TURISTIČKI BILTEN 240

TURISTIČKI BILTEN telefon: 01/48-08-682 fax: 01/48-08-821 Zagreb, 16. srpnja 1998. Sadržaj: 1. MINISTAR MORSAN NA EUROPSKOM TURISTIČKOM FORUMU 2. MINISTAR MORSAN RAZGOVARAO S POREČKIM GRADONAČELNIKOM 3. SMANJENJE TURISTIČKOG PROMETA NA JADRANU 4.TURISTIČKI PROMET U HRVATSKOJ - NIŽI OD PLANIRANOG 5. UGOSTITELJSKI OBJEKTI I USKLAĐENJE S NOVIM PROPISIMA 6. SLABIJA PREDSEZONA U TZ NJIVICE-OMIŠALJ 7. JADRANTURIST OSTVARIO 18 POSTO VIŠE NOĆENJA 8. MANJA POSJEĆENOST ISTRE POČETKOM SRPNJA 9. OTVOREN PREUREĐENI RABAČKI HOTEL LANTERNA 10. NOVI VINODOLSKI SPREMAN ZA SEZONU 11. NA KVARNERSKOJ RIVIJERI 70.055 TURISTA 12. U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI 38.000 TURISTA 13. TURISTIČKI PROMET NA PODRUČJU TZO BAŠKA VODA 14. U SVIBNJU 397.116 TURISTA 15. U HRVATSKOJ U LIPNJU VIŠE CIJENE UGOSTITELJSKIH USLUGA 16. TURISTIČKE DIONICE NA BURZAMA 17. USKORO 32. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA 18. U KORČULI FESTIVAL VITEŠKIH IGARA 19. "TROGIR I POREČ - GRADOVI SVJETSKE BAŠTINE" U DUBROVNIKU 20. ISTRA 1998. DOMAĆIN "BUS FESTIVALA" 21. HRVATSKA I POLJSKA - ZA POVEZIVANJE BALTIKA I JADRANA 22. OTVOREN HELIDROM NA OTOKU DRVENIKU VELOM 23. PROMOTIVNA VOŽNJA BRODA "SILBE" 24. OSNOVANA ZAJEDNICA LUČKIH UPRAVA 25. UMRO UTEMELJITELJ "FAST FOOD" NAČINA ŽIVOTA - MCDONALD 26. ULOGA TURIZMA U MEĐUNARODNOM NAPRETKU 27. KAMPANJA ZA POPRAVAK AZIJSKOG IMIDŽA 28. NOVI SJAJ SHERATONA U PEKINGU 29. UNATOČ KRIZI HOTELSKI BOOM 30. NEW YORK SLAVI 100. ROĐENDAN 31. THE BREAKERS: UREĐUJE SE JOŠ JEDAN VRHUNSKI HOTEL 32. POLARIZACIJA SKUPIH I JEFTINIH PROGRAMA 33. SCENIC BYWAYS NAJAVLJUJEMO: TEA SWITZERLAND - LETENJE BEZ KARATA MINISTAR MORSAN NA EUROPSKOM TURISTIČKOM FORUMU Ministar turizma Republike Hrvatske Sergej Morsan kao poseban gost u austrijskom turističkom središtu Mayrhofenu pokraj Innsbrucka sudjelovao je na Europskom turističkom forumu. Na tom skupu ministri turizma Europske unije raspravljali su o budućnosti turizma, o strategijama razvoja, menadžmentu i o tome kako turizam ujedinjene i razvijene Europe može zadržati primat u svijetu. Na forum su bili pozvani ministri zemalja kandidata za ulaz u Europsku uniju, a kao poseban gost, osim švicarskog ministra, tu je i hrvatski ministar turizma Sergej Morsan, koji je proteklog tjedna imao više razgovora sa svjetskim turističkim djelatnicima. MINISTAR MORSAN RAZGOVARAO S POREČKIM GRADONAČELNIKOM Preliminarne analize slabijeg početka glavne turističke sezone pokazuju kako je bilo poduzetničkih promašaja, neopravdanog povećanja cijena te neuklapanja u kvalitetu turističke ponude konkurentskih zemalja, istaknuo je ministar turizma Sergej Morsan tijekom razgovora s porečkim gradonačelnikom Radoljubom Kosićem u povodu održavanja, za javnost zatvorene, sjednice Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice. Ministar Morsan tom je prigodom kazao da, "iako je u prvih šest mjeseci zabilježen blag porast gostiju, punjenje turističkih objekata suprotno je očekivanjima". Po njegovim riječima razlozi za to su splet okolnosti, recesija u mnogim zemljama te Svjetsko nogometno prvenstvo. No, uspjeh hrvatske reprezentacije na njemu, dodao je, pomoći će promičbi Hrvatske kao turističke zemlje. Govoreći o turističkim planovima ministar Morsan je izdvojio daljnju borbu za svakog gosta s područja Sredozemlja, očekujući od turističkih djelatnika ogromna odricanja i podizanje kvalitete turističke ponude pri čemu je, kako je kazao, važan svaki smješak. Ujedno je čestitao porečkom gradonačelniku na uvrštenju Eufrazijeve bazilike na popis UNESCO-e svjetske spomeničke baštine te posljednjim turističkim priznanjima i nagradama što je dokaz da je Poreč na samom vrhu hrvatskog turizma po organiziranosti i kvaliteti turističke ponude. Tijekom razgovora gradonačelnik Rodoljub Kosić najavio je za 8. i 9. rujna proslavu uvrštenja Eufrazijeve bazilike u popis UNESCO-ve svjetske spomeničke baštine. SMANJENJE TURISTIČKOG PROMETA NA JADRANU Sudeći prema podacima o trenutačnom stanju bukinga u turističkim mjestima županijskih turističkih zajednica na području hrvatskog Jadrana, primjetan je pad fizičkog prometa na području Turističkih zajednica Istarske i Splitsko-dalmatinske županije u odnosu na lani. Turistički djelatnici smatraju da su razlozi, među ostalim, u previsokim cijenama izvanpansionskih usluga i slaboj kupovnoj moći domaćih građana, dok su kosovska kriza i netom završeno Svjetsko nogometno prvenstvo samo izlika. Prvoga tjedna srpnja u turističkim mjestima na području TZ Istarske županije bilježi se pad ukupnog broja turista od 22,25 posto u odnosu na isto lanjsko doba. Razlozi tome, prema riječima direktora TZ te županije Veljka Ostojića, leže u pogrešnoj hrvatskoj tržišnoj politici, dok su kosovska kriza i Svjetsko nogometno prvenstvo kao i gospodarska kriza u Češkoj, prema njegovom mišljenju, samo opravdanje za trenutačno stanje u hrvatskom turizmu. Hrvatski turistički proizvod još uvijek nije dovoljno kvalitetan za zapadnoeuropsko tržište, prema kojemu je usmjerena hrvatska turistička ponuda, a istodobno je zanemarena promocija hrvatskog turizma na istočnoeuropskom tržištu, s kojega je proteklih godina dolazilo najviše turista. "U odnosu na prošlu godinu u prvih šest ovogodišnjih mjeseci u Istri je zabilježen pad dolazaka čeških turista od 14,81 posto. To je posljedica hrvatske nezainteresiranosti za dolazak tih turista. Osim toga, u posljednje je vrijeme u medijima odjeknula vijest o vraćanju Čeha s hrvatskih granica, zbog toga što su donosili hranu u našu zemlju", istaknuo je Ostojić. Pad fizičkog prometa u Istarskoj županiji trajat će do 20. srpnja, dok se tek od 25. srpnja očekuje povećanje broja dolazaka inozemnih turista. Bez obzira na sve otežane okolnosti, Ostojić drži da