RDW 1. VII. PREGLED TISKA

NJEMAČKI RADIO - RDW 1. VII. 1998. Pregled tiska Dok Zapad neuspješno pokušava pronaći mirovno rješenje za Kosovo, tamo se nastavlja pravi rat. Srpski tenkovi razaraju albanska sela, pripadnici slabo naoružane Oslobodilačke vojske Kosova ponegdje pružaju otpor, a tisuće ljudi bježe, spasavajući barem goli život. Nemoć Zapada očituje se i u novinskim komentarima. Berlinski lijevo-alternativni dnevnik 'Tageszeitung' konstatira: "Gotovo jedno desetljeće je Zapad pasivno promatrao eklatantno kršenje ljudskih prava na Kosovu, isključenje Albanaca iz gospodarstva i države, faktični apartheid, jer je Miloševic mogao jamčiti barem stabilnost. A i danas njemačku vladu - treba poslušati samo njezina ministra vanjskih poslova - više plaši izbjeglički val koji bi mogao stići u Njemačku nego razaranje sela i gradova. Danas, kad je taj isti Milošević postao čimbenikom nestabilnosti, Zapad stoji nemoćno jer je svojom strategijom stabilnosti pod svaku cijenu došao do kraja." Situacija na Kosovu dramatično se pogoršava, piše 'Märkische Allgemeine' iz Potsdama te nastavlja: "Samozvana albanska oslobodilačka vojska već se busa u prsa da pod nadzorom ima 30 posto srpske pokrajine (Kosova), a beogradske postrojbe pokreću veliku ofenzivu. I što poduzima međunarodna zajednica? Posljednje vijećanje ministara vanjskih poslova Europske unije bilo je obilježeno nemoćnošću. Rusi žele da ih se konzultira, Britanci upozoravaju da bez Sjedinjenih Država ništa ne ide, a Sjedinjenim Državama je dosta nastupanja u ulozi svjetskog policajca." 'Nürnberger Zeitung' pita: "Zar Kosovo, unatoč činjenici da se 90 posto tamošnjeg stanovništva izjasnilo za neovisnost, ne smije postati suvereno jer bi inače Tibetanci, Baski, Korzikanci, a uskoro možda čak i Škoti mogli tražiti isto, pozivajući se na Balkan? Za demokrate je po sebi razumljivo poduprijeti težnje za neovisnošću i slobodom, i onda kad to iz taktičkih promišljanja ne izgleda oportunim." Berlinski dnevnik 'Die Welt' razmatra mogućnosti rješenja kosovske krize: "Autonomija za tu srpsku pokrajinu pomaknuta je u dvostruko veću udaljenost, jer je Miloševic blokira, a albanski čvrstorukaši se s njome ne bi zadovoljili. Samostalnu državu će srpski vođa nastojati spriječiti svim sredstvima kojima raspolaže - a i Rusi se boje takvog presedana. Preostaje bosanska varijanta: neproglašeni protektorat Zapada koji će albanskoj većini jamčiti život dostojan čovjeka i spriječiti odcjepljenje." Druga tema. Pola godine prije uvođenja zajedničke europske valute eura, s radom je službeno otpočela Europska središnja banka, što je obilježeno jučerašnjom svečanošću u Frankfurtu. Španjolski dnevnik 'La Vanguardia' danas o tomu piše: "U drugoj polovici 1998. Europska unija će nositi njemački naglasak. Austrija preuzima predsjedanje Vijećem Europske unije, a u Frankfurtu je svečano otvorena Europska središnja banka. Ona međutim još ne diktira monetarnu politiku. Na svečanom otvorenju puno se govorilo o neovisnosti banke, ali njezin predsjednik Wim Duisenberg upozorio je na ključni problem: Banka mora osvojiti povjerenje građana. Ako Europljani budu imali tako veliko povjerenje u euro i Europsku središnju banku kakvo Nijemci imaju u njemačku marku i Bundesbanku, zajednička valuta će sigurno biti uspjeh." Francuski gospodarski dnevnik 'La Tribune' iznosi sljedeće mišljenje: "Gospodarska i trgovinsko-politička težina Europe doista bi mogli dovesti do zaključka da je rođen monetarno-politički div. Ali, događaji koji su prije kratkog vremena uzdrmali devizna tržišta pokazuju da realnost nije tako jednostavna i da prijeti opasnost da ona još dugo bude drukčija. Uloga valute ne mjeri se samo po bruto društvenom proizvodu područja na kojem ona vrijedi nego i po političkoj volji njegove egzekutive. Pod tim aspektom monetarna Europa, bez ikakvog stvarnog političkog centra ostaje patuljak." (RDW) 020141 MET jul 98