ZAGREB, 14. srpnja (Hina) - Hrvatska je država lani sa Svetom Stolicom potpisala tri ugovora - o pravnim odnosima, vojnome ordinarijatu i odnosu školstva i Crkve - a sada priprema i četvrti sporazum - o gospodarskim odnosima - koji će
najvjerojatnije biti potpisan početkom listopada.
ZAGREB, 14. srpnja (Hina) - Hrvatska je država lani sa Svetom
Stolicom potpisala tri ugovora - o pravnim odnosima, vojnome
ordinarijatu i odnosu školstva i Crkve - a sada priprema i četvrti
sporazum - o gospodarskim odnosima - koji će najvjerojatnije biti
potpisan početkom listopada. #L#
"Počeli smo izrađivati jedan po jedan sporazum, a ne konkordat, jer
smo bili svijesni da je to lakši put", izjavio je u razgovoru za Hinu
potpredsjednik hrvatske Vlade i predsjednik Državnoga
povjerenstva za odnose s vjerskim zajednicama dr. Jure Radić,
objasnivši kako sporazum o gospodarskim odnosima tada nije bilo
moguće donijeti, jer nije bio donesen Zakon o nadoknadi oduzete
imovine.
"Budući da smo s predstavnicima Crkve prilično dobro uskladili
osnovna načela, sporazum o gospodarskim odnosima hrvatske države i
Svete Stolice najvjerojatnije će biti potpisan početkom
listopada", izjavio je Radić, napomenuvši da neće biti crkvenoga
poreza što su neki najavljivali.
Po tim načelima, kako je dodao, hrvatska će država, u skladu sa
Zakonom o nadoknadi oduzete imovine, "vratiti Crkvi onu imovinu
koju je moguće vratiti, a da se ne napravi veće zlo", a ono što nije
moguće vratiti popisat će se, utvrdit će se vrijednost toga, i to će
država Crkvi isplatiti u dužem vremenu u novcu i tako platiti
odštetu Crkvi za ono što joj je u prošlosti bilo oduzeto. Osim toga
država prepoznaje društveno vrijedan rad Crkve na socijalnome,
kulturnome i znanstvenome polju i za taj rad će joj dati novčanu
naknadu, koja bi bila dio svakoga proračuna, u nekom razmjeru sa
svotom što se izdvaja za Ministarstvo kulture, kazao je dr. Radić,
dodavši kako će se na osnovi tih načela u redovit sustav uključiti i
financiranje onih crkvenih službenika koji i pripadaju tim
sustavima financiranja, primjerice profesora crkvenih učilišta,
vjeroučitelja i td.
"To su ta tri osnovna polazišta, koje smo uskladili s
predstavnicima Crkve, i sada pišemo tekst sporazuma. Optimist sam i
nadam se, kao što smo uskladili načela, da ćemo isto tako uskladiti
tekst sporazuma, koji bi mogao biti potpisan tijekom posjeta
Svetoga Oca Hrvatskoj", izjavio je dr. Radić.
Glede priprema za Papin posjet predsjednik Državnoga povjerenstva
za odnose s vjerskim zajednicama kaže da su u tijeku vrlo opsežni
poslovi, da Državni odbor te poslove koordinira te da su u njih
uključene županijske i gradske vlasti, javna poduzeća i Hrvatska
vojska. "Budući da smo na vrijeme počeli, ne vjerujem da nećemo sve
obaviti kvalitetno i na vrijeme", kazao je, dodavši kako osim
građevnih poslova treba obaviti i druge vrlo opsežne poslove -
protokolarne pripreme, organizaciju sigurnosnoga i prometnoga
sustava, zdravstva i informiranja, za što su osnovani i pojedini
pododbori. "Kad smo počeli građevne radove, a to su veliki zahvati i
na Žnjanu i u Mariji Bistirici, dogovorili smo se da izgradimo
objekte koji neće biti za jednu namjenu i za jedan dan, nego će
služiti i za buduća vremena", napomenuo je.
Dolazak Svetoga Oca drugi put u Hrvatsku, po Radićevoj ocjeni,
kontinuitet je njegove očinske ljubavi prema hrvatskome čovjeku i
taj njegov drugi dolazak upravo sinovskom odanošću iščekujemo,
želeći mu zahvaliti za sve što je ovih godina činio za Hrvatsku,
predvodeći njezino priznanje i dajući joj verbalnu i stvarnu
potporu u mnogim trenutcima njezina stradanja.
Upitan za tijek obnove crkvenih objekata, predsjednik je Državnoga
povjerenstva za odnose s vjerskim zajednicama izjavio da je u to
uključena obnova svih župnih domova, što je malo poznato u
javnosti. "U obnovi naselja i domova, stvaranju uvjeta za povratak,
svakako je jedan od važnih zadataka i obnova vjerskih objekata",
kazao je, podsjetivši kako je u agresiji na hrvatsku srušeno više od
tisuću crkava i crkvenih objekata.
"U svim naseljima gdje se zajedno s narodom vraća župnik, njemu je u
organizaciji Ministarstva razvitka i obnove obnovljen župni dom",
izjavio je Radić, napomenuvši kako najprije treba obnoviti ljudima
krov nad glavom i omogućiti da žive od vlastita rada, a zatim
objekte nadgradnje.
"U okviru obnove počeli smo ipak lani u dogovoru s Biskupskom
konferencijom provoditi višegodišnji program obnove crkava i
kulturnih objekata. Tako se već dovršavaju neke crkve na
dubrovačkome, vukovarskome, đakovačkome i osječkome području te
Banovini i Kordunu. Obnavljamo primjerice crkve u Benkovcu, Glini,
Topuskom, Lipovcu, Jasenovcu, Gornjim Bogićevcima, pomogli smo
obnovu crkve u Nuštru, u Osijeku i td. Dakle desetke crkava, neke uz
suradnju Crkve i države, a neke u potpunosti sami, i taj ćemo
program nastaviti", izjavio je dr. Radić.
(Hina) mc
141312 MET jul 98