ZAGREB, 24. lipnja (Hina) - "Republika Hrvatska priznaje neotuđivo pravo na povratak svih građana RH i svih kategorija osoba koje se mogu smatrati izbjeglicama u skladu s definicijom Ženevske konvencije iz 1951. kojoj je RH potpisnica
te ostalim valjanim instrumentima UN-a. Sve kategorije osoba definirane Ženevskom konvencijom na koje se ovaj program odnosi, i koje su iz različitih razloga napustile svoj dom, imat će jednaka prava koja proizlaze iz statusa povratnika. U vezi s korištenjem prava na povratak, Vlada opetovano potvrđuje preuzetu obvezu glede provedbe ustavnoga prava vlasnika na korištenje, stupanje u posjed i slobodno raspolaganje imovinom", stoji u prijedlogu programa povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba, koji je Vlada, uz suglasnost međunarodne zajednice, prihvatila 20. lipnja. Prijedlog programa danas je razdijeljen novinarima, a 26. lipnja trebao bi ga prihvatiti Hrvatski državni sabor i tako spriječiti ukidanje trgovinskih povlastica Hrvatskoj na zasjedanju Ministarskoga vijeća EU-a 29. lipnja.
ZAGREB, 24. lipnja (Hina) - "Republika Hrvatska priznaje neotuđivo
pravo na povratak svih građana RH i svih kategorija osoba koje se
mogu smatrati izbjeglicama u skladu s definicijom
Ženevske konvencije iz 1951. kojoj je RH potpisnica te ostalim
valjanim instrumentima UN-a. Sve kategorije osoba definirane
Ženevskom konvencijom na koje se ovaj program odnosi, i koje su iz
različitih razloga napustile svoj dom, imat će jednaka prava koja
proizlaze iz statusa povratnika. U vezi s korištenjem prava na
povratak, Vlada opetovano potvrđuje preuzetu obvezu glede provedbe
ustavnoga prava vlasnika na korištenje, stupanje u posjed i
slobodno raspolaganje imovinom", stoji u prijedlogu programa
povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba,
koji je Vlada, uz suglasnost međunarodne zajednice, prihvatila 20.
lipnja. Prijedlog programa danas je razdijeljen novinarima, a 26.
lipnja trebao bi ga prihvatiti Hrvatski državni sabor i tako
spriječiti ukidanje trgovinskih povlastica Hrvatskoj na
zasjedanju Ministarskoga vijeća EU-a 29. lipnja. #L#
Opsežan program povratka na pedesetak stranica razlaže uzroke i
posljedice prognaničko-izbjegličke krize u Hrvatskoj, tijek i
troškove njezina dosadašnjega prevladavanja, procjene o
kategorijama i broju osoba koje bi se u sljedećih pet godina trebale
vratiti u Hrvatsku ili iz nje te načinima i dinamici toga povratka.
Dokument sadržava i prilog s devet valjanih dokumenata na temelju
kojih će se provoditi program povratka.
Program predviđa da će se do 2003. u Hrvatsku ili iz nje postupno
vratiti ukupno oko 220.000 osoba, za što će trebati 22,5 milijarde
kuna.
Od toga broja 88.500 je prognanika, 40.800 izbjeglica iz Hrvatske u
inozemstvu, 63.400 izbjeglica za koje se trenutačno skrbi Hrvatska
a žele se vratiti u zemlje iz kojih su izbjegle, ponajviše u BiH, te
24.000 raseljenih, uglavnom Srba, koji se žele vratiti u Hrvatsku.
Od spomenute 22,5 milijarde kuna za povratak tih ljudi četiri
milijarde potrebne su za obnovu domova, dvije i pol za
zapošljavanje i 16 milijarda kuna za razminiranje.
U posebnu poglavlju programa razlaže se postupak povratka,
utemeljen na načelu ravnopravnosti svih povratnika,
dragovoljnosti povratka te javnosti i brzine rada javnih tijela
koje provode povratak. Program će provoditi stambena
višenacionalna povjerenstva koja će se u mjestima povratka
osnovati odmah nakon njegova stupanja na snagu, odnosno
prihvaćanja u Hrvatskome državnom saboru. Provedbu programa na
nacionalnoj razini nadzirat će i koordinirati, u suradnji s
međunarodnom zajednicom, deveteročlano vladino povjerenstvo s
pomoćnikom ministra obnove na čelu.
U uvodnome dijelu programa podsjeća se da se na vrhuncu
prognaničko-izbjegličke krize u Hrvatskoj, pod kraj 1992.,
Hrvatska skrbila za više od 660.000 registriranih prognanika i
izbjeglica. Njihov se broj postupno smanjivao, pa je danas u
Hrvatskoj 95.000 registriranih prognanika, 140.000 izbjeglica, od
kojih 38.000 na skrbi Ureda za prognanike i izbjeglice, ali i
109.000 povratnika na oslobođena područja.
Podsjeća se također kako je Hrvatska za skrb prognanika i
izbjeglica potrošila 6,4 milijarde kuna (više od milijardu
dolara), od toga 89 posto iz državnoga proračuna, a 11 posto iz
drugih izvora, uglavnom međunarodne zajednice.
(Hina) pbo gk
241938 MET jun 98