ZAGREB, 26. lipnja (Hina) - Program povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba nije savršen, ali je najbolji mogući u ovome trenutku, a osobito je važno da štiti interese svakoga hrvatskog čovjeka, izjavio je
potpredsjednik Vlade i ministar razvoja i obnove Jure Radić, završavajući raspravu uoči današnjega prihvaćanja toga dokumenta u Zastupničkome domu Hrvatskoga državnog sabora.
ZAGREB, 26. lipnja (Hina) - Program povratka i zbrinjavanja
prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba nije savršen, ali je
najbolji mogući u ovome trenutku, a osobito je važno da štiti
interese svakoga hrvatskog čovjeka, izjavio je potpredsjednik
Vlade i ministar razvoja i obnove Jure Radić, završavajući raspravu
uoči današnjega prihvaćanja toga dokumenta u Zastupničkome domu
Hrvatskoga državnog sabora. #L#
Ponovivši vladin prijedlog da Sabor razdvoji predloženi program na
dva dokumenta: Program povratka, usklađen s međunarodnom
zajednicom, i Plan povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica
i raseljenih, pa ih tako i prihvati, Radić je ustvrdio da ni jedan od
tih dokumenata nije donesen pod pritiskom, nego u suradnji s
međunarodnom zajednicom.
Osvrćući se na tvrdnje nekih srpskih zastupnika kako je pitanje
stanarskih prava Srba iz 1991. u programu ostalo nedorečeno, Radić
je dodao da je jedno od načela izradbe Programa bilo "ne dopustiti
raspravu o stanarskim pravima". "Ta je tema završila i više je ne
kanimo otvarati. Stanarska prava ne postoje nigdje u svijetu, pa ni
u Hrvatskoj. Osobe koje su imale stanarsko pravo u Hrvatskoj više ga
nemaju, nemaju ni imovine, pa, poput ostalih takvih osoba u
Hrvatskoj, potpadaju pod socijalnu skrb", kazao je Radić.
Tijekom rasprave zastupnici su isticali različite ocjene, od
zadovoljstva Milana Đukića (SNS) do odlučnoga odbacivanja Vlade
Jukića (HSP) i Ivana Gabelice (HČSP). Đukić je Program ocijenio
pozitivnim i glasovat će za njega. Zatražio je, međutim, da se
povratak prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba ničim ne
uvjetuje te da se vrati stanarsko pravo onima koji su ga imali do
1991. a žele se vratiti u Hrvatsku. Tome se zahtjevu pridružio
Milorad Pupovac (SDSS), koji drži kako bi se negdašnji nositelji
stanarskoga prava mogli koristiti i nekim drugim stanom umjesto
onoga koji su napustili.
Jure Radić, potpredsjednik Vlade i ministar obnove i razvoja,
odlučno je odbacio Đukićevu tvrdnju o etiketama. Rekao je kako je
riječ o dokumentu iza kojega Vlada jednodušno stoji i da nisu
etiketa, već činjenica, stajalište po kojemu je u agresiji na
Hrvatsku sudjelovao dio Srba, želeći odcijepiti hrvatske
teritorije.
Vladimir Šeks (HDZ) kazao je kako Program treba prihvatiti, ali da
njegova primjena ne smije ugroziti interese hrvatske države i
dovesti do "nepravedne kompenzacije", koja bi bila na štetu,
ponajprije, stradalih Hrvata. Predložio je da se iz uvoda Programa
izosatve neke rečenice kojima se, kako drži, relativiziraju pravi
uzroci rata i kojima se sugerira da je bio građanski rat. Ta se
sugestija može smatrati prihvaćenom, kazao je Jure Radić.
Šeks je, pak, kao neosnovane odbacio zahtjeve srpskih predstavnika
u Saboru za povrat stanarskoga prava, kazavši kako trebaju izgubiti
iluziju svi oni koji misle da će se to dogoditi, pa i uz pomoć iz
svijeta.
Ante Beljo (HDZ) drži da Program treba prihvatiti, ali nakon duge i
temeljite rasprave, jer je, takav kakav jest, neprovediv. Ustvrdio
je kako ga je, kao i mnoge druge programe, nametnula međunarodna
zajednica. Prijedlog smatra nerealnim, jer se u regiji samo
Hrvatsku pritišće da pristane na povratak svih. Beljo je izrazio
uvjerenje kako bi moguće međunarodne sankcije Hrvatskoj samo
pomogle da razvije svoju industriju. Drži također da će Hrvatska
duže ostati slobodnom državom ako bude odgađala uključenje u
međunarodne financijske programe.
Veselin Pejnović, nezavisni zastupnik, kazao je kako ga vrijeđa
glasovati za takav program, držeći kako je vladina politika o
raseljenim osobama nedosljedna i nejasna te da ne koristi ni
Hrvatima ni Srbima. Izrazio je uvjerenje kako se pripadnici ni
jednoga raseljenoga naroda neće masovno vraćati svojim domovima, a
kritizirao je Vladu i zato što je pregovarala s predstavnicima Srba
koji različito govore njoj i međunarodnoj zajednici. Drži kako bi
Vlada trebala surađivati s onima predstavnicima Srba koji "imaju
identitet i autoritet".
Ivan Gabelica (HČSP) također neće glasovati za Program, jer drži
kako je njime povrijeđen hrvatski suverenitet, suprotno Ustavu i
moralu. Po njemu je nedopustivo da Hrvatska jednostrano prihvaća
povratak svih izbjeglih Srba, jer Hrvatima nije dopušten povratak u
zemlje iz kojih su prognani. Ustvrdio je kako kolektivna krivnja ne
postoji u kaznenopravnome smislu, ali da postoji u političkom, jer,
po njemu, ni jedna srpska, ni crkvena ni društvena, institucija
nije osudila agresiju na Hrvatsku. Drži da hrvatska država ne treba
obnavljati razrušene kuće Srba, jer su, pobunivši se, sami
prouzročili nastalu štetu.
Bosiljko Mišetić (HDZ) drži kako međunarodni čimbenici žele
Programom nametnuti Hrvatskoj "opasnu zamku građanskoga rata".
Usprotivio se nekim odredbama kojima se reguliraju imovinska
pitanja povratnika, rekavši kako se njima derogira hrvatski pravni
sustav. Ustvrdio je kako su među povratnicima i oni koji su
sudjelovali u agresiji na Hrvatsku te da će se ponovno širiti
terorizam. Zatražio je da se na područjima na koja se Srbi vraćaju
organiziraju antiterorističke postrojbe, jer "agresija nije
prestala, ona, na žalost, još traje".
(Hina) vl/pbo gk
261625 MET jun 98