US CHRISTIAN SCI. MONITOR 16. VI. NACI ZLATO

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 16. VI. 1998. Mučna pitanja o tragovima nacističkog zlata Peter Grier piše: "U ožujku 1996., član stožera senatora Alfonsa D'Amata, republikanca iz New Yorka, nazvao je državni arhiv te postavio nevino pitanje: Koliko će vremena trebati da se pregledaju američki dokumenti o opljačkanom nacističkom zlatu? Službenici arhiva mislili su da će posao biti lak, iako se tijekom 40 godina nitko nije zanimao za te dokumente. Dva čovjeka to mogu obaviti, rekli su, u dva tjedna. Ne baš. Dvije godine nakon tog prvog upita, istraživanje o količini opljačkanog zlata, njegovu odredištu i tome što se njime kupilo, preraslo je u jedan od najširih i najosjetljivijih istraživačkih projekata koje je američka vlada ikad poduzela. Nakon pregledavanja 15 milijuna stranica koje je napisalo 20 saveznih agencija, povjesničari ministarstva vanjskih poslova zaključili su da je dobar dio ukradenog bogatstva Trećeg Reicha prolazio kroz švicarske banke, da bi se u Švedskoj, Španjolskoj, Portugalu i Turskoj mogle kupiti vitalne ratne zalihe. Njihova otkrića postavljaju teška pitanja odgovornosti mnogih zemalja, pa i Sjedinjenih Država. No sudionici kažu da su njihovi ciljevi završetak rasprave, kompenzacija i oproštaj, a ne pripisivanje krivice. 'Zaista to smatram pročišćujućim procesom za sve nas - sile osovine, neutralne, saveznice. Radi se o najgorim događajima ovog stoljeća koje je pri svršetku', izjavio je pomoćnik ministrice vanjskih poslova Stuart Eizenstat 2. lipnja. Povjesničari već dugo znaju da je Hitlerov poredak pljačkao blago država koje je osvojio te da se oduzetim zlatom koristio za vlastite potrebe. Saveznice su za vrijeme rata upozorile neutralne države da prihvaćaju uprljana sredstva te da će poslije neizbježnog njemačkog poraza za takve transakcije biti pozvane na odgovornost. Poslije rata, saveznice su osnovale povjerenstvo koje je trebalo poraditi na povratu ukradenoga zlata, uključujući i osobne zlatne predmete oduzete žrtvama holokausta. No pregovori s neutralnim državama uglavnom su bili teški. U pitanju su bili veći ciljevi, poput obnove zapadne Europe. (...) Tad je, krajem devedesetih, opet iskrsnulo to pitanje. Senator D'Amato, potaknut dokumentima koje su otkrile skupine poput Svjetskog židovskog kongresa, održao je o tome raspravu. Potaknuto na djelovanje, ministarstvo vanjskih poslova izišlo je u svibnju 1997. s prvim američkim izvješćem o sudbini nacističkoga zlata. Izvješće je podrobno opisivalo kako je Švicarska pomogla Hitleru, pretvarajući u svojoj državnoj banci ukradeno zlato u čvrstu valutu. Švicarci su poslije rata ometali pokušaje povrata zlata. Tad su američki diplomati preuzeli težak zadatak ohrabrivanja Švicaraca da preuzmu odgovornost, istovremeno sprječavajući antiameričku reakciju. Mnogi Švicarci drže da izvješće zanemaruje ranjivost njihova položaja odnosno okruženost njemačkim vojskama te da ne spominje krivnju drugih država. Ministarstvo vanjskih poslova prošloga je mjeseca izdalo drugo izvješće kako bi pružilo širu sliku o tom problemu. To izvješće zaključuje da je oko 300 milijuna dolara u opljačkanom nacističkom zlatu (što bi danas iznosilo 2,6 milijuna dolara) uporabljeno da se kupi ratni materijal. Tri četvrtine zlata koje je platilo za taj materijal prošlo je kroz švicarsku narodnu banku. Neutralne države uvelike su pomogle nacistima, kaže izvješće. No o njihovim potezima treba prosuđivati u širem kontekstu." Govoreći o pritiscima kojima su neutralne zemlje bile izložene, novinar ističe strah od njemačkog napada. "(...) A neutralne zemlje pomagale su i saveznicama. Švicarci su američkim špijunima dopustili da djeluju u Bernu. Portugal je saveznicama dopustio pristup važnoj zračnoj opremi. Sam pojam neutralnosti bio je prihvatljiviji na početku rata, prije nego što su se iskristalizirali golemi ulozi. U cjelini, švicarsko je ponašanje za vrijeme rata 'bilo u skladu s njihovim zakonom, pa i pravilima neutralnosti', napomenuo je harvardski profesor Detlev Vagts u stručnom članku o temi. Ipak, dobar dio trgovine neutralnih zemalja s nacistima nastavio se odvijati i kad su njihovi strahovi od napada popustili, zaključuje ministarstvo vanjskih poslova. A osim Švedske, većina njih nije bila sklona vraćanju nacističkoga zlata. Švicarci i druge neutralne zemlje 'pokazali su veoma lošu prosudbu i iskoristili okolnosti', kaže Carl Boyd, znanstvenik sa sveučilišta Old Dominion koji se bavi Drugim svjetskim ratom. 'Tragovi su bili prilično očiti.'" 162339 MET jun 98