GS: POTROŠNJA VODE 2000. PET PUTA VEĆA NEGO 1990.

ZAGREB, 16. srpnja (Hina) - Na planetu Zemlji će se 2000. godišnje trošiti 18.700 prostornih kilometara vode, gotovo pet puta više nego 1990. Prema podacima američkog Instituta za svjetske resurse, na povećanje potrošnje vode utječe rast stanovništva, promjena načina ishrane, ali ponajviše ekonomski rast, koji sa sobom donosi i najveće zagađivanje pitke vode.#L# Iako se povećanje potrošnje vode često povezuje s rastom stanovništva, američki institut tvrdi da je potrošnja vode u gradovima (kuće, uredi, dućani i restorani) tek desetina potrošne vode u svijetu. Potrošnja se također povećala promjenom načina ishrane. Globalno gledajući, u poljoprivredi se potroši dvije trećine vode na svijetu. Tako su, primjerice, plantaže pamuka u Uzbekistanu smanjile Aralsko jezero na plovicu. Prema procjeni stručnjaka, samo 40 posto vode zaista dođe do uzgajane biljke, dok ostatak ispari ili procuri dalje u zemlju, pa su najveće uštede moguće upravo u poljoprivredi i industriji. Najveći svjetski inovatori u ekonomičnoj potrošnji vode su Sjedinjene Američke Države, Japan i Njemačka. Tako, zahvaljujući njima, farmeri u Teksasu štede između 15 i 50 posto vode, ali i energije potrebne za navodnjavanje. U Izraelu je zahvaljujući poroznim cijevima s rupicama, kojima se dovodi voda izravno do korijena biljke, postignuta učinkovitost navodnjavanja za 95 posto. Redovitim održavanjem trošnih cijevi i spojeva vodovodnih instalacija mogu se postići uštede od čak 50 posto, tvrde stručnjaci, što je i napravljeno, primjerice, u Džakarti. Na zemlji postoji približno 1,4 milijarde prostornih kilometara vode, ali od toga je 1,32 milijarde prostornih kilometara slana voda. Slatka voda na kontinetima čini 37,8 milijuna prostornih kilometara raspoložive vode na planetu, vode u atmosferi ima 13 tisuća, a u slatkovodnim jezerima 125 tisuća volumnih kilometara. Ledenjaci i glečeri "čuvaju" 29,2 milijuna volumnih kilometara vode, pod zemljom je skriveno još 8,35 milijuna, dok vlaga u tlu sadrži 67 tisuća kilometara vode. Stručnjaci su izračunali i da godišnji odljev vode na kontinentima iznosi gotovo 39 tisuća prostornih kilometara. Kada bi ta voda bila ravnomjerno raspoređena, svaki bi čovjek na zemlji imao gotovo 50.000 litara vode dnevno za sebe. Ali voda, naročito čista pitka, se ne može pravilno raspodijeliti po cijelome svijetu, a zbog toga, prema podacima Komisije UN za održivi razvitak, danas jedna trećina čovječanstva nema pristup čistoj vodi za piće. Iako postoje razrađene ideje o dovlačenju sante leda sa Antartika na "žedne" afričke obale ili o izgradnji postrojenja za desalinizaciju, cijena takvih poduhvata još uvijek je ekonomski neopravdana, pa se za iduće stoljeće i dalje preporučuje štednja i čuvanje raspoloživih vodnih resursa od onečišćenja. (Hina) js vel 161119 MET jul 98