RDW-TISAK-9-6

NJEMAČKI RADIO - RDW 9. VI. 1998. Pregled tiska "Može li jučerašnja odluka ministara vanjskih poslova Europske unije o uvođenju sankcija protiv Srbije zbog nasilja na Kosovu potaknuti Miloševića na obustavu nasilja? Većina komentatora u njemačkom tisku procjenjuje da se Beograd neće dati tako lako smesti. 'Schwarzwälder Bote' iz Oberndorfa piše: "Kako su se NATO, Europska unija i čitava civilizirana međunarodna zajednica nakon svršetka rata u Bosni i Hrvatskoj udarale u prsa: takvo nešto se više neće dopustiti. A sad? Već tjednima se nacionalni sukob na Kosovu opasno zaoštravao. Ali, reakcija je bila bespomoćna kao i ranije. Obustava ulaganja u Srbiji? Na to se Milošević i prije samo smijao. Zamrzavanje srpskog novca u inzemstvu? Toga već odavno više nema. I na kraju, zahtjev za vojnom intervencijom? Takvi glasovi se gube poput jeke, s obzirom na očitu činjenicu da to nitko doista ne želi. Moraju li ponovno najprije tisuće ljudi biti masakrirane da bi međunarodni pritisak iznudio intervenciju?" 'Der Fränkische Tag' iz Bamberga upozorava: "Za Europu je na Kosovu puno toga na kocki. Ne bi to trebale biti samo očekivane izbjegličke kolone koje bi prisilile na djelovanje - radi se i o vlastitoj vjerodostojnosti, o nužnosti da pokaže kako je iz bosanske katastrofe nešto naučila. Ali, sukob na Kosovu se već odavno tako zaoštrio da se omiljenom metodom dobivanja na vremenu preko sankcija ništa više ne može postići". 'Kölner Stadt-Anzeiger' konstatira: "Srpski novac u inozemstvu, koji bi se kao takav mogao prepoznati, ne postoji. Ulaganja u Srbiji ne treba zabranjivati jer ih ionako nitko nema u planu. Slobodan Milošević već godinama živi s bojkotom, a zbog toga, silom prilika, pati njegov narod. Za njega prednost ima program 'etničkog čišćenja' koji na Kosovu slijedi istu praksu genocida kao nekoć u Bosni. U tomu, kako se pokazalo, samo upotreba sile može nešto promijeniti". 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' iznosi sljedeće mišljenje: "(Miloševićeva) krvava igra, koja je na Balkanu u međuvremenu već odnijela stotine tisuća života, može biti dovršena samo ako Zapad dogovori popis mjera koje u određenom smislu automatski stupaju na snagu, bude li Srbija i dalje kršila osnovna pravila suživota naroda. Vojne akcije ne moraju biti uplanirane na samom kraju, nego pravodobno. Nitko danas više ne može tvrditi da se nije moglo naslutiti što će Srbi učiniti na Kosovu: to je predobro poznato iz njihova rata protiv Hrvatske, to je poznato iz masovnih ubojstava i masovnih progona u Bosni". 'Neue Osnabrücker Zeitung' predmnijeva: "Milošević će se tako dugo igrati vatrom dok ne osjeti konkretnu opasnost za svoje održanje na vlasti. Međunarodna zajednica stoga mora znatno odlučnije nastupiti ako želi u Beogradu postići očekivani učinak". I francuski list 'Le Monde' smatra da je ključno pitanje mira na Kosovu rušenje Miloševića: "Njemu se mora realno prijetiti - vojno, politički, pravno. Mora se razmotriti obustavu finacijske pomoći Rusiji, ako Moskva i dalje bude štitila jakog čovjeka u Beogradu. Ukratko: Zapad mora konačno skupiti hrabrosti na Balkanu i postaviti novi cilj: rušenje Miloševića". Pitanje uspostave mira na Kosovu u središtu je pozornosti i prvih njemačko-ruskih konzultacija vlada, što su sinoć započele u Bonnu. Moskovski dnevnik 'Sevodnja' naglašava: "Rusija dobiva mogućnost da postane ravnopravan partner za razgovore. Da bi Rusiji osigurao to pravo Jeljcin mora pokazati spremnost da skupa s drugim europskim vodećim političarima provodi odgovornu politiku pri rješavanju međunarodnih problema. Važna provjera toga bit će kosovski problem, sposobnost Moskve da se odrekne iracionalnih političkih sklonosti i skupa s europskom zajednicom Miloševića prisiljava na mir". Njemački dnevnik 'Rheinpfalz' savjetuje: "Njemačkoj politici valja preporučiti da se ne obazire na brojne proturječnosti Jeljcinove politike: toleriranje kremaljske mafije, nestabilno držanje prema reformskim snagama, sklonost samodopadnom, štoviše nasilnom ponašanju, prijetnje susjednim zemljama - sve to se ne uklapa u zapadne predodžbe pravne države i demokracije. Ipak je mudrije to tolerirati. Jer i bez miješanja u te stvari, sukobi s Moskvom zbog različitih interesa ne mogu se zaobići. Spomenimo samo mirovna nastojanja na području bivše Jugoslavije, koja na kraju krajeva mogu biti provedena samo protiv interesa moskovskog stićenika Srbije. Zbog toga nema alternative Jeljcinu i njegovanju posebnih interesa s Rusijom". 092341 MET jun 98