RDW-GOSPODARSTVO-12-6

NJEMAČKI RADIO -RDW 12. VI. 1998. Gospodarska panorama "Od nekada pola stoljeća planski i sustavno izgrađivane metaloprerađivačke industrije u Bosni i Hercegovini, danas je malo poduzeća koja posluju, a dobiti su još manje. Jedna od iznimaka jest 'Kombinat Aluminij' kojemu su u ratu nanijete štete od 150 milijuna maraka, a sada je predvodnik gospodarstva Mostara i osiromašene Hercegovine. U ovom trenutku od nekadašnjih 4.000 radnika u Aluminiju radi njih 800, no uz povećanje produktivnosti i poboljšanje tehnologije već iduće godine mogli bi se približiti prijeratnoj proizvodnji. Sada se proizvodi sa 60 posto prijašnjih kapaciteta, ali koristi od pokretanja pogona nemaju samo zaposlenici već i brojna poduzeća: od željeznice i privatnih prijevoznika do luke Ploče. Skupa proizvodnja na tržištu sve vrijednijeg metala, aluminija, vjerojatno nikada ne bi bila pokrenuta da nije bilo stranih ulagača, o čemu dugogodišnji direktor mr. Mijo Brajković kaže: 'Ulagači su naši strani kupci i Republika Hrvatska, preko 'Tvornice lakih metala' iz Šibenika, kojoj mi isporučujemo aluminij. Danas radimo s Daimler-Benzom, Glenkerom te s američkim i talijanskim tvrtkama. Svi su oni zadovoljni kakvoćom našeg metala, čim rade s nama, jer tu nema nikakve osjećajnosti. Mi smo kolektiv u dosta nesigurnom prostoru pa smo, stoga, zadovoljni da imamo njihovu potporu, a normalno da oni imaju od toga koristi'. Do sada dnevna politika nije 'Aluminiju' remetila poslovanje, no Brajković kaže da postoji veliki pritisak bošnjačkog političkog vrha za masovnim zapošljavanjem Bošnjaka, ali to je u ovom trenutku nemoguće jer nema ekonomskih uvjeta za tako nešto, pogotovo što od Vlade Bosne i Hercegovine nisu dobili ni jednu marku za obnovu milijunskih šteta. I uz sva razmimoilaženja, zaposleno je puno više Bošnjaka nego Hrvata u istočnome Mostaru, tvrdi Brajković. U međuvremenu promijenjena je vlasnička struktura tako da većinski vlasnik nije država, već zaposlenici s oko 52 posto udjela. Deset posto pripada TLM-u Šibenik, a 38 posto Bosni i Hercegovini. Već iduće godine očekuje se postizanje prijeratne razine proizvodnje uz prioritetno uvođenje nove tehnologije. Sadašnji zaposlenici primaju u prosjeku oko 900 DM netto plaće što je za tamošnje prilike iznimno visoka zarada. U potrazi za zaradom godinama su u vrijeme branja šparoga i jagoda, i kasnije u vrijeme berbe grožđa iz istočno-europskih država, u Njemačku stizali sezonski radnici, ali najnovije uredbe europskih i nacionalnih zakonodavaca postavile su im nove zapreke - istočnoeuropski sezonski radnici ne smiju više u dosadašnjem broju biti angažirani kao pomoćna radna snaga. Njemačko ministarstvo rada na polja sada želi poslati one koji u Njemačkoj traže posao preko Zavoda za rad, a već više od šest mjeseci primaju pomoć za nezaposlene. Ali ovim rješenjem nezadovoljni su i sami poljodjelci, o čemu podrobnije u prilogu Hermana Stevekera. 'Cilj savezne vlade jest da se u poljodjelstvu i uzgoju posebnih kultura više ukljući domaća radna snaga. Zato se želi smanjiti posredovanje istočnoeuropske radne snage. Uredba doslovce glasi: 'Svako dobro ima pravo na 85 posto sezonskih radnika iz istočne Europe od broja kojeg je zapošljavalo 1996. godine', izjavio je Burkhardt Möller, predstavnik Njemačkog saveza seljaka. Drugim riječima, na raspolaganju je sada čak dvadeset tisuća istočnoeuropskih sezonaca manje, što za mnoge seljake i nije najsretnija odredba, s obzirom na to da je njemačke sezonce u poljodjelstvu teško motivirati. Jedanaest maraka na sat djeluje manje privlačno od pomoći za nezaposlene, koja miruje za vrijeme dok su uključeni u ubiranje ljetine. Zavod za rad bruto zaradi dodaje još samo 25 maraka na dan, ukoliko nezaposleni na polju radi najmanje trideset sati na tjedan. Nasuprot tomu, argumentiraju seljaci, Poljak odlazi znatno motiviraniji na posao, jer u osam tjedana