će se na području Istarske županije ove godine ostvariti porast fizičkog prometa u visini od pet do sedam posto. Ipak, nerealno je ove godine očekivati porast fizičkog prometa od 15 do 20 posto u odnosu na prošlu godinu. U turističkim mjestima na području TZ Splitsko-dalmatinske županije trenutačno se odmara 31.825 turista, 11 posto manje nego u isto lanjsko doba. Od toga je 27.218 stranaca ili osam posto manje te 4607 domaćih turista, 24 posto manje nego lani. No, kako navode djelatnici u toj Turističkoj zajednici, neka mjesta bilježe povećanje broja turista, primjerice Baška Voda, Trogir, Kaštela, Supetar, Postira, Split, Komiža, grad Hvar i Stari Grad na Hvaru, dok Jelsa bilježi stalni pad od 44 posto. Također je u padu i broj turista u Omišu, Brelima, Makarskoj, Tučepima, Podgori, Bolu i drugima. Iako je u ostalim županijskim turističkim zajednicama zabilježeno povećanje fizičkog prometa u odnosu na 1997. godinu, ti rezultati nisu ni blizu prijeratnima. U turističkim mjestima na području Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije u prvih šest mjeseci ove godine boravilo 130.000 gostiju, što je 36 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. U odnosu na prošlu godinu smanjio se broj čeških i domaćih gostiju, dok je u porastu broj britanskih, njemačkih i francuskih te slovenskih i gostiju iz Bosne i Hercegovine. Trenutačno se na području te županije odmara 12.000 turista, od čega ih je u Dubrovniku tri tisuće. Do kraja ovogodišnje sezone u toj županiji očekuju povećanje broja turista i noćenja u odnosu na lani, a posebice u kolovozu. Direktor TZ Županije dubrovačko-neretvanske Vladimir Bakić drži da će i u razdoblju posezone ta županija bilježiti bolji fizički promet. On je istaknuo kako je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci, dubrovačka Zračna luka primila 50.000 putnika u dolasku, što je 53 posto više nego u istom razdoblju 1997. godine. Na području Turističke zajednice Zadarske županije u prvih pet ovogodišnjih mjeseci ostvareno je četiri posto više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine. Samo je u lipnju zabilježeno povećanje 15 do 20 posto. Ovoga se tjedna na tom području odmara 21.000 gostiju, što je otprilike istovjetno lanjskim turističkim rezulatima. Prema riječima direktora TZ te županije Ive Dunatova, idućeg se tjedna očekuje blagi porast broja turista. Trenutačno se više gostiju nalazi u kampovima nego u hotelima. Najviše je gostiju iz Njemačke, Austrije i Slovenije, dok se u razdoblju ferragoste očekuje i veliki dolazak Talijana. Na području TZ Zadarske županije trenutačno se nalazi manje Čeha nego lani, a Dunatov smatra da je razlog u povećanju cijena izvanpansionskih usluga. I na području TZ Šibensko-kninske županije primjetan je porast bukinga za 30 posto u odnosu na lani. U lipnju je zabilježen pad broja gostiju, ali s prvim danima srpnja to se stanje popravlja. U prvih šest ovogodišnjih mjeseci zabilježeno je 16 posto više noćenja nego lani. Manje je domaćih gostiju, dok se osjeća povećanje dolaska turista sa češkog, slovačkog i slovenskog tržišta. U toj turističkoj zajednici drže da je razlog pada fizičkog prometa u lipnju u nekim turističkim destinacijama bio zbog previsokih cijena, uvođenja poreza na dodanu vrijednost (PDV) te zbog negativnih napisa o Hrvatskoj u inozemnim medijima. Da se sa hrvatskim turizmom događa nešto specifično, ukazuje i prodaja turističkih aranžmana u hrvatskim putničkim agencijama. Kako je istaknula predsjednica Uprave zagrebačke putničke agencije Generalturist Maja Erceg, u toj je agenciji trenutačno 20 posto slabija prodaja aranžmana za jadranske turističke destinacije u odnosu na prošlu godinu. Kao razloge navodi previsoke cijene izvanpansionske ponude, utjecaj PDV-a te pad kupovne moći domaćeg stanovništva. Uz to, razlozi leže i u nedostatku subvencija za inozemne turoperatore u "špici" turističke sezone te prekasnoj promociji hrvatske turističke ponude na inozemnim turističkim sajmovima. "Iako po cijenama osnovnih turističkih usluga nismo skuplji od ostalih konkurentskih zemalja, domaći su hotelijeri i ugostitelji precijenili svoje usluge. Mi još uvijek ne možemo shvatiti da smo preskupi, a nismo kvalitetni. Primjera radi, za cijenu polupansiona u visini 40 njemačkih maraka u hotelu s tri zvijezdice u Hrvatskoj, dobiva se puno niža razina usluga nego u sličnom hotelu primjerice u Španjolskoj", istaknula je Maja Erceg. Iako je lipanj izgubljen za Generalturist, ona navodi, kako će se u sljedećih nekoliko tjedana situacija na Jadranu popraviti i da će turisti ipak doći, međutim, rezultati neće opravdati očekivanja. U Generalturistu još uvijek ima slobodnih mjesta za srpanj za bilo koju jadransku turističku destinaciju koju nude. Hrvatski bi se turistički djelatnici itekako trebali zabrinuti nad padom bukinga u jadranskim turističkim destinacijama. Kritičan je već pad turističkog prometa za pet posto, dok je smanjenje od 20 posto, koje bilježi Generalturist, alarmantno. Zbog toga bi se već sada trebala napraviti pravilna strategija promocije hrvatskog turističkog proizvoda za iduću godinu. TURISTIČKI PROMET U HRVATSKOJ - NIŽI OD PLANIRANOG Porast turističkog prometa u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci bio je niži od planiranog, no posljednjih dana broj gostiju znatno je porastao, a predbilježbe najavljuju dobru posezonu, zaključeno je na sjednici Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice. Polugodišnji rezultati u turističkom prometu povećani su za pet posto u odnosu na prošlu godinu. Nešto veći porast zabilježile su južne hrvatske županije, rečeno je na sjednici. Početkom srpnja opao je broj dolaska turista u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Članovi Vijeća, na čelu s ministrom