTN, a u Školskom centru Croatia Airlinesa očekuju da će do iduće školske godine dobiti IATA akreditaciju koja će im omogućiti samostalnu obuku. MARSOVA KLIMA SLIČNA JE ZEMLJINOJ Mars je u svojoj ranoj povijesti imao jedno "toplije i vlažnije" razdoblje, slično klimi na Zemlji, izjavio je prof. Matthew Golombek, znanstvenik koji radi na misiji svemirske sonde Mars Pathfinder. Analize koje je ta američka sonda obavila na Crvenom planetu, nakon spuštanja na njega, 4. srpnja prošle godine, pokazale su da je u prvo vrijeme na Marsu vladala "toplija i vlažnija klima, a u tom je razdoblju on mogao ličiti na Zemlju", izjavio je Golombek na konferenciji za tisak u "Jet Propulsion Laboratory" u Pasadeni (am. savezna država Kalifornija). Analize stijena i fotografija s mjesta na kojemu se spustila sonda, na zaravni Ares Vallis, već su pokazale da su tamo tekle "potopne bujice" prije oko 3 milijarde godina. Poslije toga voda je isparila iz još neutvrđenog razloga, a u posljednjih 2 do 3 milijarde godina erozija je "izuzetno slaba". Od tog razdoblja jedino je vjetar skinuo sloj tla debljine 3 do 5 centimetara. A profesor Joy Crisp podsjetio je na to da su neke od analiziranih stijena sadržavale iznenađujuće visoku količinu silicija čije podrijetlo još nije utvrđeno. Mogao bi dolaziti od jake vulkanske aktivnosti, od udara nekog meteorita ili iz nekog taložnog procesa. Profesor Stephen Metzger sa Sveučilišta "Nevada" u gradu Reno, izjavio je da je sonda snimila fotografije tornada s vrtlozima prašine koji su pri dnu mogli dosezati 15 do 80 metara promjera, a bili su visoki od 24 do 340 metara. To bi mogao biti odgovor na pitanje zašto je cijela Ares Vallis prekrivena jednakim slojem crvene prašine. Misija Mars Pathfinder završila je 27. rujna prošle godine, kad je sonda prestala odašiljati podatke prema Zemlji. Za tri mjeseca ona je, sa svojim malim robotom Sojournerom, snimila oko 17.000 fotografija, obavila 16 kemijskih analiza stijenja i 8,5 milijuna mjerenja atmosferskog tlaka, temperature i jačine vjetrova. ZLATNA KUĆA RIMSKOG CARA NERONA OTVORIT ĆE SE ZA JAVNOST Ostaci "Zlatne kuće" (Domus Aurea), raskošne palače rimskog cara Nerona, opet će od 25. lipnja 1999. godine, biti dostupni posjetiteljima koji je nisu mogli razgledati od početka osamdesetih godina, objavili su u talijanskom ministarstvu za očuvanje kulturnih spomenika. Ostaci palače, smještene u središtu ruševina antičkog Rima, kraj Koloseja, zatvoreni su za posjetitelje zbog slijeganja zemljišta i problema s očuvanjem ruševina ukrašenih freskama. Do sada je posjet dopuštan samo u izuzetnim prigodama ili nekim povlaštenim osobama poput američkog redatelja Martina Scorsesea, kako piše tisak. Od zatvaranja "Zlatne kuće", stručnjaci su nastojali pronaći rješenje za spašavanje građevine od propadanja, ponajprije zbog velike vlage. Kako kažu u Ministarstvu za očuvanje kulturnih spomenika, zahvaljujući radu tih stručnjaka, sada je omogućeno otvaranje ostataka kuće posjetiteljima, a da se pri tome ne dovodi u opasnost njezino očuvanje. Sljedeće godine posjetitelji će se moći diviti i "dvorani s pozlaćenim svodom, jednoj od najvažnijih dvorana te antičke palače koja je izgrađena poslije velikog požara u Rimu, godine 64. Posjetitelji će moći posjetiti i "osmerokutnu dvoranu" te jedan hodnik s visokim pozlaćenim zidovima. Još se moraju obaviti restauratorski radovi na više tisuća četvornih metara fresaka koje su prekrivene naslagama kamenca. Domus Aurea se nalazila na površini od 80 hektara između Palatina, Eskvilina i Celija, a to je bila četvrtina površine tadašnjeg Rima. U parku palače nalazili su se jezero, vodoskoci i vrtovi na