ZAGREB, 18. lipnja (Hina) - Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila prijedlog zakona o nadoknadi sredstava za mirovine te o usklađivanju mirovina nakon 30. lipnja 1998. Tim zakonom Vlada se obvezala da u slijedeće četiri godine
izdvoji 7,5 milijardi kuna za poboljšanje materijalnog položaja umirovljenika. Prijedlogom zakona također se utvrđuje novi način usklađivanja mirovina prema rastu troškova života i rastu plaća. Prijedlog zakona upućen je u hitnu saborsku proceduru, a Vlada je također u treće saborsko čitanje uputila i Konačnog prijedloga zakona o mirovinskom osiguranju.
ZAGREB, 18. lipnja (Hina) - Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila
prijedlog zakona o nadoknadi sredstava za mirovine te o
usklađivanju mirovina nakon 30. lipnja 1998. Tim zakonom Vlada se
obvezala da u slijedeće četiri godine izdvoji 7,5 milijardi kuna za
poboljšanje materijalnog položaja umirovljenika. Prijedlogom
zakona također se utvrđuje novi način usklađivanja mirovina prema
rastu troškova života i rastu plaća. Prijedlog zakona upućen je u
hitnu saborsku proceduru, a Vlada je također u treće saborsko
čitanje uputila i Konačnog prijedloga zakona o mirovinskom
osiguranju. #L#
Premijer Zlatko Mateša naglasio je da se prijedlog zakon o
nadoknadi sredstava temelji na načelu socijalne države i socijalne
pravde, te da aktualni sustav mirovinskog osiguranja ne znači da mi
plaćamo svoje mirovine već plaćamo aktualne mirovine.
Vlada time ne vraća dug umirovljenicima, jer sredstva koja nisu
bila uplaćivana u mirovinski fond nisu se mogla ni isplaćivati,
rekla je potpredsjednica Vlade Ljerka Mintas-Hodak.
Objašnjavajući prijedlog zakona, ministar rada i socijalne skrbi
Joso Škara je rekao da će se sredstva od 7,5 milijardi kuna - u koja
je uključeno i 468 milijuna kuna duga mirovinskim fondovima od
strane poduzeća u sanaciji - doznačiti u više obroka.
Za 1998. Vlada će Mirovinskom fondu doznačiti 500 milijuna kuna, a u
slijedeće četiri godine sredstva će se dozačivati u osam jednakih
obroka. Mirovinski fondovi će općim aktom propisati način podjele
sredstava za razdoblje od 1. rujna 1993. do 30. lipnja 1998.
Na temelju prošlomjesečne odluke Ustavnog suda RH, ukinute su i
odredbe o usklađivanju mirovina pa je ovaj zakon privremenog
karaktera do donošenja novog mirovinskog zakona.
Članovi Vlade upozorili su da bi u budućnosti usklađivanje mirovina
prema rastu plaća za umirovljenike ipak moglo biti nepovoljnije.
Na predloženu odredbu da će mirovinski fondovi - ako iz svojih
prihoda ne budu mogli izvršiti predložene obveze - zatražiti od
Vlade, a ona predložiti Saboru, povećanje stope doprinosa,
reagirao je ministar financija Borislav Škegro. Takvo povećanje
smanjilo bi plaće zaposlenih i povećalo troškove poslodavaca,
rekao je Škegro. Dodao je da proračun "treba ostaviti na miru", a
uvesti reda u sve fondove.
Prijedlog zakona o nadoknadi sredstava za mirovine te o
usklađivanju mirovina nakon 30. lipnja 1998. Vlada je danas uputila
u hitnu saborsku proceduru.
Također je u treće čitanje uputila Konačnog prijedloga zakona o
mirovinskom osiguranju.
Prema Konačnom prijedlogu zakona, pravo na starosnu mirovinu
ostvarivali bi muškarci sa navršenih 65 godina života, a žene sa 60
godina života i 15 godina radnog staža. Uvjeti, pak, za
prijevremenu starosnu mirovinu bili bi 60 godina života i 35 godina
staža za muškarce, te 55 godina života i 30 godina staža za žene.
Novost je i utvrđivanje aktualne vrijednosti mirovine koja bi se
određivala prema rastu prosječnih troškova života i prosječne
plaće za svako polugodište. Time bi se postiglo da za jednake godine
staža bude jednaka i mirovina, naglasio jeministar rada i socijalne
skrbi Joso Škara. Vlada je, naime, u pripremi zakona za treće
čitanje prihvatila 40 od 59 amandmana, te ocijenila da postoje sve
pretpostavke da novi zakon - kojim bi započela mirovinska reforma u
Hrvatskoj - stupi na snagu 1. siječnja 1999.
Ministar financija Borislav Škegro izvijestio je da će
tranzicijski trošak u prvoj godini provođenja iznositi 1,8 posto
predviđenog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Za prvih deset godina
provođenja mirovinske refome očekuje se, kako je rečeno, postupni
pad tranzicijskog troška. Tako bi u tom razdoblju ukupni
kumulativni tranzicijski trošak mogao iznositi između 11 i 12 posto
BDP-a.
"Mi kao odgovorna Vlada moramo dovršiti mirovinsku reformu i mi
ćemo je provesti", naglasio je premijer Mateša.
Povjerenstvo za mirovinsku reformu privodi kraju i izradbu zakona
koji bi uređivao drugi stup mirovinske reforme. Taj zakon o
individualnoj kapitaliziranoj štednji uskoro bi trebao biti na
dnevnom redu Vladine sjednice, najavila je potpredsjednica Ljerka
Mintas-Hodak.
(Hina) bn/mt sp
181337 MET jun 98