24. VI. BELGIJSKI LE SOIR - E. VAN VELTHEM O KOSOVU

BELGIJA LE SOIR 24. VI. 1998. Rusi i Amerikanci na putu prema Beogradu i Prištini "'Ništa od vojne intervencije međunarodne zajednice, ali nema ni opasnosti od povratka hladnom ratu', kažu u Moskvi. 'Ne može se isključiti mogućnost uporabe sile, ali je prioritet i dalje traženje diplomatskog rješenja', odgovara Washington. Nakon što se jučer u regiju vratio Richard Holbrooke, novi američki veleposlanik pri UN-u i suradnik u ruskoj posredničkoj misiji koju vodi zamjenik ministra vanjskih poslova Nikolaj Afanasevski, obje velike sile više su nego ikad uključene u pokušaje traženja raspleta kosovske krize. I obje imaju jednu brigu na pameti: njihove zajedničke želje moraju prevladati nad nekim razilaženjima, i moraju ići dalje od svojih tradicionalnih stavova kako bi postigli prekid nasilja, ali i poštovanje teritorijalnog suvereniteta jedne države. Stoga će i jedna i druga strana poslati odlučna upozorenja svojim saveznicima. Kremlj od sastanka Jeljcin-Milošević dovodi u opasnost svoju vjerodostojnost i pokušava prekinuti 'samoubilačku logiku' Beograda. Šef ruske diplomacije Evgenij Primakov nikada ne propušta prigodu za govore o tome da su jugoslavenski argumenti pravno i politički utemeljeni, ali to sada želi činiti za pregovaračkim stolom, a ne pod prijetnjom proširivanja vojnog sukoba. A potpora koju pruža Beogradu ima više veze s interesima nego s bratstvom i neće ići toliko daleko da u opasnost dovede sadašnju ravnotežu u odnosima na svjetskoj razini. Milošević, koji je u prošlosti uvijek računao na neslaganje svojih sugovornika, sada to mora shvatiti baš onako kako je rečeno: Rusija ga neće slijediti do kraja na njegovu ludom pohodu, a zajednički diplomatski pritisak, osobito unutar kontaktne skupine (SAD, Rusija, Velika Britanija, Francuska, Italija i Njemačka) i dalje ostaje, kad već nema nečega boljeg, najbolje sredstvo da ga prisile na ustupke. Na drugoj strani, SAD je prisiljen služiti se još suptilnijom strategijom. Richard Holbrooke, koji još nije probavio neuspjeh nedavnog susreta predsjednika Miloševića i albanskog vođe Ibrahima Rugove, sada će, kao i u Daytonu, sav pritisak usmjeriti na srbijanskog moćnika. Ali Washington istodobno ne namjerava buditi iluzije među albanskim gerilcima iz Oslobodilačke vojske Kosova koji računaju na NATO-ove zračne udare kao potporu vlastitoj borbi za nezavisnost. Svjesni smo da je u tijeku radikaliziranje Oslobodilačke vojske Kosova i uključivanje ekstremističkih muslimanskih skupina, što je već viđeno i za vrijeme sukoba u Bosni, a i krijumčarenje oružja preko albanske granice, izjavio je Robert Gelbard, posebni američki izaslanik na Balkanu koji je prvi spominjao 'terorističke napade' Oslobodilačke vojske Kosova na srbijansku policiju. Suočeni s tom dodatnom opasnošću, vojni zapovjednici sada se postavljaju kao jedini mogući politički partneri u pregovorima. Stoga Zapad gotovo da i nema neku alternativu potpori umjerene struje kosovskih Albanaca koju okuplja predsjednik Demokratske lige Kosova Ibrahim Rugova. Glavni tajnik NATO-a Javier Solana ponovit će to Ibrahimu Rugovi kojega sutra treba primiti u Bruxellesu, a s druge strane, on namjerava od Albanaca dobiti i obećanje da će smanjiti vlastite zahtjeve i da će se zadovoljiti statusom velike autonomije unutar jugoslavenske federacije. (...) Rusi broje sate, Europljani minute, a Amerikanci sekunde, rezimira jedan francuski stručnjak iz kontaktne skupine. No, glavni je cilj te prevencije sprječavanje požara na Balkanu koji bi mogao ugroziti stabilnost Europe, pa i izazvati nestabilnost u međunarodnim odnosima. Zato bi bilo apsurdno svađati se čak i oko načina na koji će se ta prevencija izvesti..." - piše Edouard van Velthem. 250105 MET jun 98