nekoliko razina. Raskošni i domišljati ukrasi zaslužni su za to da je nazvana "Zlatnom kućom". Domus Aurea nije za dugo preživjela kraj carevanja neuravnoteženog Nerona, kojega su, između ostaloga, optužili za podmetanje požara 64. godine. Rim ga je proglasio javnim neprijateljem i prognan je iz grada 68. godine, da bi ga na kraju ubio jedan od njegovih oslobođenih robova. Trajan, koji je vladao od 98. do 117. godine, odlučio je zakopati palaču kako bi na tom mjestu mogao izgraditi terme. U međuvremenu je isušeno i jezero kako bi se na tom mjestu izgradio Kolosej, kojega je otvorio car Tit 80. godine. ISTRAŽUJU SE MOGUĆNOSTI RAZVOJA SVEMIRSKOG TURIZMA Više od 40 posto Amerikanaca bilo bi voljno uputiti se na svemirsko krstarenje, a trećina njih spremna je potrošiti prosječno 11.000 američkih dolara za dvotjedno putovanje svemirskim raketoplanom, nedavno su objavljeni podaci Američke turističke udruge. Stručnjaci te udruge procjenjuju da bi obujam prometa mogao iznositi i do milijun putnika godišnje, a potpuno razvijena industrija premašila bi promet od 10 milijardi američkih dolara, koliko godišnje ostvaruje američki poslovni sektor satelitskih komunikacija. Američka agencija za istraživanje svemira NASA kontinuirano istražuje mogućnosti smanjenja cijene svemirskih letova ispitujući novu generaciju letjelica koje bi bile manje težine i lakše za proizvodnju od sadašnjih svemirskih raketoplana. Turistički djelatnici smatraju da svemirski turizam kao nova turistička atrakcija može početi i prije završetka tih istraživanja otvaranjem za turističke potrebe nekih objekata namijenjenih svemirskim programima. Potom bi se uveli letovi zrakoplovima koji mogu doseći veliku visinu, pa orbitiranje oko Zemlje, dok je konačni cilj otvaranje turističkih objekata na Mjesecu pa i drugdje u svemiru. TURIZAM: AMERIKANCI U POTRAZI ZA EUROPSKIM KORIJENIMA Tri regije u Nizozemskoj, Velikoj Britaniji i Francuskoj krenule su u osvajanje američkog tržišta ovih dana u New Yorku, potičući turiste da krenu u potragu za svojim europskim korijenima. "Veliki su izgledi da su vaši preci došli iz Europe", tvrde četiri partnera, gradovi Le Havre i Cherbourg u Francuskoj, pokrajina Flevoland u Nizozemskoj i "Partnerstvo gradova s južne obale" u Velikoj Britaniji koje okuplja Poole, Bournemouth, otok Wight, Portsmouth i Southampton. Nazvan ECHO-om (Export our Cultural Heritage Overseas), projekt želi iskoristiti zanimanje Amerikanaca za svoju povijest i genealoška istraživanja, objasnila je Ludivine Brenier, zadužena za koordinaciju različitih partnera. Simbolično, ECHO je predstavljen na Ellis Islandu, u newyorškom zaljevu, na otoku kojim su prošli milijuni europskih imigranata i gdje je danas komemorativni muzej. "Prva veza između SAD-a i Europe svakako je imigracija, ali postoji i ona nastala iskrcavanjem savezničkih trupa za Drugoga svjetskog rata", kazala je Judith Steegmans, direktorica projekta. ECHO nudi sedam itinerera turoperatorima ili izravno pojedincima putem adrese na Internetu. "Genealoška" tura, osmišljena u suradnji s "Nacionalnim genealoškim društvom SAD-a", predviđa, primjerice, etape po želji u javnim arhivima u trima zemljama sudionicama. "American trail" povezuje strateška mjesta savezničkog iskrcavanja, od glavnih stožera američke vojske na južnoj obali Engleske do plaža u Normandiji. Novčano potpomognut Europskom unijom u sklopu programa FEDER (Financiranje europskih regionalnih razvoja), ECHO u prvome redu poziva turiste koji putuju sami i one starije od 50 godina. OTVOREN MUZEJ NA DNU CRNOG MORA Dvanaest starih sidara, od kojih je jedno iz VI. stoljeća prije Krista, izloženo je od ove