TEKST ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU U TREĆEM ČITANJU

ZAGREB, 30. lipnja (Hina) - Prihvate li saborski zastupnici Konačni prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju, pravo na starosnu mirovinu u Hrvatskoj ubuduće bi ostvarivali muškarci sa navršenih 65 godina života, a žene sa 60 godina života i 15 godina radnog staža. Pravo, pak, na prijevremenu starosnu mirovinu imali bi muškarci sa 60 godina života i 35 godina staža, a žene s 55 godina života i 30 godina staža. #L# Osim što je snižena dobna granica za odlazak u mirovinu kod žena, zakonodavac je, u odnosu na prethodni tekst, izmijenio i način izračuna aktualne vrijednosti mirovine. Predloženo je da aktualnu vrijednost mirovine utvrđuje Upravno vijeće Zavoda, prema rastu prosječnih troškova života i prosječnih plaća za svako polugodište (polovica zbroja rasta). U prethodnom tekstu zakona, određivanje aktualne vrijednosti mirovina bilo je vezano uz porast prosječne brutto plaće u protekloj godini. Prilikom određivanja mirovina, bio bi napušten dosadašnji način određivanja mirovinske osnovice na temelju ostvarenih plaća u najpovoljnijih deset uzastopnih godina osiguranja. Dosad je to stvaralo velike razlike u iznosima mirovina kod određenih kategorija osiguranika. Konačni prijedlog zakona polazi od plaća, odnosno osnivica osiguranja ostvarenih nakon 1. siječnja 1970. i njihovog odnosa prema prosječnoj plaći svih zaposlenih u Hrvatskoj. Budući da bi novi zakon o mirovinskom osiguranju, po prijedlogu, trebao stupiti na snagu 1. siječnja 1999., zakonodavac je predvidio postupni prijelaz za izračun mirovine do punog razdoblja. Tako bi se u 1999. mirovina određivala na temelju deset najpovoljnijih godina, u 2000. na temelju 13, 2001. najpovoljnijih 16 najpovljnih godina itd. Novi mirovinski sustav u Hrvatskoj bio bi uređen na tri razine - obveznom mirovinskom osiguranju zasnovanom na generacijskoj solidarnosti (dosadašnji sustav), obveznom osiguranju zasnovanom na individualnoj kapitaliziranoj štednji i dobrovoljnom mirovinskom osiguranju. Zakon o mirovinskom osiguranju uređuje prvu razinu sustava, dok bi se posebnim zakonima uredile preostale dvije razine. Primjenom novog sustava, svi osiguranici plaćali bi doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 21,5 posto, s tim što bi osiguranici mlađi od 40 godina uplaćivali 5 posto za osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, a preostali iznos u sustav generacijske solidarnosti. Procjenuje se da bi u tom sustavu osiguranje nastavilo 50 posto sadašnjih osiguranika. Zakonodavac predviđa da će takvo dijeljenje stope uzrokovati smanjene prihode u sustav generacijske solidarnosti za oko 10 posto u prvoj godini primjene zakona, pa bi tranzicijski trošak u prvoj godini provođenja reforme iznosio 1,8 posto predviđenog domaćeg brutto proizvoda. Za prvih deset godina provođenja reforme očekuje se postpuni pad tranzicijskog troška, pa bi u tom razdoblju ukupni kumulativni tranzicijski trošak mogao iznositi od 11-12 posto brutto društvenog proizvoda. Konačni prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju predviđa i radikalnu izmjenu sustava invalidskog osiguranja. Invalidnost se, prema novom zakonu, definira kao gubitak sposobnosti za rad (opća nesposobnost) i kao profesionalna nesposobnost za rad. Na temelju obje ocjene može se ostvariti mirovina, ali će mirovina na temelju profesionalne nesposobnosti biti za trećinu manja. Cilj je, ističe zakonodavac, da se djelomično nesposobni za rad profesionalnom rehabilitacijom osposobe za rad. Konačni prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju također ukida neka dosadašnja prava kao što su prava na raspoređivanje na druge poslove i rad sa skraćenim radnim vremenom. Kad je riječ o upravljanju mirovinskim fondovima, predviđa se osnivanje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Njega bi sačinjavalo 13 članova, od kojih bi sedam imenovala Vlada, a po dva člana udruge osiguranika, umirovljenika i poslodavaca. (Hina) mt db 301141 MET jun 98