turizma Sergejom Morsanom, ocijenili su da je do pada prometa došlo zbog nedovoljnog poduzetništva i propusta turističkih zajednica, visokih cijena, komunalnih i lokalnih problema, te makroekonomske politike. Kao objektivni razlozi navedene su promjene na emitivnim tržištima i naslijeđe. UGOSTITELJSKI OBJEKTI I USKLAĐENJE S NOVIM PROPISIMA Ugostitelji koji obavljaju djelatnost u ugostiteljskim objektima koji se ne kategoriziraju (objekti za prehranu) dužni su minimalne uvjete u tim objektima uskladiti sa Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti do 16. kolovoza ove godine. Ugostitelji koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost koji se kategoriziraju (objekti za smještaj) dužni su u istom roku za te objekte podnijeti zahtjev za utvrđivanje minimalnih uvjeta za kategoriju, a uskladiti ih do 1. svibnja 1999, objavio je zagrebački Gradski ured za gospodarstvo. U Uredu za gospodarstvo pojašnjavaju da će to značiti kvalitetnije usluge u tim objektima te da se to prvenstveno odnosi na sanitarne čvorove u ugostiteljskim objektima, zatim na bistroe koji će morati početi pružati usluge prehrane ili se prekategorizirati u caffe- barove, a određeni broj ugostiteljskih objekata morat će poboljšati izgled unutrašnjosti lokala. Koliko će se objekata morati uskladiti do 16. kolovoza ove godine, u Uredu za gospodarstvo nisu rekli. Odredba o uskađivanju ne odnosi se na one ugostitelje koji u svojim objektima na dan 16. kolovoza 1998. imaju smještene prognanike i izbjeglice. Zahtjevi se podnose u Ministarstvu turizma, Gradskom uredu za gospodarstvo i u područnim uredima za upravno-pravne poslove. Ne podnesu li ugostitelji zahtjeve, Ured će donijeti rješenje o zabrani obavljanja ugostiteljske djelatnosti u tim objektima. SLABIJA PREDSEZONA U TZ NJIVICE-OMIŠALJ Predsezona je na području Turističke zajednice općine Njivice- Omišalj bila dosta slaba, no to se i očekivalo, kazao je njezin direktor Stipe Lauš. Podbačaj u predsezoni planira se nadoknaditi u glavnoj sezoni, a ove godine se očekuje povećanje fizičkog prometa za deset posto. Turistička zajednica općine Njivice-Omišalj za ovogodišnju glavnu sezonu pripremila je zanimljive sadržaje. Po četvrti put ondje će biti likovna kolonija, a cijelo ljeto obilovat će raznovrsnim kulturnim, zabavnim i sportskim događajima. Na području Omišlja otvorena je špilja Biserujka, pogodna za izletnički turizam, a u posljednjih 11 mjeseci posjetilo ju je 15 tisuća gostiju. Kako je istaknuo Lauš, izletnički dio turizma vrlo je važan, jer je aktualan ne samo tijekom glavne sezone, nego i u predsezoni i podsezoni. Zahvaljujući dobroj suradnji s Jadranskim naftovodom i njihovoj dozvoli, probijena je cesta do starokršćanske bazilike iz 6. stoljeća u Mirinama. To će pridonijeti da taj veoma vrijedan povijesni lokalitet postane turistički mamac. Riječ je o najvećoj takvoj građevini na Sredozemlju. U TZ Njivice Omišalj lani je boravilo 67.339 gostiju, 30,7 posto više nego godine ranije. Ostvarili su 487.971 noćenje ili 34 posto više. Prevladavali su strani turisti, bilo ih je 54.265 - 45,7 posto više. U ovogodišnjem lipnju bilo je ponajviše Nijemaca, Talijana i Čeha. Njivice bilježe otprilike 70 posto turističkog prometa, te 30 posto Omišalj. U Njivicama su dva hotela, Jadran i Beli Kamik, koji broje 1260 kreveta. Njihova kategorizacija je dovršena, a oba će dobiti tri zvjezdice. Tijekom prošle zime dovršene su rekonstrukcije cestovnih ulaza u Njivice i Omišalj, te predstoji jedino njihovo ozelenjavanje. Radovi na rekonstrukciji cjevovoda DINA-Boki su pred dovršetkom, a otplata investicije trajati će pet godina. Za održavanje komunalnog standarda tijekom 1997. utrošeno je 2,07 milijuna kuna, a za ulaganja u objekte komunalne infrastrukture 2,02 milijuna kuna. U ovoj su godini planirana nova ulaganja od 3,05 milijuna kuna, dok bi održavanje komunalnog sustava ostalo na istoj razini kao i lani. JADRANTURIST OSTVARIO 18 POSTO VIŠE NOĆENJA Hotelsko-turistička tvrtka Jadranturist iz Rovinja u prvih je šest mjeseci ove godine zabilježila 325,5 tisuća noćenja, što je 18 posto više prema istom razdoblju prošle godine. Najbolja popunjenost smještajnih objekata bila je u lipnju, kada je ostvareno 185 tisuća noćenja ili 43 posto više nego lani, kazao je predsjednik uprave te tvrtke Ivan Šorić. Najveći porast broja noćenja ostvaren je u turističkim naseljima (31 posto), a sa skromnijim ih postocima slijede kampovi i hoteli. U strukturi gostiju i dalje su najbrojniji njemački turisti, potom domaći, te iz Austrije i Italije. Takvi rezultati potvrđuju, kaže Ivan Šorić, kako je u cijelosti ostvariv tvrtkin plan o desetopostotnom povećanju broja noćenja - do kraja godine predviđa se ostvariti gotovo 1,4 milijuna noćenja. U toj hotelskoj tvrtki već se uvelike pripremaju za iduću turističku sezonu. U suradnji sa Sol Meliom, tvrtkom koja je odskora preuzela upravljanje Jadranturistom, priprema se plan prodaje za sljedeću godinu, a prema Šorićevim riječima, dogovoreno je da središnji ured za Jadranturist i umaški Istraturist, upravljanje, kojeg je također preuzela španjolska tvrtka, bude u Mallorci, gdje će se obavljati obrada velikih svjetskih turoperatora. Među novinama u marketinškom nastupu Jadranturista na međunarodnom tržištu su i nove oznake za nekolicinu najboljih hotela. Tako će novouređeni hotel Eden, u čije je uređenje uloženo 43 milijuna kuna, kao jedini istarski hotel sa četiri zvjezdice, dobiti oznaku "Sol Melia Eden", hotel Park bit će "Sol Park", Istra na Crvenom otoku "Sol Club Istra", a hotel Adriatic bit će ubuduće "Sol inn Adriatic". MANJA POSJEĆENOST ISTRE POČETKOM SRPNJA U najvećim hotelskim poduzećima u Istri zadovoljni su polugodišnjim rezultatima turističkog prometa, no ističu da je posjećenost početkom