ZAGREB, 12. lipnja (Hina) - Hrvatska daje potporu inicijativama za osnivanje Međunarodnog kaznenog suda i već nekoliko godina aktivno sudjeluje u pripremnim radovima za njegovo utemeljenje, rekla je u petak u Zagrebu potpredsjednica
hrvatske Vlade Ljerka Mintas- Hodak.
ZAGREB, 12. lipnja (Hina) - Hrvatska daje potporu inicijativama za
osnivanje Međunarodnog kaznenog suda i već nekoliko godina aktivno
sudjeluje u pripremnim radovima za njegovo utemeljenje, rekla je u
petak u Zagrebu potpredsjednica hrvatske Vlade Ljerka Mintas-
Hodak.#L#
Hrvatska traži da novi sud bude učinkovit, univerzalan i neovisan,
odnosno da ima jednak odnos prema svim državama, da bude neovisan od
dnevne politike, te da ima neovisno tužiteljstvo, rekla je u
razgovoru s novinarima ministrica za europske integracije pred
početak Diplomatske konferencije u Rimu.
Predstavnici 120 zemalja i više od dvije stotine nevladinih
organizacija sastat će se od ponedjeljka do 17. srpnja u Rimu kako
bi tijekom Diplomatske konferencije utemeljili prvi stalni
međunarodni sud za suđenje počiniteljima genocida, ratnih zločina
i zločina protiv čovječnosti.
Kako je u razgovoru s novinarima naglasila voditeljica hrvatskog
izaslanstva na Diplomatskoj konferenciji Mintas-Hodak, osnovne
pretpostavke neovisnosti i učinkovitosti suda su da ga financira
UN, te da tužitelj ima pravo sam pokretati postupke.
"U načinu financiranja leži mogućnost neizravnog utjecaja na rad
suda, te se Hrvatska zalaže da sud financira UN", kazala je Mintas-
Hodak, dok je stav SAD-a da sud financiraju sponzori i donatori.
Mintas-Hodak je rekla da bi tužiteljstvo Stalnog međunarodnog suda
trebalo moći neovisno pokretati istrage.
Važno pitanje koje treba riješiti u konačnom nacrtu Statuta je i
načelo subsidijarnosti, naglasila je potpredsjednica Vlade,
odnosno odnos nacionalne jurisdikcije prema Stalnom sudu.
"Stajalište je svih država da je potrebno utemeljiti sud, ali je još
uvijek potrebno raditi na izradi nacrta Statuta budući da države
prema nekim pitanjima imaju različite stavove", kazala je Mintas-
Hodak.
Između ostalih, to je pitanje preklapanja nadležnosti Međunarodnog
suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije i
novog suda, te pitanje mehanizama kazne za države koje ne žele
surađivati sa Sudom.
"Hrvatska se zauzima da se nadležnosti Haškog suda prenesu na
Stalni međunarodni sud, ali je pitanje može li novi sud suditi o
slučajevima koji su se dogodili prije njegovog osnivanja", rekla je
Mintas-Hodak.
Član hrvatskog izaslanstva na Diplomatskoj konferenciji Ivo
Josipović pojasnio je da je "po prijedlogu statuta, unifikacija
ICTY-a i novog suda isključena jer novi statut predviđa procese
samo za slučajeve koji se još nisu dogodili".
Također, pojasnio je Josipović, kada države prihvate nadležnost
novoga Suda, njihova je međunarodno-pravna obveza surađivati s
njim, dok Sud mora utemeljiti mehanizme ako države ne surađuju.
Hrvatska se od samih početaka uključila u rad Odbora UN-a koji je
radio na izradi statuta.
"Radi se o 'light-minded' skupini koja je na početku imala 20-tak
zemalja, a pred kraj se proširila na pedesetak zemalja", pojasnila
je koordinatorica za odnose s Međunarodnim kaznenim sudom Dubravka
Pleić-Marković.
Mintas-Hodak je tijekom dana primila veleposlanika Italije u
Hrvatskoj Francesa Olivieria, a povod susretu bila je upravo
Diplomatska konferencija.
"Italija, koja je domaćin konferencije, podržava stajališta
Hrvatske i dogovorili smo se zauzeti zajednički stav oko
financiranja suda u konačnom nacrtu statuta", kazala je Mintas-
Hodak.
U najpovoljnijim okolnostima, Sud će početi djelovati za 5 do 7
godina, pojasnio je Josipović.
Sud bi trebao suditi za genocid, ratne zločine i zločine protiv
čovječnosti, dok je još uvijek upitno hoće li agresija, zbog
političke dimenzije, i konvencijska kaznena djela ući u statut
novog Međunarodnog kaznenog suda.
(Hina) maš sv
121625 MET jun 98