DER STANDARD-MILIJUN MINA-25./26. VII.

AUSTRIJA DER STANDARD 25./26. VII. 1998. Milijun mina nastavlja tragediju "Da nema razrušenih kuća i stambenih blokova, osobito u novom dijelu grada izgrađenom za vrijeme Tita i oko zračne luke, moglo bi se pomisliti da rata nikada nije bilo. Na večer tisuće ljudi šeće po starom gradu, mnogi su dućani i restauranti otvoreni, Sarajevo kipi od životne radosti. No pulsirajući gradski život i ljepota zelenih bosanskih brežuljaka i planina varaju. Već padine planine Igman na rubu grada, a osobito okolne šume i livade, dvije godine poslije četverogodišnjega rata još uvijek kriju smrtnu opasnost: mine. Robert Diethelm iz 'Mine Action Centera' UN-a u Sarajevu procjenjuje da samo u Bosni leži oko milijun mina. Time je Bosna najjače minirana zemlja u svijetu. Susjedna Hrvatska daleko je poslije Iraka, na trećem mjestu. Valentin Izko, predsjednik sarajevskog kantona i po zanimanju kirurg, kaže za 'Standard': 'To je najveća tragedija. Mina dnevno ozlijedi po jedno dijete ili odrasloga. Svakog mjeseca od posljedica eksplozije mina umre troje do četvero ljudi.' Čak je i među profesionalnim tragačima za minama u protekle dvije godine smrtno stradalo njih 14. Za sad je u akciji 1120 UN-ovih tragača za minama. Prošle godine očistili su devet četvornih kilometara. To se na prvi pogled čini malo, ali minirana se područja moraju pretraživati centimetar po centimetar. Bosna ni za sto godina neće biti očišćena od mina. Diethelm procjenjuje da je minirana površina od 8400 četvornih kilometara. Taj broj izračunat je prema 2100 kilometara dugačkoj crti sukoba u Bosni, uz pretpostavku da je sa svake strane minirano područje od dva kilometra. Nedvojbeno je da bi se moglo napraviti više, drži Diethelm. No nedostaje novca. Tako je godišnji proračun UN-a za razminiravanje Bosne iznosio 23 milijuna američkih dolara, ali su mnoge zemlje ostale dužne pa je do sada stiglo samo osam milijuna. Diethelm kaže da ni EU nije održala svoja obećanja. Osim onih 1120 razminiravatelja stiglo ih je još 576, ali nisu mogli obavljati svoj posao zbog nedostatka novca, iako je oprema bila na raspolaganju. Diethelm je skeptičan jer je i posjet lady Diane 'Mine Action Centeru' 20 dana prije njezine nesreće izazvao publicitet, ali nije donio novac. Peter Quendler, poznat kao koordinator austrijske pomoći za bivšu Jugoslaviju, s tim u vezi oštro kritizira hrvatsku vladu. 'Odlučila je šutjeti o problemu mina. Ugrožena područja nisu obilježena.' Quendler pretpostavlja da je to stoga što se Hrvatska boji negativnih posljedica za turizam na jadranskoj obali. Jer zaleđe je minirano i moguće je da rijeke odnesu plastične mine u more i da ih more naplavi na obalu. Jer voda smrtonosnim klopkama ne može naštetiti" - piše Josef Ertl. 270230 MET jul 98