srpnja pala, ponajviše radi Svjetskog nogometnog prvenstva i krize na Kosovu. U porečkoj Rivijeri u prvih je šest ovogodišnjih mjeseci ostvareno 14 posto više noćenja prema istom razdoblju prošle godine, u Plavoj laguni iz Poreča 12 posto više, a u vrsarskoj Aniti rezultati prvog polugodišta lani premašeni su 13 posto. Prema podacima Turističke zajednice Istarske županije, u toj je regiji u prvih šest mjeseci ostvareno 2,8 milijuna noćenja, od čega gotovo 2,5 milijuna otpada na inozemne turiste, što je 16 posto više nego lani. Domaći turisti ostvarili su 280 tisuća noćenja što je približno četiri posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Istarski turistički djelatnici očekuju kako će, nakon slabijeg početka srpnja, u drugoj polovini mjeseca biti više turista, tj. tijekom glavne turističke sezone očekuje se puna popunjenost smještajnih kapaciteta. I dok istarski turizam, unatoč neočekivanim "rupama", čak i premašuje najavljivano 10-postotno povećanje broja noćenja, na Kvarneru u ovoj sezoni, barem zasada, nisu ni blizu očekivanom 15- postotnom povećanju turističkog prometa u ovoj godini. U prvih šest mjeseci ove godine ostvareno je 1,7 milijuna turističkih noćenja, što je tek dva posto više nego u istom razdoblju prošle godine. To je ponajviše posljedica 7-postotnog smanjenja broja noćenja domaćih turista, na 379 tisuća noćenja, dok su stranci ostvarili 1,3 milijuna noćenja ili devet posto više nego lani. OTVOREN PREUREĐENI RABAČKI HOTEL LANTERNA U hotelsko-turističkoj tvrtki Rabac d.d. ovih je dana službeno otvoren preuređeni hotel Lanterna. U obnovu tog hotela, izgrađenog još 1967. godine, HTP Rabac uložio je približno osam milijuna njemačkih maraka, objavila je ta tvrtka. Svih 111 soba i 27 apartmana s ukupno 400 ležajeva opremljeni su televizorom, telefonom, sefom i minibarom, uređeni su hotelski restoran i kuhinja, višenamjenska dvorana s 1300 mjesta, sala za dječju animaciju te mala konferencijska dvorana. U sve je hotelske prostore uveden suvremeni sustav grijanja i hlađenja te vatrodojavni sustav. Prema riječima predsjednika Uprave te tvrtke Pia Mirkovića, tim je radovima završena prva etapa uređenja Lanterne, dok će u drugoj biti uređeni hotelski okoliš i parking. Hotel Lanterna na taj će način priskrbiti sve uvjete za dobivanje četiri zvjezdice. Između preostalih deset rabačkih hotela, u kojima je ukupno 4,5 tisuće ležajeva i tri aparat-hotela s 1200 postelja, tek tri udovoljavaju kategoriji tri zvjezdice. U toj tvrtki ove godine očekuju ostvariti pet do deset posto više noćenja nego lani, kada ih je ostvareno 677 tisuća. Najvažniji gosti su im Česi, na koje otpada približno trećina svih ostvarenih noćenja, a slijede Nijemci, Austrijanci i Slovenci. NOVI VINODOLSKI SPREMAN ZA SEZONU Novi Vinodolski ove bi godine trebalo posjetiti između 10 i 15 posto više turista nego lani, a takvim procjenama pogoduje i dobar buking, posebice za kolovoz. Lani je ostvareno 300 tisuća noćenja, a u strukturi gostiju bilo je 75 posto stranaca, ponajviše Čeha, Nijemaca, Talijana i Austrijanaca, rekao je direktor Turističke zajednice Novi Vindolski Vladimir Butković. No, ove se godine očekuje dosta drugačija struktura gostiju; naime, doći će manje čeških turista nego lani. Pripreme za ovogodišnju glavnu turističku sezonu bile su vrlo opsežne, a tome je pripomogla i dobra suradnja s gradskim poglavarstvom. Tako je Novi Vinodolski turiste dočekao s uređenim plažama, šetnicama i zelenim površinama. Za "špicu" sezone pripremljeni su bogati kulturni, zabavni i sportski sadržaji. Novi Vinodolski je član udruge hrvatskih karnevalskih gradova, a u kolovozu će se održati po peti put poznati ljetni karneval, u kojem će sudjelovati 20 tisuća posjetitelja. U sklopu te manifestacije održat će se i dječji karneval, a očekuje se otprilike 3000 maškara iz zemlje i inozemstva. Rivijera Novi Vinodolski ove godine slavi 120 godina turističke djelatnosti, 95 godina od osnutka Društva za uređenje i poljepšanje okolice i 45 godina od osnutka Turističkog društva Novi Vinodolski. Središnja svečanost obilježavanja 120 godina turističke djelatnosti, po kojoj je Novi Vinodolski drugi po redu iza Opatije, održat će se u rujnu. U hotelu Lišanj održat će se i izbor "Miss Hrvatske za Miss svijeta". Novljanska rivijera, sa 22 kilometra uređenih plaža, može ugostiti 12 tisuća gostiju u hotelima, turističkim naseljima, auto- kampovima i privatnom smještaju. Hotel Lišanj broji 160 dvokrevetnih soba i šest apartmana. Poslovodstvo hotela podnijelo je zahtjev za novu kategorizaciju u kojoj taj hotel konkurira za tri zvjezdice. Prema Butkovićevim riječima, mnogi smatraju da jadranska magistrala, koja prolazi kroz sami grad ne pogoduje turističkoj atraktivnosti, no Novljani tako ne misle. Oni smatraju, da upravo jadranska turistička cesta kao i željeznička postaja Rijeka, te zračna luka Krk-Rijeka, imaju golem značaj za grad, jer ga povezuju s Europom i Sredozemljem. NA KVARNERSKOJ RIVIJERI 70.055 TURISTA Na Kvarnerskoj rivijeri boravilo je prošli vikend, po podatcima Turističke zajednice Primorsko-goranske županije, 70.055 turista - šest posto manje nego u istome razdoblju prošle godine. Od toga je 58.765 ili 84 posto bilo inozemnih i 11.290 domaćih turista. Najviše gostiju odmaralo se na otoku Krku (21.978), cresko- lošinjskom otočju (18.918), otoku Rabu (12.383), Crikveničko- vinodolskoj rivijeri (11.035), Opatijskoj rivijeri (4686) i na širemu riječkom području (1055 turista). Od ukupna broja gostiju 34 posto smješteno je u kampovima, 29 posto u privatnome smještaju, 25 posto u hotelima, devet posto u odmaralištima, a preostali gosti u drugim oblicima turističkoga smještaja. U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI 38.000 TURISTA Po objavljenim podatcima Turističke