'MALI ZAKON' O MIROVINAMA

ZAGREB, 14. srpnja (Hina) - Uz Zakon o mirovinskom osiguranju koji će se primjenjivati od 1. siječnja iduće godine, Hrvatski državni sabor na prošlotjednom je zasjedanju donio i Zakon o prenošenju sredstava fondovima mirovinskog osiguranja i usklađivanju mirovina, tzv. mali zakon. Po tom zakonu, 7,5 milijardi kuna dostavljat će se tijekom iduće četiri godine fondovima iz državnog proračuna kao dodatna sredstva za isplatu mirovina. Prema Zakonu, mirovine će se od 1. srpnja ove godine usklađivati za svako polugodište temeljem mješovitog sustava - porastom troškova života i porastom neto plaća. Zakon će stupiti na snagu danom objave u "Narodnim novinama". I dok umirovljenici i njihove udruge, kao i dio oporbe smatraju taj zakon svojevrsnim "priznavanjem" o postojanju duga umirovljenicima, Vlada to odlučno niječe. Ističe da "duga nema", da se on ne spominje niti u odluci Ustavnog suda o suspenziji pet odredbi zakona o usklađivanju mirovina i drugih novčanih primanja iz 1997. godine Spomenutih 7,5 milijaradi kuna fondovima će se, obrazlaže Vlada, doznačiti stoga što su proteklih godina isplaćivali mirovine i onim kategorijama umirovljenika koji su mirovine ostvarili pod povoljnijim uvjetima, a za što sredstva nisu bila osigurana u proračunu. Riječ je, primjerice o bivšim političkim zatvorenicima, borcima NOB-a, saborskim zastupnicima, osobama koje su u Republiku Hrvatsku došle nakon 1990. iz drugih republika bivše države, dakle onima koji doprinose nisu uplaćivali u Hrvatskoj. Spor oko mirovina, odnosno pitanja postoji li dug ili ne, nastao je na relaciji umirovljenici - mirovinski fondovi - Vlada zbog načina usklađivanja mirovina. U 1996. mirovine su povećane kroz zaštitni dodatak od 100 kuna za svakog umirovljenika, povećana je i najniža mirovina na 615 kuna. Krajem te godine mirovine su povećane za 5,6 posto, pa je u prosincu 1996. prosječna mirovina iznosila 987 kuna. Taj zaštitni dodatak od 100 kuna, u idućoj, 1997. godini uključen je u mirovinsku osnovicu. Mirovine su u siječnju te godine povećane za deset posto. Početkom veljače Sabor je prihvatio Zakon o usklađivanju mirovina i drugih novčanih primanja MIO fondovima te upravljanju fondovima MIO osiguranja. Temeljem tog zakona, od veljače 1997. mirovine su se usklađivale temeljem troškova života. Od 1. ožujka iste godine umirovljenicima se u idućih 18 mjeseci isplaćivala razlika između pripadajućih i primljenih mirovina tijekom 1995. i 1996. godine. Sindikat umirovljenika zatražio je tada vraćanje dugova i za razdoblje od kolovoza 1993. do prosinca 1994. godine, kada se, po njihovom sudu, zbog važenja Vladinih uredbi o ograničenju mase sredstava za isplatu mirovina nisu primjenjivali važeći zakoni (zakoni o osnovnim pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja i zakon o mirovinsko-invalidskom osiguranju preuzeti iz prijašnje republike). Vlada na to nije pristala, obrazlažući da je isplatom mjesečnog dodatka to pitanje rješeno. Već ranije, Ustavnom sudu RH bio je podnijet i zahtjev za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Vladinih uredbi. Kako su stupanjem na snagu novog zakona o usklađivanju mirovina prestale postojati zakonske pretpostavke za vođenje ocjene ustavnosti Ustavni sud RH u travnju je obustavio taj postupak. Slijedom tog novog zakona o usklađivanju mirovina, od 1. lipnja 1997. mirovine su povećane za 3,7 posto. U prosincu iste godine Upravni odbor mirovinskog fonda odlučio je da mirovine od 1. siječnja 1998. porastu za 4,4 posto, uz ocijenu da se time zaokružuje porast mirovina u 1997. za 25 posto. U 1998. mirovine za ožujak s isplatama u travnju povećane su za 4,74 posto, tako da će se mirovine najprije uskladiti - prvo za 1,2 posto od 1. siječnja, a zatim 3,5 posto 1. ožujka. Nakon Zakona o usklađivanju mirovina Ustavnom sudu ponovoo je podnijet zahtjev za ocjenu ustavnosti, ali sada toga zakona. U svibnju ove godine Sud ukida pet članaka toga zakona, zaključujući da su plaće od srpnja 1993. do prosinca 1997. rasle 4,89 puta a mirovine 2,39 puta. Iz toga slijedi da su mirovine zaostajale i da prosječna iznosi 52 posto prosječne plaće. Slijedom odluke Ustavnog suda, umirovljenici zahtjevaju točan izračun svojih mirovina, te izračun ukupnog duga, koji, prema procjenama nekih udruga i političkih stranaka, iznosi 30 milijardi kuna. Umirovljenici organiziraju i prosvjede, a zbog odluke Ustavnog suda oporba je u Hrvatskom državnom saboru pokrenula raspravu o nepovjerenja Vladi. Čelni ljudi hrvatske Vlade u više su navrata naglašavali trajnu orijentaciju Vlade u skrbi za umirovljenike, te isticali da su mirovine posljednjih godina rasle u okvirima realnih mogućnosti. Uslijedilo je i međusobno optuživanje Vlade i Ustavnog suda, pri čemu je Vlada tvrdila da se sa Ustavnim sudom zajednički radilo na izradi zakona čiji su pojedini članci ukinuti. To je pak zanijekao Ustavni sud. U nastojanju da dokaže točnost svojih tvrdnji, iz Vlade je izražena spremnost i na osnivanje istražnog povjerenstva. Temeljem prihvaćenog Zakona o prenošenju sredstava mirovinskim fondovima i usklađivanju mirovina, 7,5 milijardi kuna doznačit će se fondovima tijekom slijedeće četiri godine. Za ovu je godinu doznačeno 500 milijuna kuna, a u slijedećima, do 2002., u osam polugodišnjih obroka prosječno će biti doznačeno 1,7 milijardi kuna godišnje. Ta sredstva će biti raspoređena odlukama mirovinskih fondova. Za sada je jasno da će ta sredstva pridonijeti poboljšanju općih financijskih bilanci fondova, dok je još otvoreno pitanje kako će se to odraziti na pojedinačne iznose mirovina. Prvo usklađivanje mirovina po novom, mješovitom sustavu provest će se od 1. srpnja ove godine. Hrvatska ima oko 940.000 umirovljenika. Omjer zaposlenih i umirovljenika iznosi 1,7 naprema jedana s prosječnom dobi umirovljenika Hrvatska se svrstava među najmlađu umirovljeničku populaciju u Europi. Prosječna radnička mirovina u lipnju za svibanj ove godine iznosila je 1.247,52 kuna, obrtnička 964,97 kuna, a prosječna mirovina poljoprivrednika 414,50 kuna. (Hina) mt/sšh/bm 141417 MET jul 98