NJEM 19. VI. SZ-RUEHE-KOSOVO

NJEMAČKA SÜDDEUTSCHE ZEITUNG 19. VI. 1998. 'Manevar negdje izvan Kosova nije dostatan' - Gospodine Rühe, jeste li zadovoljni razvojem na Kosovu nakon susreta Jeljcina i Miloševića? = To nije moguće na temelju iskustava s Miloševićem i uz činjenicu da neće odmah doći do povlačenja oružanih snaga i posebne policije. Stoga politički pritisak ne smije popustiti. Usporedno s time NATO se priprema na reakciju ako politički i gospodarski pritisak ne dovede do uspjeha. - Ako bi došlo do vojnog upletanja, Savezna vlada za to traži 'osigurani pravni temelj'. Što to znači? = Još nemamo konkretno stanje za vojno upletanje, pa smo stoga izabrali tu formulaciju. Što god da učinimo, to svakako mora biti na osiguranom pravnom temelju. Nitko se ne smije brinuti da bi naši vojnici mogli biti poslani u neku pustolovinu. - Dakle tu raspravu o pravnom temelju držite nepotrebnom? = Da, u sadašnjem bi trenutku bilo pogrješno odrediti se u jednom ili drugom smjeru. Moramo biti sposobni za fleksibilno djelovanje. Jer želimo obaviti pritisak. Ako je konkretno stanje tu, mora se pokušati najboljim putem, a on vodi preko mandata Ujedinjenih naroda. - Dakle, istog ste mišljenja kao i ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel: potreban je mandat UN-a? = Nisam se pravno odredio nego sam zajedno s ministrima obrane NATO- a rekao da o tomu ne moramo sada odlučiti. - Koliko vremena Zapad daje Miloševiću kako bi dokazao da doista misli ozbiljno? = Vjerujem da se već idućih dana mora vidjeti je li spreman pustiti međunarodne promatrače. Svoja izaslanstva moramo dakle brzo pojačati u osoblju i poslati ih na Kosovo. - Ali kako se može izgraditi povjerenje kad Milošević odbija povući svoje policijske postrojbe? = Ostaje zahtjev: povlačenje oružanih snaga i posebne policije. No prvi korak mora biti: nikakvih novih borbenih djelovanja i brzo započeti pregovore. - Hoće li NATO opet kao opomenu Beogradu izvesti zračne manevre? = To se ne može ponavljati po želji. Sada se radi o tomu da treba dobro procijeniti vojne opcije da bi se, ako se kriza pogorša, pri ruci imalo široki instrumentarij. - Kako će to izgledati? = Ispituje se niz opcija koje se u biti odnose na zračne oružane snage NATO-a. U to idu i nadzorni letovi NATO-a ili ustroj zone zabrane letenja. Ako se nastave ubijanja i progoni, treba razmotriti selektivne zračne napade na vojne objekte i na postrojbe posebne policije. - Vraća li se Rusija preko svojih posredničkih napora ponovno u svjetsku politiku? - Sigurno. Rusi imaju puno iskustva. I zašto im ne poželjeti diplomatske uspjehe? Samo moraju znati da to ne smiju biti prividni uspjesi nego da doista moraju obaviti pritisak na Beograd. Ne smiju dopustiti da slavensko prijateljstvo prevlada, nego su jednako odgovorni kao i Amerikanci i Europljani da prestanu kršenja ljudskih prava, ubijanja i progoni na Kosovu. - Imaju li Europljani glede Kosova jasno držanje ili će, kao u Bosni, na koncu sve biti na Amerikancima? = Vjerujem da u Europi, sviđalo se to nekome ili ne, postoje krizna žarišta koja sami Europljani ne mogu riješiti. Među njima je i Balkan. No točno je i to da Europljani pomalo moraju preuzimati više odgovornosti. - Ali na Kosovu se Zapad prilično kasno umiješao. = Na početku svake krize moraju biti diplomacija i politika. Vojna rješenja su zapravo samo ultima ratio. Za to je svakako potrebno vrijeme. No primjer Kosova opet bolno pokazuje da živimo u svijetu u kojemu se samo s diplomacijom ne može ništa postići, nego mješavinom diplomacije i vojne odlučnosti. - No vojne akcije kriju u sebi mnoge opasnosti. = Da, a ponajprije treba biti vrlo oprezan i izbjeći vojni simbolizam. Nije dovoljno da se primjerice negdje izvan Kosova obavi manevar. Još gore bi bilo zatvaranje Kosova prema Albaniji jer tada bi NATO postao Miloševićev sudionik. No bez rizika ne ide. Mora se vidjeti i rizik koji postoji ako se ništa ne poduzima. To bi moglo dovesti do jake destabilizacije cijele regije. Pomislite samo na islam u Europi. To je i u Bosni bio problem. Da se nismo umiješali, postojala bi opasnost da milijarda Muslimana u svijetu pomisli da Europljani samo promatraju kako ubijaju njihovu vjersku braću. Da se nismo umiješali u Bosni, tamo ne bi bila samo jedna brigada mudžahedina iz Irana nego dvije, tri ili četiri. Tu opasnost predviđam i za Kosovo. - Je li islam poslije komunizma nova prijetnja Europi? = Ne. Pa i među islamskim državama imamo partnere. Marokanci i Egipćani su u Bosni. A imamo islam i u Europi. Tu spada Turska. (...) Razgovor s njemačkim ministrom obrane Volkerom Rüheom vodili su Hans Werner Kilz u Hons-Jörg Heims. 230242 MET jun 98