zajednice Splitsko- dalmatinske županije najviše turista boravi u Baškoj Vodi, 4300, što je 22 posto više nego lani. No u većini od 31 grada i općine u kojima se službeno upisuje broj gostiju u toj županiji turista je manje nego lani. U Županiji trenutačno ljetuje 38.000 gostiju, od kojih 31.500 stranih, a ostalo su domaći. To je četiri posto manje nego u isto vrijeme prošle godine, no stranaca je dva posto više nego lani, a domaćih je čak 27 posto manje. Uglavnom su dobro posjećena mjesta na Makarskoj rivijeri. U Makarskoj ima 3500 turista (pet posto više nego lani), u Tučepima oko 2000 (šest posto više) i u Podgori 3600 (tri posto više). No u gradačkoj je općini s oko 3100 gostiju posjet slabiji 10 posto. U otočnim mjestima broj se gostiju povećao (13 posto) u Supetru na Braču (2350) i Starome Gradu (1700), što je 18 posto više nego lani. U većini ostalih je mjesta gostiju manje nego u prošlogodišnjemu srpnju, pa primjerice u bolskoj općini s oko 2400 gostiju to smanjenje doseže čak 27 posto. TURISTIČKI PROMET NA PODRUČJU TZO BAŠKA VODA U prvih šest ovogodišnjih mjeseci na području Turističke zajednice Baška Voda ostvareno je 91.393 noćenja, 83 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Pritom su stranci ostvarili 63.154 noćenja ili 12 posto više, objavljeno je iz TZO Baška Voda. U lipnju je zabilježeno 55.793 noćenja, 74 posto više nego u istom mjesecu 1996. godine.Stranci su ostvarili 45.505 noćenja, 89 posto više. U SVIBNJU 397.116 TURISTA U Hrvatskoj je u svibnju boravilo 397.116 turista, dva posto manje nego u istom lanjskom mjesecu. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, stranaca je bilo 274.272, isto kao i lani. U promatranom je mjesecu zabilježeno 1,36 milijuna noćenja, 11 posto manje. Inozemni su turisti ostvarili 1,04 milijuna noćenja tj. 12 posto manje. U ukupnoj strukturi noćenja, stranci su ostvarili 76,8 posto. U istom lanjskom mjesecu oni su zabilježili 77,7 posto noćenja. U Hrvatskoj je u svibnju ove godine boravilo najviše Nijemaca - 73.971, dva posto više nego lani. Slijede Austrijanci, njih 58.930 ili 14 posto manje te Talijani - 47.557 ili 15 posto više. Najviše su noćenja ostvarili Nijemci - 366.953 ili 24 posto manje nego u svibnju 1997, Austrijanci 227.620 noćenja, 18 posto manje, a Talijani 108.110 ili 19 posto više. U HRVATSKOJ U LIPNJU VIŠE CIJENE UGOSTITELJSKIH USLUGA U Hrvatskoj su u lipnju cijene ugostiteljskih usluga porasle 0,6 posto u odnosu na svibanj. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, pritom su najviše povećane cijene noćenja, i to 1,1 posto. U lipnju je hrana poskupjela 0,3 posto, dok su cijene alkoholnih i bezalkoholnih pića ostale na svibanjskoj razini. U odnosu na lanjski lipanj, u ovogodišnjem su lipnju cijene ugostiteljskih usluga porasle 3,6 posto, hrane 4,9 posto, bazalkoholnih pića 4,5 posto, alkoholnih pića 4,2 posto, te noćenja 2,5 posto. U prvom polugodištu ove godine cijene ugostiteljskih usluga porasle su tri posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Hrana je bila skuplja 5,1 posto, alkoholna pića 3,5 posto, bezalkoholna 3,1 posto, i noćenja 1,9 posto. TURISTIČKE DIONICE NA BURZAMA Tjedni promet na Varaždinskom tržištu vrijednosnica. br. dionica cijena/kn %promjena promet/kn cijene 1. Plava laguna 610 0,83 6.100 2. Istraturist 53 3,92 5.406 3. Sunčani Hvar 20 0,00 5.000 8. Riviera holding 51 -27,14 2.550 Tjedni promet na Zagrebačkoj burzi: br. dionica cijena/kn %promjena promet/kn cijene 1. Plava laguna 605 0,83 69.270 2. Istraturist 58 16,00 58.558 3. Jadran Turist 63 5,00 36.318 4. Riviera holding 50 -1,96 18.561 5. Sunčani Hvar 16 0,00 14.400 USKORO 32. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA "Obnavljamo baštinu", naziv je ovogodišnje 32. Međunarodne smotra folklora koja će se od 22. do 26. srpnja održati u Zagrebu. Smotra će okupiti i predstaviti folklornu tradiciju i društva iz Hrvatske, BiH te još osam zemalja, doznaje se od Ive Stipetić iz Press centra Međunarodne smotre folklora. Ovogodišnja smotra imat će naglasak na obnovi folklornih društava u hrvatskim selima stradalim tijekom Domovinskog rata i to u: Pridvorju, Vrlici, Kijevu, Polači, Lovincu, Slunju, Glini, Đeletovcima, Korođu i Duboševici. U sklopu programa održat će se i koncert etnoglazbe "Etno Ambient Live", misa s pučkim crkvenim pjevanjem povratnika iz Lišana Ostrovičkih, plesne radionice, izložbe "Spli’ska grandeca" i "Kuda su otišli ribari". Kao posebnost ovogodišnje smotre je tečaj domaćeg i stranog folklora za polaznike iz zemlje i inozemstva. U KORČULI FESTIVAL VITEŠKIH IGARA U Korčuli je proteklog tjedna počeo Festival viteških igara, koja se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma Republike Hrvatske. Nastupile su Viteške udruge "Kumpanija" iz Blata, VU "Kumpanjija" iz Čare, VU "Kumpanjija" iz Smokvice, VU "Kumpanjija" iz Pupnata, Hrvatskog glazbenog društva "Sveta Cecilija" iz Korčule, KUD "Moreška" iz Korčule, i Kulturno-prosvjetno društvo "Bratska sloga" iz Žrnovo - Postrana. Uz tih sedam viteških udruga na prvoj večeri festivala nastupila je i Udruga Rapskih samostreličara iz otoka Raba, te Volkstanzgruppe Frommern Germany iz Njemačke. Festival viteških igara završava 27. kolovoza ove godine, pa će se slični nastupi održavati u svim mjestima otoka Korčule. "TROGIR I POREČ - GRADOVI SVJETSKE BAŠTINE" U DUBROVNIKU Izložba "Trogir i Poreč - gradovi svjetske baštine" otvorena je proteklog tjedna u Dubrovniku u novoobnovljenoj palači na Gundulićevoj poljani. U prigodi sutrašnjeg svečanog otvorenja 49. dubrovačkog ljetnog festivala, izložbu su priredili Zavod za obnovu Dubrovnika i Dubrovački ljetni festival. Već četvrtu godinu za redom u Dubrovniku se predstavljaju gradovi s UNESCO-ova popisa svjetske baštine. Tako je 1995. prikazana