BUDIMPEŠTA, 20. lipnja (Hina) - Dolaskom na vlast koalicije desnice, u Mađarskoj se očekuje veća pozornost prema manjinama u zemlji te prema Mađarima u susjednim državama.
BUDIMPEŠTA, 20. lipnja (Hina) - Dolaskom na vlast koalicije
desnice, u Mađarskoj se očekuje veća pozornost prema manjinama u
zemlji te prema Mađarima u susjednim državama.#L#
I sam predsjednik zemlje Arpad Goencz rekao je u četvrtak na
konstituirajućoj sjednici novog Parlamenta kako će jedna od hitnih
i važnih zadaća novih zastupnika biti stvaranje zakonskih uvjeta za
parlamentarno zastupništvo najbrojnijih manjina.
To je, inače, problem koji mađarski parlament u prošlome, većinskom
socijalističko-liberalnom, sastavu nije uspio riješiti, a zbog
kojega je Budimpešta i na vanjskopolitičkom planu stalno morala
davati isprike.
U Mađarskoj, naime, živi desetak brojnih manjina, među kojima
najviše ima Roma (gotovo pola milijuna), a slijede Nijemci, Slovaci
i Hrvati. Manjine su cijelo vrijeme nakon demokratskih promjena
tražile svoje zastupnike u parlamentu, ali to im je pod različitim
izgovorima bilo uskraćivano.
Službenoj je Budimpešti to zamjerano, i to ne samo iz susjednih
zemalja. Brojna mađarska manjina u Slovačkoj ima svoje zastupnike u
parlamentu u Bratislavi, zatim Mađari u Hrvatskome državnom saboru
i slično.
Predstavnici njemačke, slovačke i hrvatske manjine u Mađarskoj,
razočarani stalnim izbjegavanjem parlamenta da riješi taj problem,
osnovali su prije svibanjskih parlamentarnih izbora i svoju
stranku - Narodnosni forum - s kojom su izašli na izbore, međutim -
bez uspjeha, jer nisu osvojili dovoljno glasova i prešli prag za
ulazak u parlament. Sada se nadaju da će Parlament u novom sastavu,
u kojemu većinu zastupničkih mjesta ima koalicija stranaka
desnice, pokazati više razumijevanja i stvoriti ustavne i zakonske
preduvjete za njihove zastupnike, što će i onako biti više
simbolično.
Manjine u Mađarskoj su, zakonom iz godine 1994., dobile visoka
prava u pogledu školstva, izdavačke djelatnosti, medija i slično.
Politički ih predstavljaju manjinske samouprave, koje također
financira država, i to zasad dobro funkcionira. Hrvatska zemaljska
manjinska samouprava, primjerice, okuplja sve hrvatske kulturne i
druge udruge u zemlji, a oko 90 tisuća Hrvata u Mađarskoj
predstavlja i prema službenoj Budimpešti i prema Zagrebu.
Prema izjavi Zsolta Nemetha, jednog od dopredsjednika pobjedničke
stranke na izborima FIDSESZ-a, mijenjat će se i službena mađarska
politika prema Mađarima u susjednim zemljama. Ona je bila vrlo
intenzivna od godine 1990. do 1994., kada je na vlasti bio Mađarski
demokratski forum, koji je tu problematiku stavljao u svoje
vanjskopolitičke prioritete. Socijalističko-liberalna
koalicija, koja je na vlasti bila od 1994. do ovogodišnjih izbora,
na tom je području bila manje aktivna, pa su joj često prigovarali
Mađari u susjednim zemljama.
Prema Nemethovoj izjavi, nova mađarska vlada sigurno će brigu o
Mađarima u susjedstvu pokušati djelotvornije organizirati, a
preispitat će i učinak institucija koje su do sada obavljale taj
posao. To se u prvome redu odnosi na Ured za Mađare izvan zemlje,
koji djeluje pri vladi. Zsolt Nemeth u tom je smislu dao i izjavu
budimpeštanskom listu "Nepszabdsag", ali nije htio pojašnjavati
kako će izgledati organizacija tih državnih institucija. Jasno je
potvrdio da "manjinskoj politici treba dati odgovarajuću težinu",
te osigurati dobru koordinaciju među ministarstvima koja će
sudjelovati u provedbi te politike.
Prema procjenama dobrih poznavatelja prilika, nova će se manjinska
politika u Mađarskoj vjerojatno početi provoditi tek u jesen.
Naime, očekuje se da će početkom srpnja nova vlada Viktora Orbana
potpuno preuzeti vlast. Budući je to ujedno i početak sezone
godišnjih odmora, kada parlament ne zasjeda, očekuje se da će se
manjinska pitanja naći na klupama u rujnu.
(Hina) kuj rb
200134 MET jun 98