nedjelje na dnu Crnog mora, blizu bugarskog mjesta Rusalka, u muzeju pod morem, objavio je dnevni list Trud. Zbirka sidara, među kojima je i jedno kameno sidro iz VI. stoljeća prije Krista te jedno željezno sidro staro oko 2000 godina, postavljeno je na dubini od 6 do 12 metara, kaže Damjan Damjanov, direktor jednog ronilačkog kluba. Posjetitelji muzeja koji nemaju ronilačkog iskustva mogu pogledati tu izložbu u pratnji profesionalnog ronioca, objašnjava Damjanov. Prvi posjetitelj izložbe, prigodom otvaranja, bio je 35-godišnji Nijemac koji je učio podmorske sportove u Bugarskoj. Arheološka zbirka trebala bi biti dopunjena, a imala bi stotinjak predmeta, kažu organizatori. ITALIJA: BEZ ALKOHOLNIH PIĆA U MOTELIMA Talijanska tvrtka koja upravlja motelima i kafeterijama na autocestama odlučila je od srijede 1. srpnja pa do kraja kolovoza ukinuti točenje žestokih alkoholnih pića u vremenu od 22.00 sata do šest ujutro, objavljeno je u utorak u Rimu. Na taj se način želi pridonijeti sigurnosti na cestama u vrućim ljetnim mjesecima.Odluku je svesrdno podržala talijanska ministrica zdrastva Rosa Bindi. Zabrana se ne odnosi na pivo. Istodobno, neki diskoklubovi, posebice na rivijeri Riminija, uvode tzv. dvorane za triježnjenje, odnosno prostorije u kojima se posjetitelji koji su više popili mogu "osvježiti" prije nego sjednu za volan. U Riminiju je uveden i "plavi vlak", koji po cijeloj rivijeri razvozi ljude koji na večernje izlaske ne žele krenuti svojim automobilom. EC LINE Europe Cruise Line (EC Line), osnovan 1987. godine, raspolaže s četiri broda (Diana, Rhine Princess, Blue Danube i Blue Danube II). Tvrtka je prvenstveno orjentirana na organiziranje skupova i poticajnog turizma i to u njemačkim govornim područjima gdje tijekom ljetnih sajmova pružaju i mogućnost noćenja. Upravo u području poticajnog turizma tvrtka razrađuje metode kojima će povećati atraktivnost kasne jeseni i zimske sezone. FLOTEL-TOURS Brodovi Flote-Toursa su pogodni za organiziranje specijalnih putovanja sa osam do 51 osobe. Tijekom zime stacionirani su u (najčešće) francuskim rijekama i služe kao stanovi, ali bez problema mogu otploviti prema željama eventualnih putnika. SCYLLA TOURS Brodarsko poduzeće sa sjedištem u Baselu slavi 25 godina postojanja. Njegovi su brodovi udobni i opremljeni najnovijim tehničkim uređajima. Dalje informacije kod EC Line, tel. u Švicarskoj: 061/271 40 11, fax. 061/27140 13. ITALIJA - OMILJENO KONGRESNO ODREDIŠTE Po broju učesnika kongresa Italija se nalazi na trećem mjestu u Europi, a na petom mjestu u svijetu. Čak trećina izvoznih prihoda ostvari se ugovorima sklopljenim na kongresima. Radi se dakle o uspješnoj industriji, iz koje se još moraju izgraditi specijalisti. U segmentu kongresnog turizma ostvaruje se 22 posto ukupnog turističkog prihoda i 29,27 posto Incoming-prihoda. Učesnik kongresa dnevno u prosjeku potroši 323.292 ITL, što je više od prosječne potrošnje običnog turista. Iz tog je razloga talijanski turistički ured ENIT na EIBTM sajmu održanom nedavno u Ženevi nastupio s više od 200 predstavnika hotelijerstva, željeznica i turističkih ureda. Talijanski štand imao je 333 kvadratna metra i 15 stolova za pojedinačne razgovore. Glede kongresa, najtraženiji su Rim, Milano, Bologna, Firenza, Torino i Palermo. Dobra hotelska infrastruktura te kulturne, gatronomske i prirodne raznolikosti čine Italiju vrhunskim odredištem za održavanje kongresa. U Rimu će se 2001. godine otvoriti najveći kongresni centar kapaciteta do 6000 učesnika kongresa. Primjećena je tendencija održavanja kongresa u malim seoskim mjestima (umjesto u velegradovima). Najveća potražnja za održavanje kongresa u Italiji dolazi iz SAD-a, zatim iz Latinske Amerike (posebice Brazila), Azije i Dalekog Istoka. Učesnici kongresa ne brinu oko troškova. 