tema "Dubrovnik kao jedinstven primjer razaranja svjetske baštine", zatim je slijedila izložba UNESCO-a sa svim gradovima svjetske baštine, dok je prošle godine predstavljena Budimpešta. U prosincu 1997. Odbor za svjetsku baštinu UNESCO-a uvrstio je povijesnu jezgru Trogira i episkopalni kompleks porečke Eufrazijeve bazilike na popis svjetske baštine. Do tada su na popisu svjetske baštine iz Hrvatske bili Dubrovnik, Split i Plitvička jezera. ISTRA 1998. DOMAĆIN "BUS FESTIVALA" Istra će u drugoj polovini travnja 1998. godine biti domaćin Bus festivala RDA, koji će, kako se predviđa, okupiti više od šest tisuća gostiju. Odluka o tom događaju donijeta je koncem ovogodišnjeg lipnja na turističkom sajmu autobusera RDA u Koelnu. RDA je najveća njemačka i jedna od najznačajnijih svjetskih udruga autobusera, koja ima 1200 stalnih članica i razvija poslovnu suradnju s još nekoliko tisuća autobusnih prijevoznika. U sklopu šestodnevnog programa Bus festivala pod nazivom "Proljeće, sunce i još više od toga", kojeg je osmislila Turistička zajednica Istarske županije, gostima će se ponuditi bogat kulturni i zabavni program sa zanimljivim izletima u unutrašnjost Poluotoka i duž priobalja. Prema riječima direktora TZ Istarske županije Veljka Ostojića, osim broja gostiju, koji će tijekom predsezone iduće godine posjetiti Istru, značenje te manifestacije je i u boljem povezivanju s autobusnim prijevoznicima, koji imaju sve veći udio u dovođenju inozemnih gostiju u Istru i ostale turističke regije. HRVATSKA I POLJSKA - ZA POVEZIVANJE BALTIKA I JADRANA Prometno povezivanje Hrvatske i Poljske u okviru opće prihvaćenog europskog "Petog koridora" bila je glavna tema razgovora ministra pomorstva, prometa i veza mr. Željka Lužavca i poljskog veleposlanika Jerzya Chmielewskog, akreditiranog u Hrvatskoj od prosinca 1997. U tom je kontekstu posebno istaknut zajednički interes dviju zemalja za povezivanje Baltika i Jadrana suvremenom cestovnom i željezničkom infrastrukturom, a iskazana je i želja za suradnjom u riječnoj plovidbi. Ministar Lužavec i veleposlanik Chmielewski konstatirali su također kako su dosad potpisani bilateralni sporazumi između Poljske i Hrvatske omogućili uspostavu redovnih linija u civilnom zračnom i cestovnom prometu uz vrlo povljne mogućnosti komercijalizacije. OTVOREN HELIDROM NA OTOKU DRVENIKU VELOM Na otoku Drveniku Velom svečano je otvoren helidrom izgrađen na darovanoj čestici od 1200 četvornih metara prostora. Asfaltirano je i 500 metara pristupne ceste, široke 2,5 metra, što omogućuje nesmetan prolaz sanitetskomu vozilu od ambulante do helidroma. Pozivu Ureda za zdravstvo i socijalnu skrb Splitsko- dalmatinske županije i grada Trogira da se izgradi taj helidrom odazvao se velik broj darovatelja koji su na razne načine pomogli njegovu izgradnju, prikupivši ukupno 180.000 kuna. PROMOTIVNA VOŽNJA BRODA "SILBE" Promotivnon vožnjom od Zadra do Velog Iža riječka "Jadrolinija" je u ponedjeljak u plovidbeni red na zadarskome području uvela novi brod, dvotrupac "Silbu", kojim će povezati Zadar s najudaljenijim zadarskim otocima. Dvotrupac "Silba" će svaki dan ploviti do otoka Silbe, Oliba i Premude, a jednom na tjedan i do Lošinja. Brod je dug 36 i širok devet metara, plovi brzinom do 36 čvorova i može prihvatiti 310 putnika. Dvotrupac "Silba" stoji dva milijuna dolara i njegova je kupnja dio programa hrvatske Vlade. Do 2000. bit će tako kupljena 22 broda u vrijednosti od otprilike 108 milijuna dolara, koji će bitno pobošljati povezanost otoka s kopnom. OSNOVANA ZAJEDNICA LUČKIH UPRAVA U Splitu je u utorak utemeljena Zajednica lučkih uprava hrvatskih jadranskih luka od državnog interesa. Zajednicu lučkih uprava utemeljile su lučke uprave Rijeke, Zadra, Splita, Ploča i Dubrovnika. Sjedište Zajednice je u Splitu, a za predsjednika Upravnog vijeća Zajednice lučke uprave izabran je Goran Hlača iz Rijeke te za dopredsjednika Branko Grgić iz Splita. Hlača je na konferenciji za novinare kazao kako je cilj ove zajednice, koja je utemeljena uz suglasnost hrvatske Vlade, da uz ostalo poveća efikasnost hrvatskih luka, bori se za njihov probitak kroz zakonodavni okvir, vodi postupak dodjela koncesija na pomorskom dobru, usklađuje rad i poslovanje hrvatskih lučkih uprava i vodi zajedničku politiku od interesa za sve luke. Zajednica je neprofitna organizacija, a Hlača očekuje da će ona u mnogome spriječiti devastaciju pomorskog dobra što se u prošlosti u velikim razmjerima događala na hrvatskoj obali. Zajednica lučkih uprava, po riječima Branka Grgića, otvorena je udruga kojoj će moći pristupiti i druge jadranske luke. UMRO UTEMELJITELJ "FAST FOOD" NAČINA ŽIVOTA - MCDONALD Richard McDonald, koji je utemeljio koncept brze prehrane iz kojeg je izrastao najveći svjetski ugostiteljski lanac "McDonald's", umro je u utorak u dobi od 89 godina. Zajedno s bratom Mauriceom, zvanom "Mac", Richard je 1940. u kalifornijskom gradu San Bernardinu otvorio pečenjarnicu u "drive- in" kinu, u kojem su hranu služili konobari. Nakon 2. svjetskog rata, braća su otvorila "drive through" restoran, ali sada sa samoposlugom, u kojem su nudila hamburgere po 15 centa, pomfrit po 10 centa i pića po 20 centa. McDonaldi su 1955. eksluzivno pravo zastupanja dala trgovcu opreme za ugostiteljstvo Rayu Krocu, koji je u gradu Des Plainesu u Illinoisu otvorio prvi lokal pod nazivom "McDonald's". Pod Krocovim vodstvom "McDonald's" je izrastao u najveću organizaciju koja se bavi hranom i koja ima više od 23 tisuće lokala u 111 zemalja širom svijeta. ULOGA TURIZMA U MEĐUNARODNOM NAPRETKU Predstavnici Grupacije Svjetske banke i Poslovnog odbora Svjetske turističke organizacije (WTO) nedavno su se sastali kako bi razmijenili ideje o važnosti turizma u međunarodnom unaprijeđenju. Predsjednik