27. VII. THE WASH. POST - ALBANSKA DIJASPORA FINANCIRA RAT NA KOSOVU

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON POST 27. VII. 1998. Albanska dijaspora financira Oslobodilačku vojsku Kosova "Svakim danom među stotinama tisuća albanskih emigranata, koji su napustili svoju nemirnu domovinu kako bi mirno živjeli na Zapadu, polako se šire sve radikalnija politička stajališta koja utječu i na različite načine oblikuju petomjesečni oružani sukob na Kosovu. Neki od njih vraćaju se na Kosovo i uzimaju u ruke oružje, no velika većina šalje novac Oslobodilačkoj vojsci Kosova koja se bori za neovisnost Kosova. Širenje nacionalizma među albanskom dijasporom - u kojoj se sve češće govori o osnivanju velike Albanije koja bi obuhvaćala Kosovo, Albaniju i dijelove Makedonije - predstavlja znak za uzbunu za vlade na Zapadu koje strahuju od širenja kosovskog sukoba na susjedne zemlje i od mnoštvenoga egzodusa izbjeglica", piše William Drozdlak. 'Ljudi su ogorčeni i frustrirani kad svake večeri na televiziji vide slike pokolja', rekao je Ibrahim Kelmendi koji je organizirao Demokratski savez Albanaca u Njemačkoj, koji zastupa interese gotovo 400.000 Albanaca koji žive u Njemačkoj, od čega ih je gotovo 150.000 podrijetlom s Kosova. Kelmendi, koji upravlja zakladom 'Domovina zove' koja prikuplja donacije među albanskom dijasporom, rekao je da su prilozi oružanom albanskom otporu na Kosovu porasli do gotovo milijun američkih dolara mjesečno, što potvrđuju i dužnosnici njemačke obavještajne službe koji prate ekstremiste i organizacije imigranata u Njemačkoj. 'Mnogi emigranti uštedjeli su mnogo novca i shvaćaju da ne postoji bolja svrha u koju bi ga mogli uložiti od obrane domovine', rekao je Kelmendi. Veliki priljev gotova novca od albanske dijaspore omogućio je Oslobodilačkoj vojsci Kosova da ojača svoj nekoć nejak arsenal. Zapadni diplomati tvrde da su kosovski gerilci, iako još slabiji od srbijanske policije i postrojba Vojske Jugoslavije, nedavno nabavili protutenkovsko i protuzrakoplovno oružje. Gerilci tvrde da pod svojim nadzorom imaju trećinu Kosova", piše Drozdlak. "Skupljanje novca otežava diplomatske napore Sjedinjenih Država i ostalih velikih svjetskih sila koje se zauzimaju za pronalaženje mirnog rješenja krize pregovorima i uvođenjem političke autonomije na Kosovu. Zapad, naime, ne podupire stvaranje neovisne države a ni priključenje Kosova susjednoj Albaniji. Sjedinjene Države pokušale su izvršiti pritiske na Njemačku da zaustavi slanje novca kosovskim gerilcima, ali neuspješno. 'Jasno smo naglasili da krijumčarenje oružja nije prihvatljivo, no ne možemo spriječiti ljude da dobrovoljno daju novčane priloge', rekao je u Bonnu glasnogovornik njemačkog ministarstva vanjskih poslova. Albanska dijaspora u Sjedinjenim Državama, koja broji između 300.000 i 500.000 osoba, također skuplja novac za kosovske gerilce. Bujar Bukoshi, premijer neovisne kosovske republike u egzilu, inzistira da je veći dio novca skupljenog u inozemstvu namijenjen za nabavu hrane, lijekova i medicinske opreme za kosovske Albance, ali ne poriče da taj novac pogoršava rat na Kosovu. 'Nažalost, bivšu politiku nenasilja jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević protumačio je kao znak slabosti', rekao je Bukoshi dodajući da 'Albanci sada shvaćaju da je oružani otpor posve opravdan', te da 'svi žarko podupiru gerilce'. U Švicarskoj, gdje živi 180.000 Albanaca, četiri dnevna lista objavljuju oglase u kojima se od kosovskih imigranata traže novčane donacije za borbu za neovisnost te navodi popis bankovnih računa na koje se one mogu uložiti. Veći dio tog novca izravno se rabi za kupovinu oružja za Oslobodilačku vojsku Kosova", piše Drozdlak. "'Svi bismo željeli da se postigne mirno rješenje pregovorima, no to se sada čini nemoguće', rekao je Xafer Shatri, ministar obavješćivanja kosovske vlade u egzilu. 'Svi Albanci, i oni kod kuće i oni u inozemstvu, toliko su ogorčeni srbijanskom agresijom da oružanu borbu za neovisnost smatraju jedinim rješenjem'. Švicarske vlasti objavile su da ih kosovska kriza zabrinjava zbog upletenosti dijela albanske dijaspore u krijumčarenje droge i oružja. Gotovo 90 posto trgovine heroinom u Švicarskoj - jednom od ključnih europskih raskrižja za trgovinu teškim drogama - sada nadziru albanski krijumčarski lanci, rekao je Pierre Duc, vođa odjela za borbu protiv trgovine drogom u švicarskom gradu Lausanni. 'Još nemamo konkretne dokaze, no iz iskustva znamo da se krijumčarskim putovima teških droga često prevozi i oružje', rekao je Duc. Prije nekoliko godina švicarska je policija otkrila niz velikih krijumčarskih akcija kosovskih lanaca koji su prodavali heroin i kupovali kalašnjikove i uzije, dodao je. U posjednjih nekoliko mjeseci količina droge koja se kreće preko Turske i Albanije prema zapadnoj Europi znatno je povećana, rekao je Duc i zaključio da rast trgovine oružjem na crnom tržištu neće zaostajati." 280027 MET jul 98