73 posto skupova održava se u hotelima, od kojih 72 posto ima četiri zvjezdice. Infrastrukturom za kongrese s više od 100 učesnika u Italiji danas raspolaže više od 950 hotela. Više od polovine kongresa organiziraju privatna poduzeća. Prošle su godine u Italiji organizirana 40472 kongresa, što u usporedbi s 1996. godinom znači porast od 72 posto. SAD NISU ZEMLJA NEOGRANIČENOG PORASTA BROJA POSJETITELJA Prognoze koje su švicarski TO dali u proljeće pokazale su se ispravnim: 10 do 15-postotno poskupljenje USD u odnosu na CHF koje je dovelo i do poskupljenja putovanja u SAD-e vrlo se slabo ili nikako nije odrazilo na potražnju. Zahvaljujući i dalje vrlo dobrom omjeru cijena i usluga te zahvaljujući smanjivanju cijena linijskih letova tržište je i dalje stabilno. Ipak, maksimum je postignut. Statistički podaci o putovanjima Švicaraca u Ameriku za prošlu godinu prvi put pokazuju pad broj turista - iako je u veljači na sajmu VUSA za prošlu godinu procjenjivan porast broja gostiju. Nakon konstantnog porasta broja turista od 1990. godine, 1996. godine dostignut je maksimum. Pad od 1,6 posto nije dramatičan, on više pokazuje da se broj turista održao na vrlo visokoj razini. Sada se TO moraju potruditi kako na zasićenom tržištu obraniti svoje udjele. U praksi, Švicarska za sve vrste putovanja za prošlu godinu iskazuje opadajuće podatke. Amerikance najviše pogađa to što se prosječni boravak Švicaraca u SAD-u smanjio za 1,5 dana (9 posto), a time i prihod koji se ostvaruje boravkom švicarskih turista (doduše samo za jedan posto). Uočeno je da dalji pad broja švicarskih turista koji putuju na odmor ide u korist poslovnih putovanja, koja su u međuvremenu dosegla 34 posto od ukupnog poslovanja sa SAD-om. Broj turista koji prvi puta putuju u SAD ustalio se na 15 posto. 42 posto turista u SAD dolazi iz 29 zapadnoeurospkih država. Sa 410.209 dolazaka Švicarska se nalazi na šestom mjestu (4,1 posto dolazaka zapadnoeuropskih turista). Ukupno gledano, na Švicarsku otpada 1,7 posto od ukupnog broja stranih dolazaka u SAD, što joj donosi 14. mjesto. U apsolutnim brojevima to znači da je prošle godine svaki 17. Švicarac putovao u SAD, što se može smatrati maksimumom švicarskog tržišta uz sadašnji standard. Usprkos padu broja švicarskih turista, SAD ostaju jedno od najvažnijih odredišta švicarskih turista. Zbog azijske financijske krize vjerojatno se neće ostvariti euforične prognoze o velikom porastu broja azijskih turista te će Europa i dalje ostati najveće tržište. Ipak, u američki se turizam ulažu veliki novci: po Travel Industry Association of America (TIA) američke putničke agencije za 1998. godinu za razvoj turizma na raspolaganju imaju 478 milijuna USD, što znači da je u posljednjih pet godina turistički proračun povećan za 31 posto. Najveći proračun posjeduje Illinois (35,3 milijuna USD), gdje se održava Pow Wow, zatim Havaji (27,7 milijuna USD) i Teksas (25,1 milijuna USD). Najveći porast raspoloživih sredstava ima Kalifornija (68 posto) ispred Maine i Vermonta. Detaljnije statističke podatke možete pogledati an adresi http.//tinet.ita.doc.gov. Godišnji porast broja švicarskih turista u SAD-u godina broj švicarskih turista postotna promjena u SAD-u (usporedba s prethodnom god.) 1990. 294.000 + 7 posto 1991. 305.000 + 3,74 posto 1992. 322.000 + 5,57 posto 1993. 342.000 + 6,21 posto 1994. 349.000 + 2,05 posto 1995. 397.000 + 13,75 posto 1996. 417.000 + 5,04 posto 1997. 410.000 - 1,68 posto. ***** Turistički bilten Hine Uređuje: Sanja Plješa 061603 MET jul 98