koliko radi na polju u Njemačkoj, može zaraditi puno više nego što bi to u pola godine uspio u domovini. Ali njemački poljodjelci drže da su im buduće ljetine ugrožene i time što se može dogoditi da u vrijeme kada valja ubirati s polja zbog nefleksibilnosti odredaba ne budu imali dovoljno radne snage. Jer, ukoliko Zavod za zapošljavanje nekom gospodarstvu ne posreduje dovoljno njemačke radne snage, ono nema mogućnosti potražiti pomoć inozemnih radnika. Ursula Hoefeler iz inicijative za nezaposlene 'Tvornica' drži da savezna vlada ovim ne šteti samo seljacima, već i njemačkim nezaposlenima. Ministarstvu za rad predbacuje da želi nezaposlenima prebaciti odgovornost za stanje u kojemu se nalaze. Svojim prosvjednim akcijama pred bonnskim Zavodom za rad upravo su na to stavili naglasak: 'U našoj akciji nismo htjeli reći kako njemački nezaposleni ne žele raditi, već nam je bilo stalo do toga da pokažemo da nedostaju radna mjesta za kvalificiranu radnu snagu ili bar mogućnosti trajnog zapošljavanja, kao i to da ti kratkoročni poslovi na poljima svima donose manje. Takav angažman, koji u pravilu treba trajati šest tjedana po nezaposlenome, nije nikakva pomoć za daljnje traženje posla. Mislim da u životopisu, kada se netko od njih kasnije bude natjecao za neko radno mjesto, rad na šparogama ne ostavlja baš neki pozitivan dojam kod poslodavca. Pozitivan bi dojam ostavilo ako razdoblje u kojem nemam posao koristim za usavršavanje, primjerice time što završim neki računarski tečaj', razmišljanja su Ursule Hoefeler. Valja još istaknuti da se učinak ovih novih odredaba ne osjeća samo u poljodjelstvu. Posljedice se osjećaju i u gastronomskim objektima njemačkih turističkih područja. Prema informacijama Bavarskog udruženja hotelijera i ugostitelja, nedostaju spremačice, posluga i perači posuđa - što su poslovi za koje se jednostavno ne može naći dovoljno njemačkih državljana. Vrijeme godišnjih odmora pomalo počinje - stoga u današnjoj Gospodarskoj panorami i jedna turistička tema. 'Turistička zvijezda', naziv je nove akcije kojom se u Hrvatskoj potiču obiteljski turizam, očuvanje lijepoga okoliša te povratak stranih gostiju na obale Jadrana. Organizatori su novinska agencija Hina, Hrvatska turistička zajednica i Hrvatska gospodarska komora, a najpripremljenijem turističkom mjestu u zemlji, bilo da je riječ o obalnome pojasu ili o kontinentalnom dijelu Hrvatske bit će dodijeljen naziv 'Turistička zvijezda'. Iz Splita se javila Miranda Jurko. 'Najbitnija odlika ove akcije jest to što je uključeno cijelo područje Republike Hrvatske. Prilikom organiziranja akcije želja nam je bila poticanje i oživljavanje hrvatskog kontinentalnog turizma te da pojedincima, entuzijastima koji dobro rade, pružimo potporu u stvaranju tog kontinentalnog turizma. Nadamo se da će akcija 'Turistička zvijezda', prva takve vrste u Hrvatskoj, postati tradicija, a cilj joj je buđenje turističkih i ugostiteljskih djelatnika iz sna i vraćanje u realnost. Pri tom mislim na Hrvatsku koja gubi turističko tržište zbog konkurencije Grčke i Španjolske. Mislim da je potrebno raditi, natjecati se, i tako dokazati i opravdati slogan koji je sinonim za ljepotu Hrvatske, a to je mala zemlja u kojoj se čovjek može vrlo lijepo i ugodno zabaviti', istaknuo je Domagoj Juričić, novinar Hine. Ocjenjivački žiri do sada je posjetio 25 kontinentalnih i 37 mjesta u jadranskome dijelu Hrvatske. Uz stroge kriterije najpripremljenijim mjestom u kontinentalnom dijelu proglašene su Bizovačke toplice (1652 boda) iza kojih slijedi nacionalni park Plitvička jezera (1611 bod). Na trećem je mjestu grad Virovitica. U jadranskom dijelu najljepšim je proglašen Poreč (1943 boda), zatim Bol na Braču (1940 bodova) te Vodice s 1823 boda. Na četvrtom je mjestu Cavtat i tek na petom mjestu Hvar. Konačna ljestvica uređenosti turističkih mjesta u Hrvatskoj bit će objavljena 20. lipnja. 150112 MET jun 98