Svjetske Banke James Wolfensohn te direktor WTO-a Francesco Frangialli prezentirali su ulogu kulturne baštine i financiranja promocije turizma u svrhu unaprijeđenja turizma. Tom je prigodom Wolfensohn istaknuo da u 140 zemalja gdje banka djeluje turizam postaje jedan od najbrže rastućih ekonomskih sektora. Obje strane udružile su se kako bi zajednički istraživale materiju te su se dogovorile o razmjeni opsežnih ekonomskih informacija i statistika koje se odnose na turističku industriju. Na sastanku je bilo govora o tomu da puno zemalja žele koristiti turizam kao mehanizam za privlačenje stranih valuta i investicija, no ne znaju kako i gdje bi počele. Tu se nailazi na ulogu Grupacije Svjetske banke koja je u mogućnosti unaprijediti politiku turizma kao i regularne poslove u turističkom sektoru. Njezina dva sektora IFC i MIGA (Investment Guarantee Agency) podržavaju turizam kroz investicije, osiguranja i garancije te druge mehanizme. Inače, prema WTO-ovim prognozama, broj međunarodnih putovanja porast će sa 613 milijuna u 1997. godini na 1,6 milijardi do 2020. godine, dok će zarada od međunarodnog turizma porasti sa 443 milijardi u 1997. godini na više od dva bilijuna do 2020. godine. Osim toga, važna uloga turizma na koju se posebice mora obratiti pozornost je i kreiranje poslova. Tako je, primjerice, za svaku hotelsku sobu jedan do dva posla kreirano izravno ili neizravno, istaknuli su predstavnici WTO-a. KAMPANJA ZA POPRAVAK AZIJSKOG IMIDŽA U okviru Pacific Asia Travel Association (PATA) tržišta putovanja u Singapuru je objavljeno da Holiday Hospitality, u svrhu popravljanja imidža Azije kao turističkog odredišta, započinje marketinšku kampanju pod nazivom "Impressions of Asia" kako bi potakli veći broj turista da posjete ovu regiju. Proteklih mjeseci u novinama i elektronskim medijima osvanuli su brojni članci s negativnim vijestima da je ugled azijske regije kao turističkog odredišta toliko srozao da je jedna takva kampanja postala nuždna, izjavio je potpredsjednik marketinga, prodaje i rezervacija Holiday Hospitalitya Roy Tan Hardy. Na žalost, utjecaj tih vijesti bio je toliko jak da su turisti skoro zaboravili vrlo dobar omjer cijena i usluga u ponudi te regije. Na 52 stranice informacijskog vodiča i na 10-minutnom video filmu prikazane su prednosti i atraktivnosti 15 zemalja ove regije. PATA u potpunosti podržava te aktivnosti i na raspolaganje je stavila i svoju mrežu. Promičbeni materijal prvo je namijenjen agentima u SAD-u, a nakon toga će se kampanja proširiti na Europu. Cijela akcija rezultat je zajedničkog rada Holiday Hospitalitya i Emphasis (jednog od Time-Warnerovih društva), koji traže nove partnere koji bi prije svega mogli potpomoći prodaju. Veliki interes za partnerstvom pokazala je tvrtka koja se bavi izdavanjem kreditnih kartica Visa, koja je u SAD-u izdala više od 300 milijuna kartica, a u Europi Visa karticu ima 113 milijuna ljudi. NOVI SJAJ SHERATONA U PEKINGU Nedavno je završena prva etapa opsežnog programa renoviranja Great Wall Sheraton hotela u Pekingu. 200 u potpunosti novo opremljenih hotelskih soba s najmodernijim komforom i vlastitom Internet- stanicom trebalo bi gostima omogućiti što ugodniji boravak. U tijeku je druga etapa obnove i u rujnu će biti otvoren novi restoran pod imenom Asian Bar & Grill, koji bi trebao postati jedna od vrhunskih adresa u Pekingu. UNATOČ KRIZI HOTELSKI BOOM Sheraton i Westin će u iduće dvije godine otvoriti 33 nova hotela. Starwood Hotels & Resorts danas raspolaže sa 650 hotela u 70 zemalja, a svoje hotele na tržištu nude pod različitim imenima. Najluksuzniji hoteli nalaze se pod imenom St. Regis, Sheraton i Westin (pripojeni 1996. i 1997. godine respektivno) koji su ostali pod svojim dosadašnjim imenima; hoteli srednje kategorije prodaju se pod imenom Four Points, a novost u ponudi su posebno za poslovne ljude opremljeni hoteli The W-Hotels. Pored tih novih hotela, Starwood ima velike planove širenja azijskim tržištem. U proteklih 20 mjeseci otvoreno je u Aziji 10 Westin hotela čime se njihov broj popeo na 24 u 13 zemalja. Još ove godine otvorit će se Westin hoteli u Hainanu (Kina), Taipehu, Sydneyu, Melbourneu, Ho Chi Minhu, Kuala Lumpuru i Jakarti, a do 2000. godine u Aziji bit će 33 Westin hotela. U tijeku je i akcijska ponuda - do 15. rujna moguće je u azijskim Westim hotelima dobiti sobu već od 48 USD. Ovisno o tome rezervira li gost boravak 7, 14 ili 21 dan unaprijed ostvaruje rabat od 50, 55 ili 60 posto na službeno objavljenu cijenu. Sheraton hoteli, koji sada pripadaju pod Starwood, u azijsko-pacifičkoj regiji imaju 53 hotela, od toga 39 u Aziji, a do 2000. godine planiraju otvoriti još 24 hotela. NEW YORK SLAVI 100. ROĐENDAN Svoj 100. rođendan New York slavi ograniziranjem cijelog niza posebnih priredbi, koncerata, izleta s pratnjom, predavanja i seminara. Prošle je godine zabilježen posjet 31,2 milijuna turista, a ove ih se godine očekuje još više. S porastom broja turista u New Yorku cvjeta i hotelski posao kao nikad ranije: popunjenost hotela najviša je u posljednjih 15 godina i potakla je izgradnju i renoviranje brojnih hotela. Do kraja 2000. godine New York će dobiti više od 5000 novih hotelskih soba te će ukupni broj hotelskih soba iznositi 65.000. Upravo se dovršavaju planovi za 10 novih hotelskih projekata s ukupno 2445 soba. THE BREAKERS: UREĐUJE SE JOŠ JEDAN VRHUNSKI HOTEL The Breakers u Palm Beach/Florida, jedan od vodećih resorta u SAD- u, zaključuje s novim Beach Club & Spa ulaganje od 100 milijuna USD. U srcu Palm Beacha, otprilike 65 milja sjeverno od Miamia i 40 milja južno od Ft. Lauderdalea, smješten je The Breakers, resort (ljetovalište), koji će dogradnjom 25 milijuna USD vrijednog Ocean Front kompleksa učvrstiti svoj položaj među najboljim resortima na svijetu. Projekt ulazi u završnu etapu sedmogodišnjeg programa renoviranja u koji je uloženo ukupno 100 milijuna USD. Novi Beach Club & Spa arhitektonski je prilagođen stilu glavne zgrade te je izgrađen u talijanskom stilu renesanse. Na 1800 četvornih metara nalazi se između ostalog 12 poslovnih prostora, dva jacuzzia, gimnastička dvorana, saloni ljepote i saune. Grade se i četiri nova bezena, od kojih se jedan nalazi na samoj plaži. Pored bazena bit će Beach Club restoran za 400 osoba, te terasa površine 320 kvadratnih metara. The Breakers ima 528 soba i 44 apartmana koji su proteklih godina bili podvrgnuti opsežnim programima renoviranja. Hotel potječe iz 1896. godine, kada je to bio The Palm Beach Inn koji je 1903. godine nestao u požaru. 