ZAGREB, 26. lipnja (Hina) - Usvoji li Hrvatski državni sabor Vladin prijedlog Programa povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba, Hrvatskoj će se otvoriti prostor za jačanje njezina međunarodnog položaja i
podizanje suradnje s ključnim čimbenicima u Europi i svijetu na kvalitetniju razinu. Njegovom provedbom Hrvatska dokazuje snagu, a ne slabost. Povratak Srba neće ugroziti hrvatsku suverenost i teritorijalnu cjelovitost, nego dokazati da je Hrvatska država demokracije i prava koja zna čuvati svoje strategijske ciljeve, istodobno prepoznavajući interese šire međunarodne zajednice. Iskoristimo ovaj trenutak, svjesni da se dogovoreno mora u cijelosti i u dobroj vjeri provoditi, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Mate Granić pozivajući uime Vlade Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora da danas usvoji Vladin prijedlog Programa povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba.
ZAGREB, 26. lipnja (Hina) - Usvoji li Hrvatski državni sabor Vladin
prijedlog Programa povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica
i raseljenih osoba, Hrvatskoj će se otvoriti prostor za jačanje
njezina međunarodnog položaja i podizanje suradnje s ključnim
čimbenicima u Europi i svijetu na kvalitetniju razinu. Njegovom
provedbom Hrvatska dokazuje snagu, a ne slabost. Povratak Srba neće
ugroziti hrvatsku suverenost i teritorijalnu cjelovitost, nego
dokazati da je Hrvatska država demokracije i prava koja zna čuvati
svoje strategijske ciljeve, istodobno prepoznavajući interese
šire međunarodne zajednice. Iskoristimo ovaj trenutak, svjesni da
se dogovoreno mora u cijelosti i u dobroj vjeri provoditi, kazao je
potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Mate Granić
pozivajući uime Vlade Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora
da danas usvoji Vladin prijedlog Programa povratka i zbrinjavanja
prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba. #L#
Granić je u svojemu izlaganju ustvrdio kako je Hrvatska na još
jednoj prekretnici, koja joj ovaj puta omogućuje ostvarenje
njezinih strategijskih ciljeva, potpunoga uključenja u
euroatlantske integracije. Predloženi program povratka, koji je
odobrila međunarodna zajednica, velik je korak na tome putu,
ocijenio je.
Budući prioriteti hrvatske vanjske politike, ustvrdio je Granić,
puna je suradnja s OESS-om, koji će od UN-a preuzeti promatračku
misiju u hrvatskome Poduavlju, dosljedna provedba programa
povratka te intenziviranje pregovora o ulasku u euroatlantske
integracije.
Sadržaj programa zastupnicima je pojasnio ministar razvitka i
obnove Jure Radić, zatraživši od doma da ga prihvati u dva dijela.
Točka 4. dokumenta, naslovljena "Program povratka", koja sadrži
proceduru povratka i potpuno je usuglašena s međunarodnom
zajednicom, trebala bi biti usvojena kao posebni dokument, dok
ostali, veći dio sadašnjega dokumenta, treba prihvatiti kao
posebno izvješće Vlade o dosadašnjem tijeku prognaničko-
izbjegličke krize, predložio je Radić. O tome je dijelu programa,
naime, međunarodna zajednica iznijela neke sumnje.
Osnovno je polazište programa stvaranje uvjeta za dobrovoljan
povratak svih koji to žele, ustvrdio je Radić i naglasio kako će
njegovom provedbom prognaničko-izbjeglička kriza biti zapravo
samo okončana, jer je Hrvatska, tvrdi Radić, dosada već vratila 82
posto od ukupnoga broja prognanih i iseljenih.
Na dosadašnje riješvanje prognaničko-izbjegličke krize utrošeno
je 6,4 milijarde kuna, od čega 89 posto iz hrvatskoga državnog
proračuna, a 11 posto iz međunarodnih izvora. Unatoč ratnim štetama
od ukupno 150 milijardi kuna, Hrvatska je uspjela izdvojiti toliki
novac, istaknuo je potpredsjednik Vlade.
Program predviđa da se u sljedećih pet, a uz međunarodnu pomoć i tri
godine, u Hrvatsku i iz nje vrati oko 220 tisuća ljudi, podsjetio je
Radić preciziravši kako je riječ o 88.500 prognanika, 40.800
izbjeglica iz Hrvatske, 65.000 izbjeglica iz Hrvatske u BiH te oko
24.000 raseljenih iz Hrvatske.
Pojašnjavajući samu proceduru povratka, odnosno 4. točku programa
koja je usuglašena s međunarodnom zajednicom, i za koju Vlada
predlaže odvojeno usvajanje, Radić je naglasio kako se temelji na
dobrovoljnosti i poticanju ljudi na povratak. Taj program predviđa
utemeljenje državne komisije za njegovu provedbu, hrvatsko-
međunarodnog odbora za njezino nadziranje, kao i stambene komisije
na terenu koje će program provoditi u djelo. Program omogućuje brzu
i jasnu proceduru povratka svih, ali bez da itko bude izbačen na
ulicu, poručio je Radić, obraćajući se osobito Hrvatima iz BiH
legalno useljenim u privremeno napuštene kuće u Hrvatskoj.
Uime matičnoga saborskog Odbora za rad, socijalnu politiku i
zdravstvo Vera Pivčević-Stanić (HDZ) podržala je program, ali i
zatražila pojašnjenje o mogućnosti njegove financijske provedbe.
Također, taj odbor drži kako program nedovoljno obrađuje uzroke
prognaničko-izbjegličke krize te da ne donosi podatak o ukupnoj
ratnoj šteti u Hrvatskoj.
Rasprava o programu nastavljena je izlaganjima predstavnika
klubova zastupnika.
(Hina) pbo dd
261157 MET jun 98