NJEMAČKA 6. VII. RDW: PRVO SUĐENJE POLITIČKIM KRIVCIMA ZA GENOCID U BIH

DEUTSCHE WELLE - RDW Program na njemačkom jeziku 6. VII. 1998. Karadžić je sveprisutan Suđenje političarima, odgovornim za rat u BiH, ne smije poprimiti političke natruhe, naglašava Heribert Korfmacher. "Sitni (zločinci) odlaze na vješala, a veliki ostaju na slobodi - ta predobro poznata karikatura pravosuđa ne bi trebala biti potvrđena na primjeru haaškog suda UN za gonjenje ratnih zločina, počinjenih na području bivše Jugoslavije. Predstoji prvo suđenje sivim eminencijama okrutnih zloodjela, počinjenih tijekom građanskog rata u Bosni i Hercegovini. Na optuženičku klupu sjest će Milan Kovačević, koji vjerojatno nije sam sudjelovao u zločinima, ali je poticao, a možda i silio druge da počine zločine nad nesrbima. Bosanski Srbin Kovačević optužen je za pomaganje pri genocidu u obliku poticanja drugih osoba na istrjebljivanje pripadnika drugih etničkih ili vjerskih skupina. Mjesto radnje bili su ozloglašeni logori Omarska i Keraterm na prilazu sjevernobosanskom gradu Prijedoru, u kojima je po procjenama međunarodnih humanitarnih organizacija živote izgubilo najmanje 2000 bosanskih Muslimana i Hrvata - neki od njih na najokrutniji mogući način. Nakon srpskog preuzimanja vlasti u toj regiji 1992., Kovačević je postao zamjenikom ravnatelja takozvanog kriznog stožera u Prijedoru. U to vrijeme i sve do uhićenja prije godinu dana, u kojem su sudjelovale postrojbe SFOR-a, diplomirani liječnik Kovačević bio je ravnatelj prijedorske bolnice. U jednoj od svojih poznatih izjava Kovačević je kazao da je sveta dužnost svakog Srbina pobrinuti se za stvaranje etnički čiste Srbije gdje god Srbi žive. Takve izjave izazvale su sumnju da se Kovačević u pozadini želio istaknuti u ulozi nacionalističkog huškača. Svjedoci su ga navodno nekoliko puta vidjeli u tvorničkom kompleksu Omarske i Keraterma, koji su proglašeni sabirnim logorima. Suđenjem Kovačeviću haaški sud UN-a prvi će put stupiti na težak teren sudskog gonjenja sivih eminencija zločina. U slučajevima pojedinačnih zločinaca, koji su dokazano počinili ubojstva - poput već osuđenih optuženika Dušana Tadića i Dražena Erdemovića - još je relativno jednostavno pronaći dokaze. U optužnici koja obuhvaća genocid i podupiranje genocida pojavljuje se nova dimenzija koja gotovo i nema presedana. Pritom valja napomenuti da je suđenje Kovačeviću zapravo neka vrsta pokusa za suđenje bivšem srpskom vođi Radovanu Karadžiću i njegovu generalu Ratku Mladiću, dvojici politički i vojno najodgovornijih osoba za građanski rat u Bosni. U tom kontekstu valja podsjetiti na slučaj japanskog generala Yamashite koji je nakon završetka Drugoga svjetskog rata osuđen zato što nije spriječio zlodjela svojih vojnika, iako je tvrdio da nije znao ništa o njima. Politička odgovornost za genocid odnosno pomoć pri genocidu - od g. 1948. međunarodno kazneno djelo - morat će u Den Haagu biti provjerena i po potrebi kažnjena. No, upravo to poglavlje kazne ne može završiti na slučaju Milana Kovačevića iz Prijedora. Valja provjeriti koje su sve osobe - osim Karadžića i Mladića - iz redova tadašnjih sukobljenih nacionalnih blokova odgovorne za zločine iz etničkih motiva, zato što su na odgovornom političkom položaju davale izjave, koje su u najmanju ruku jako blizu pozivu na genocid ili možda ispunjavaju uvjete za svrstavanje u tu kategoriju. Doduše, osim zamršene procedure iznošenja dokaza, sadašnje suđenje u Den Haagu krije i opasnost prerastanja u političko suđenje. Branitelji priželjkuju upravo takav razvoj događaja. No, to bi ujedno bio kraj suda UN. Politika ne smije pobijediti nad osjećajem za pravdu i pravo", naglašava Heribert Korfmacher. 070212 MET jul 98