1904. obnovljen je kao The Breakers da bi 1925. godine u potpunosti opet izgorio u požaru. U svom sadašnjem obliku otvoren je 1926. godine. Na 56 hektara hotelskog zemljišta nalaze se dva golf terena s po 18 rupa, 14 teniskih terena, pola milje privatne plaže, brojni restorani i butici te programi za obitelji i djecu. The Residence opremljen je i za kongresni turizam te najrazličitije skupove. U prizemlju se na 3000 četvornih metara nalazi 20 različitih prostorija namijenjenih sastancima i kongresima, a u proljeće iduće godine otvorit će se novi Oceanfront Conference Center s 1400 četvornih metara. The Breakers je član Leading Hotels of the World (LHW), a pripada privatnoj tvrtki Flager System Incorporates (FSI) iz Palm Beacha, koje posjeduje i West Dvelopment Corporation i Breakers Row Condominiums. POLARIZACIJA SKUPIH I JEFTINIH PROGRAMA Charles Imbacher, direktor 1986. godine osnovanog Worldspan International WSI Travel sa sjedištem u Zürichu-Glattburgu, dao je pouzdanu prognozu daljeg razvoja poslovanja u sektoru poticajnog turizma: "Općenito se može utvrditi da velik interes (potrebu) za poticajnim turizmom pokazuju nove branše kao što su banke i osiguravajuća društva". Istodobno se primjećuje sve veća polarizacija između skupe, ekskluzivne ponude s jedne strane i vrlo povoljnih aranžmana s druge. Velik interes postoji za programe koji jamče vrlo blizak kontakt s prirodom, dok sport i zabava polako gube važnost. U motivaciju vjerujemo, moto je tvrtke WSI, a "Uvjereni u uspjeh" njena je filozofija. Tvrtka ima sestre-tvrtke u Manchesteru i Londonu i s devet na puno radno vrijeme zaposlenih namještenika ostvaruje godišnji promet od 11 milijuna CHF. Tri su glavna područja djelovanja: n Pod nazivom WSI Travel obuhvaćeni su servisi, primjerice: poticajne aktivnosti - kongresi, zasjedanja, organizacija putovanja za namještenike neke tvrtke, avanturistička putovanja, ili paneuropske kampanje poticajnog turizma. n U Consulting spadaju programi motivacije i unapređenja prodaje, klubovi, programi lojaliziranja i poreznog savjetovanja. n WSI Events obuhvaća Event-tržište, razne jubileje i organizaciju posebnih priredbi. Kompanija raspolaže s velikim iskustvom u izradi kampanja s ciljem povećanja prodaje, potpuno elektroniziranom prodajnom mrežom diljem Europe, klubovima vjernih klijenata, marketingom, itd. Dalje informacije: WSI Travel AG, tel. u švicarskoj: 01/810 34 10, fax: 01/810 37 00. SCENIC BYWAYS Novi savezni američki program panoramskih dionica utemeljen je 1991. godine. Riječ je o registraciji, održavanju i promociji određenih (sporednih) pravaca koji prolaze kroz povijesne, kulturne ili prirodne posebnosti te su u potpunosti od turističkog značaja. U rujnu 1996. godine objavljeno je prvih 20 Byways-a (sporednih pruga), preciznije šest All-American Roads (AAR) i 14 National Scenic Byways (NSB). Šest američkih saveznih cesta uključenih u program su: 1. Selma to Montgomery Trail (Alabama): Na toj 69 km dugoj dionici je 1965. godine održan legendarni marš pod vodstvom dr. Martina Luthera Kinga. 2. Route One, Pacific Coast Highway (California): 166 divnih kilometara duž kalifornijske obale i valove Tihog Oceana. 3. San Juan Skyway (Colorado): ta 373 km duga dionica krivuda kroz stare Western-gradove i nacionalni par Mesa Verde. 4. Trail Ridge Road/Beaver Meadow Road (Colorado): 85 km kroz nacionalni park Rocky Mountain od Estes Parka do Grand Lake. 5. Natchez Trace Parkway (Mississippi/Tennessee/Alabama): tih 708 km koristili su još američki starosjedioci, vojnici i tragači za zlatom. 6. Blue Ridge Parkway (Sjeverna Karolina): Spektakularna 403 km kroz Blue Ridge- Black-, Great Craggy-, Great Balska i Plott-Balsam gorje. Slijedi 14 panoramskih saveznih sporednih dionica: 7. Tioga Road/Big Oak Flat Road (California): 103 km duga istok- zapad vožnja kroz nacionalni park Yosemite. 8. Grand Mesa Scenic and Historic Byway (Colorado): ta 88 km duga tura vodi na 3300 metara nadmorske visine. 9. Connecticut State Route 169 (Connecticut): 51 km kroz jedan od posljednjih nedirnutih područja na sjeverostoku SAD-a. 10. Merritt Parkway (Connecticut): 61 km dug koridor. 11. Ohio River Scenic Route (Indiana): 485 km kroz južni dio Indiane. 12. Creole Nature Trail (Louisiana): 288 km kroz jug Louisiane. 13. Edge of the Wilderness Scenic Byway (Minnesota): 75 km prirodnih ljepota. 14. EastshoreDrive (Nevada): 46 km uz jezero Tahoe. 15. Pyramid Lake Scenic Byway (Nevada) 59 km kroz indijansko područje. 16. Kancamages Scenic Byway (New Hampshire): 43 km dug "muzej". 17. Seaway Trail (New York): 736 km dug dugi put duž Velikih jezera. 18. Peter Norbeck Scenic Byway (South Dakota): 111 km kroz Black Hills. 19. Cherohala Skyway (Tennessee): 36 km u južno Appalachian gorje. 20. Highland Scenic Highway (West Virginia): 70 km u nacionalnu šumu Monongahela. Više informacija o National Scenic Byways programu možete dobiti na Internet adresi http://www.byways.org. ***** Turistički bilten Hine Uređuje: Sanja Plješa 161336 MET jul 98